Otvori glavni izbornik

Obična dunja (dunja, lat. Cydonia oblonga) je jedina vrsta roda dunja (Cydonia), porodica Rosaceae. Njeno botaničko ime potječe od grčkog grada Kydonia na sjeverozapadu otoka Krete. U Armeniji i Iranu dunja se može naći u prirodi.

Obična dunja
Dunjini plodovi
Dunjini plodovi
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Rosales
Porodica: Rosaceae
Potporodica: Amygdaloideae
Tribus: Maleae
Rod: Cydonia
Mill.
Vrsta: C. oblonga
Dvojno ime
Cydonia oblonga
Mill.

OpisUredi

 
Ilustracija

Stablo dunje je 4 do 6 m visoko drvo koje se može naći u Aziji i Europi. Cvjeta u svibnju i lipnju i ima bijele do ružičaste cvjetove. Latice cvjetova su duge između 2 i 5 cm. Pošto bolje uspijeva u toplijim predjelima, kultivira se najčešće u vinogradarskom okruženju.

Plod dunje je sličan plodu jabuke ili kruške (odakle i potječu dvije sorte dunje; jabukolika i kruškolika). Od dunja je moguća priprema kompota, želea, kao i sokova.

Dunje se često sade u podnožjima stabla kruške i drugih visokih voćnih stabala i rađaju nakon 4 do 8 godina. Razmnožavanje putem pelcera i križanjem uspijeva samo ponekad.

Plod dunje sadrži veoma mnogo vitamina C, zatim kalij, natrij, cink, željezo, bakar, mangan, pektin i druge organske i anorganske kiseline. Sjeme dunje sadrži različite sluzi, ulja kao i otrovni cijanid glikozid.

SimbolikaUredi

Dunja predstavlja simbol ljubavi, sreće, plodnosti, pameti, ljepote, postojanosti i neprolaznosti.

U antičkim legendama, dunjom su bogovi određivali sudbine. Ona je bila plod Afrodite i Geje. Paris ju je, po obećanju lijepe Helene, predao Afroditi kao najljepšoj od svih boginja.

Sastav i uporabaUredi

Ima oko 20% sluzi, pektina, oko 8% raznih šećera, oko 1% jabučne kiseline, 15% masnog ulja, amigdalina (0,5%) emulzina, protida i tanina.

Upotrebljava se kao sluzavo sredstvo za izradu emulzija i mikstura protiv kašlja, kao voda za obloge, protiv opekotina, za kozmetiku i u industriji. Danas se bez razloga rabi mnogo manje nego ranije. Grci i Rimljani dunju cijenili su kao blago sredstvo protiv proljeva (zbog količine tanina i sluzi). Ako se za izradu sluzi rabi zdrobljeno sjeme, u njemu može biti toliko cijanovodične kiseline, da se mogu pojaviti i slučajevi trovanja. Zato sluz treba pripravljati od cijelog sjemena, ako se ne želi istovremeno djelovanje sluzi i cijanovodonične kiseline.

U industrijskim se zemljama dunjino sjeme sve više upotrebljava.

ProizvodnjaUredi

 
Proizvodnja dunja u 2012. godini
Deset najvećih proizvođača u 2012.
Država Proizvodnja (u tonama)
  Turska 135.406
  Kina 125.000
  Uzbekistan 80.000
  Maroko 46.000
  Iran 36.500
  Argentina 27.500
  Azerbajdžan 27.140
  Španjolska 14.000
  Srbija 10.795
  Alžir 10.516
Svijet 596.532
Izvor: UN FAOSTAT [1]

IzvoriUredi