Odjeci rusko-ukrajinskog rata u Hrvatskoj

Ukrajina i Rusija su u neprijateljskim odnosima još od 2014. godine kada se dogodila ruska okupacija ukrajinskog poluotoka Krima. U veljači 2022. godine između ove dvije države dogodila se velika vojna eskalacija nakon što je Ruska Federacija izvršila invaziju na Ukrajinu. Ovaj članak bavi se odjecima rusko-ukrajinskog sukoba među Hrvatima, te u Hrvatskoj.

Politički uredi

 
Hrvatski premijer Andrej Plenković u posjeti Kijevu, u svibnju 2022.

Hrvatska politička scena u pogledu ruske invazije na Ukrajinu bila je podijeljena. Vlada Republike Hrvatske predvođena premijerom Andrejom Plenkovićem pružala je snažnu podršku Ukrajini, što je Plenković nekoliko puta u svojim izjavama naglašavao.[1][2][3][4][5] Tijekom svibnja 2022. godine, Plenković je posjetio ukrajinskog predsjednika Zelenskog u Kijevu.[3] Stavove podrške Ukrajini iznio je i saborski zastupnik Domagoj Hajduković koji je 25. svibnja 2022. prosvjedovao pred ruskim veleposlanstvom u Zagrebu.[6] Dana 25. veljače 2022., Hrvatski sabor sa 133 glasa za i jednim suzdržanim usvojio je Deklaraciju o Ukrajini kojom se: "najoštrije osuđuje ničim izazvana agresija Rusije na [...] suverenitet, teritorijalni integritet i neovisnost [Ukrajine]".[7] Jedina zastupnica koja je bila suzdržana prilikom glasanja bila je Katarina Peović iz Radničke fronte, tvrdeći da spomenuta deklaracija "militarizira hrvatsko društvo".[8]

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović iznosio je (prema zaključcima novinara koji prate politiku i drugih analitičara) uglavnom stavove naklonjene Rusima[9][10][11][12][13], iako je on sam za sebe govorio da je "niti ukrajinski neprijatelj, niti ruski prijatelj".[14] Štoviše, Milanović je zbog svojih izjava bio i pohvaljivan u ruskim medijima,[15] dok je istovremeno završio na crnoj listi ukrajinske ekstremističke stranice Mirotvorec.[14] Nadalje, Milanović je uspio je isprovocirati bijesnu reakciju i ukrajinskog Ministarstva vanjskih poslova, koje je na razgovor zbog Milanovićevih izjava zvalo hrvatsku veleposlanicu u Kijevu.[16] Premijer Plenković se zbog Milanovićevih izjava ispričavao Ukrajincima.[4]

Stavove bliske ruskom tumačenju rata u Ukrajini iznio je umirovljeni admiral Davor Domazet-Lošo:[17] ustvrdivši da je rat u Ukrajini sukob: "Krista i Antikrista" pri čemu je Zapad Antikrist, zbog čega će po Domazetu "Putin pobijediti". Lošo je u istom nastupu tvrdio da je "ukrajinski jezik narječje ruskog", te da "Kijev nikada nije bio ukrajinski".[18] Proruske stavove tijekom invazije zadržali su i članovi nekadašnjeg Živog zida. Ivan Vilibor Sinčić se bunio protiv odluke Vlade da država ukrajinskim izbjeglicama daje novčanu pomoć od 3500 Kuna.[19] Proruske stavove iznosio je Branimir Bunjac preko društvenih mreža.[20] Jedan od glavnih podržavatelja ruske agresije na Ukrajinu bio je bivši saborski zastupnik Ivan Pernar, koji je preko svog Telegram kanala širio rusku propagandu.[21][22]

Diplomatske reakcije iz Moskve uredi

  • Dana 16. ožujka 2022. godine, Jurij Pilipson, dužnosnik ruskog Ministarstva vanjskih poslova zadužen za jugoistočnu Europu kritizirao je Hrvatsku i Sloveniju zbog slanja oružja Ukrajini, koju je prozvao "kijevskim režimom".[23]
  • Nakon što je Hrvatska 11. travnja 2022. godine protjerala 18 ruskih diplomata i 6 članova administrativno-tehničkog osobnja, Rusija je odgovorila protjerivanjem 5 diplomata iz hrvatskog veleposlanstva u Moskvi.[24]
  • Dana 25 travnja 2022. godine, glasnogovornica Kremlja Marija Zaharova obrušila se na Hrvatsku nakon što je Hrvatska odbila dopustiti ruskim diplomatima da zrakoplovima napuste Hrvatsku, riječima da Hrvatska: "sustavno, s upornošću [...] razvija antirusku liniju, uporno i sustavno uništavajući bilateralne odnose, doslovce se spuštajući na razinu spletkarenja".[25]
  • Dana 22. srpnja 2022. godine, iz Kremlja su objavili da je Republika Hrvatska dodana na "Popis neprijateljskih zemalja Rusije", zajedno s još Grčkom, Danskom, Slovačkom i Slovenijom.[26]

Nakon ilegalnih ruskih referenduma i aneksije četiri ukrajinske oblasti pod djelomičnom kontrolom ruskih snaga, ruski veleposlanik u Hrvatskoj Andrej Nesterenko je pozvan u MVEP RH u Zagrebu, gdje mu je u ime RH izrečen prosvjed zbog ilegalne aneksije, ruskih prijetnji nuklearnim oružjem, te zatraženo poništenje aneksije i povlačenje ruskih vojnih snaga i opreme s cjelokupnog teritorija Ukrajine.[27]

Društveni uredi

 
Zagrebački prosvjed protiv ruske agresije na Ukrajinu 5. ožujka 2022. godine.

Prema anketi koju je početkom ožujka 2022. godine za RTL televiziju provela agencija Promocija Plus, 58,1% hrvatskih građana smatra da je za Invaziju Rusije na Ukrajinu kriva Rusija i njen predsjednik Putin.[28] Da su za rat podjednako krivi Rusija i Sjedinjene Američke Države smatra 26,3% građana Hrvatske.[28] Pet zarez osam posto građana smatra da su za rat krive Sjedinjene Američke Države.[28] Ostatak građana RH (8,8%) smatra da su za rat krivi Ukrajina, SAD, NATO i EU u nekoj od kombinacija.[28] Slične rezultate dala je i anketa provedena 15. ožujka 2022.[29]

Od početka invazije Rusije na Ukrajinu, u hrvatskim gradovima održani su prosvjedi podrške Ukrajini. Dana 5. ožujka skup podrške Ukrajini je održan u Zagrebu. Na skupu je prema pisanju Jutarnjeg lista prisustvovalo nekoliko tisuća Zagrepčana. Među okupljenima na prosvjedu od istaknutijih lica, bili su: Radovan Fuchs, Ivan Zvonimir Čičak, Tonino Picula i francuski veleposlanik u Hrvatskoj Gaël Veyssière.[30] Sličan prosvjed podrške Ukrajini održan je i u Splitu, na kojem su sudjelovali splitski gradonačelnik Ivica Puljak i župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban.[31] Od ostalih hrvatskih gradova, skupovi podrške Ukrajini održani su i u Vukovaru[32] te Slavonskom Brodu.[33] U Slavonskom Brodu neka se građanka sukobila s građanima koji su prosvjedovali vičući: "Što ima Brod od Ukrajine?", prije no što ju je odvela policija.[34] Prosvjed podrške Ukrajini održan je i pred Filozofskim fakultetom u Zagrebu, dana 5. travnja 2022.[35]

Prilikom bitke za Mariupolj, Rusi su zarobili hrvatskog državljanina Vjekoslava Prebega, koji je prema svojim riječima bio pripadnik ukrajinskih Marinaca.[36] Prebeg je zajedno sa državljanima Velike Britanije, Švedske završio na separatističkom sudu, koji im je sudio pod optužbama da su strani plaćenici.[37] Dana 21. rujna 2022. godine, objavljena je vijest da su Rusi posredstvom Saudijske Arabije oslobodili Prebega zajedno s još drugim zarobljenim američkim, britanskim, švedskim i marokanskim državljanima.[38] Tijekom lipnja 2022. godne, u Hrvatsku se vratio hrvatski državljanin koji je teško ranjen u Harkivskoj oblasti nakon što se borio kao dragovoljac na ukrajinskoj strani.[39] [40]

Dana 16. rujna 2022. godine, objavljena je vijest da je 29-godišnji hrvatski humanitarac Andro Fabijanić poginuo u Ukrajini od posljedica eksplozije protutenkovske mine.[41] Hrvatski mediji objavili su da je do 21. lipnja 2022. godine Republika Hrvatska primila 20 005 ukrajinskih izbjeglica.[42]

Vojni uredi

 
Topovi M-46 koje je Hrvatska donirala[43] Ukrajini na položajima u Donjeckoj oblasti.

Dana 10 ožujka 2022. na glavni grad Hrvatske, srušila se bespilotna letjelica nepoznatog porijekla, koja je najvjerojatnije doletjela iz Ukrajine.[44] Početkom ožujka 2022., hrvatski mediji objavili su da Hrvatska šalje vojnu pomoć Ukrajini vrijednu 16,5 milijuna Eura.[45] Poslano naoružanje navodno je dostatno za opremiti četiri brigade i odnosi se na zaštitnu opremu i lako pješačko naoružanje.[45][46] Dana 4. ožujka 2022. hrvatski vojni ataše u Moskvi, Željko Akrap, pozvan je u Ministarstvo obrane Ruske Federacije ,u Moskvi, gdje su mu Rusi pokušali uručiti protestnu notu. Rusi su u noti optužili hrvatskog državljanina Denisa Šelera da je: "doveo 200 plaćenika iz Hrvatske kako bi se borili u Ukrajini" na strani Ukrajinaca. Akrap je notu odbio primiti.[47][48] Šeler se isti dan javio iz Zagreba i demantirao ruske optužbe, kazavši da to: " pokazuje da su Rusi očajni".[49]

Dana 15. kolovoza 2022. godine portal Shepard media objavio je da je Hrvatska donirala Ukrajini najmanje 15 tegljenih topova M-46, kalibra 130 mm.[50][51] Nove vijesti o spomenutim topovima pojavile su se 20. rujna 2022., kada su na Twitteru osvanule njihove fotografije na paljbenim položajima u Donjeckoj oblasti, zajedno s hrvatskim streljivom.[52]

Gospodarski uredi

Zbog sankcija koje su nametnute Ruskoj Federaciji, u Hrvatskoj je poslovanje prekinuo ruski Sberbank. Njega je preuzela Hrvatska poštanska banka i rebrandirala ga u Novu hrvatsku banku.[53][54] Zbog invazije na Ukrajinu, Hrvatska je bila suočena s nizom poskupljenja.[55] Prema pisanju Poslovnog dnevnika, u ožujku 2022. godine, cijene hrane u Hrvatskoj bile su najviše u zadnjih 30 godina.[56] Početkom listopada 2022. godine, u skladu s odlukama Europske unije, Hrvatska je prekinula opskrbu ruskom naftom preko JANAF-a, za Srbiju. Iako je odluka donesena na razini Europske unije Vučićev režim u Beogradu, optužio je Hrvatsku za prekid, nakon čega su ljudi i mediji bliski njemu idućih nekoliko dana vrijeđali Hrvatsku i hrvatske institucije etiketirajući ih kao ustaše.[57][58][59]

Hrvatske željeznice su odmah po izbijanju rata omogućile besplatan prijevoz ukrajinskih državljana u unutarnjem željezničkom prometu u Hrvatskoj.[60] Grad Zagreb financirao je ljetovanja ukrajinskoj djeci.[61]

Izvori uredi

  1. Vlada Republike Hrvatske - Snažna podrška Ukrajini i oštra osuda ratnog zločina počinjenog u ukrajinskoj Buči. vlada.gov.hr. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  2. Đečević, Jasmin. 10. ožujka 2022. Plenković primio veleposlanika Kiriliča: "Snažna podrška europskom putu Ukrajine". Novi list (engleski). Pristupljeno 16. rujna 2022.
  3. a b [VIDEO/FOTO] Plenković u nenajavljenom posjetu Ukrajini, u Kijevu se sastao sa Zelenskim: Hrvatska zna kako je biti pod vojnom agresijom. tportal.hr. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  4. a b Plenković se izvinio Ukrajini zbog Milanovićeve izjave da je korumpirana. balkans.aljazeera.net (bošnjački). Pristupljeno 16. rujna 2022.
  5. Plenković završio službeni posjet: Hrvatska podrška Ukrajini. Hrvatska radiotelevizija. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  6. [FOTO/VIDEO] Saborski zastupnik Hajduković održao performans pred ruskim veleposlanstvom: 'Ruska nafta ima boju ukrajinske krvi'. tportal.hr. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  7. Usvojena Deklaracija o Ukrajini, samo jedna zastupnica ostala suzdržana: Oštra osuda agresije. Dnevnik.hr. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  8. Peović: Nisam glasala za Deklaraciju o Ukrajini jer ona militarizira hrvatsko društvo. www.index.hr. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  9. Slobodna Dalmacija - 'Medvedev s Pantovčaka' Mariupolju ne vjeruje: kaže da u Ukrajini 'nema zvjerstava kao kod nas', ne bi iznenadilo ni da citira Veselina Šljivančanina. slobodnadalmacija.hr. 3. travnja 2022. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  10. Ovako je Milanović govorio o ratu: Bogami neću kao budala pljeskat Ukrajincima. www.index.hr. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  11. Slobodna Dalmacija - Ante Tomić: Po Milanoviću su Ukrajinci pobili svoje civile da bi optužili Ruse?!. slobodnadalmacija.hr. 5. travnja 2022. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  12. Austrijski list analizirao Milanovića: Ruska zvijezda i prijatelj Kremlja koji je prešao sve granice. www.vecernji.hr. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  13. Duhaček, Gordan. Dodik s Pantovčaka. www.index.hr. Pristupljeno 17. rujna 2022.. Srebrenica nije jedini primjer. Milanović zvuči manje-više kao Dodik kad govori o ruskoj agresiji na Ukrajinu, o Zapadu, o NATO-u, o Europskoj uniji, o Njemačkoj, o BiH, o Bošnjacima itd. Oni i dalje govore na svoje specifične načine i koristeći specifičan vokabular, ali poruke su im iste ili slične. Ne drže do europskih vrijednosti i ljudskih prava, fascinira ih moć iza koje stoji gola sila, o Vladimiru Putinu govore biranim riječima iako inače baš i ne paze što govore.
  14. a b Danas, R. T. L. 28. siječnja 2022. Milanović za RTL: 'Neka se Plenković ispričava. On se ponaša kao ukrajinski agent, a ja kao hrvatski... RTL.hr. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  15. Putinovi mediji su stvarno oduševljeni Milanovićem. Evo ga opet na naslovnici. www.index.hr. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  16. Ukrajina bijesna zbog Milanovićevih izjava. www.index.hr. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  17. Vidov, Petar. Davor Domazet Lošo proširio suludu teoriju zavjere o ratu u Ukrajini. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  18. Lošo: Ovo je rat Krista i Antikrista, a Zapad je Antikrist. Putin će pobijediti. www.index.hr. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  19. Sinčić: Ukrajinci dobivaju 3600 kuna, ne mogu shvatiti one koji to podržavaju. www.index.hr. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  20. dš. 18. travnja 2022. Propali političar Branimir Bunjac nakon Putinove invazije: 'Ukrajina je rat već izgubila, Rusija je tehnikom i ljudstvom superiorna'. Rijeka Danas (engleski). Pristupljeno 25. rujna 2022.
  21. Ekstremisti, ali i antivakseri poput Pernara obožavaju aplikaciju Telegram. Smartlife HR. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  22. ZADARdanas. 11. travnja 2022. Pripadnici Bojne Azov prijete smrću Ivanu Pernaru! 'On je Putinov pijun koji širi Rusku propagandu'. ZADARdanas. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  23. Rusi zaprijetili Hrvatskoj zbog slanja oružja Ukrajini! 'Morate biti svjesni protiv koga će se koristiti. Platit ćete štetu'. www.vecernji.hr. Pristupljeno 18. rujna 2022.
  24. Đečević, Jasmin. 27. svibnja 2022. Rusija protjeruje pet hrvatskih diplomata iz Moskve. Situaciju komentirao i premijer. Novi list (engleski). Pristupljeno 18. rujna 2022.
  25. Jutarnji list - Zaharova podivljala na Hrvatsku: 'Nepristojni ste, nehumani, militantni rusofobi, spletkarite! Ovo neće proći bez odgovora'. www.jutarnji.hr. 25. travnja 2022. Pristupljeno 18. rujna 2022.
  26. Sotiris. 23. srpnja 2022. Greece listed as 'unfriendly country' by Russia in expanded list. NEOS KOSMOS (engleski). Pristupljeno 18. rujna 2022.
  27. Državna tajnica pozvala ruskog veleposlanika u Ministarstvo vanjskih poslova. N1. 3. listopada 2022. Pristupljeno 3. listopada 2022.
  28. a b c d Danas, R. T. L. 5. ožujka 2022. EKSKLUZIVNO Istraživanje otkriva koga Hrvati krive za rat u Ukrajini, misle li da će se rat proširiti na... RTL.hr. Pristupljeno 17. rujna 2022.
  29. Županić, Sergej. 15. ožujka 2022. Anketa 'tko je kriv za rat u Ukrajini': Diljem ex-YU krive Rusiju, osim u Srbiji. U RH - malo iznenađenje. RTL.hr. Pristupljeno 17. rujna 2022.
  30. Jutarnji list - Više tisuća Zagrepčana na skupu podrške Ukrajini. Emotivni ambasador: 'Molim svijet, Europu i NATO da zaustave đavla!'. www.jutarnji.hr. 5. ožujka 2022. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  31. FOTO/VIDEO Skup podrške Ukrajini u Zagrebu, ukrajinski veleposlanik se rasplakao. N1. 5. ožujka 2022. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  32. Prosvjed podrške Ukrajini u Splitu i Vukovaru, građani poručili: "Stop Putinu, slava Ukrajini". NACIONAL.HR. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  33. D.M. Brođanka prekinula skup podrške Ukrajincima: Što ima Slavonski Brod od Ukrajine? Sramite se!". SiB.hr. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  34. D.M. Brođanka prekinula skup podrške Ukrajincima: Što ima Slavonski Brod od Ukrajine? Sramite se!". SiB.hr. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  35. Studenti održali prosvjed podrške za Ukrajinu. Hrvatska radiotelevizija. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  36. Jutarnji list - Zarobljeni Hrvat u društvu Engleza i Šveđanina u kavezu u Donjecku, prijeti mu smrtna kazna. www.jutarnji.hr. 16. kolovoza 2022. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  37. [FOTO] Objavljene fotografije sa suđenja Hrvatu i još četvorici Europljana zarobljenima u Ukrajini, pogledajte kako ih tretiraju. tportal.hr. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  38. Rusi iznenada oslobodili Hrvata zarobljenog u Ukrajini. www.index.hr. Pristupljeno 21. rujna 2022.
  39. Hrvat ranjen u Ukrajini stigao u KB Dubrava: 'Ima teške ozljede, ali stabilno je'. tportal.hr. Pristupljeno 22. rujna 2022.
  40. Jutarnji list - Hrvat ranjen na ratištu u Ukrajini: 'U pitanju su geleri, čini se da nije ništa strašno...'. www.jutarnji.hr. 3. lipnja 2022. Pristupljeno 22. rujna 2022.
  41. Petrak, Andrej. 16. rujna 2022. Hrvatski humanitarac Andro Fabijanić poginuo u Ukrajini. Već je imao kartu za put kući, a onda se dogodila tragedija. Novi list (engleski). Pristupljeno 16. rujna 2022.
  42. U Hrvatskoj 20.005 izbjeglica iz Ukrajine, evo što su sve morali proći da bi ušli u našu državu. www.vecernji.hr. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  43. Jutarnji list - Kako su topovi HV-a završili u Ukrajini i hoćemo li zauzvrat dobiti njemačke PzH haubice?. www.jutarnji.hr. 20. rujna 2022. Pristupljeno 27. rujna 2022.
  44. U Zagreb pao izviđački dron iz Ukrajine? Stručnjak: Činjenica da je tako daleko je zbunjujuća. www.vecernji.hr. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  45. a b Hrvatska šalje oružje u Ukrajinu i apelira na Rusiju da prekine rat. Radio Slobodna Evropa (srpsko-hrvatski). Pristupljeno 18. rujna 2022.
  46. Jutarnji list - Hrvatska šalje Ukrajini pješačko naoružanje i opremu za četiri brigade. www.jutarnji.hr. 1. ožujka 2022. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  47. Jutarnji list - Tko je hrvatski vojni ataše koji je odbio prosvjednu notu Moskve: 'Časnik sa stavom, bio je i ranjen u ratu'. www.jutarnji.hr. 4. ožujka 2022. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  48. Hrvatski vojni ataše pozvan u rusko ministarstvo: 'Ukazali smo mu da je 200 hrvatskih plaćenika stiglo u Ukrajinu'. www.vecernji.hr. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  49. Šeler za Index: Odakle Rusiji da ja šaljem vojnike? Ovo pokazuje da su očajni. www.index.hr. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  50. Croatia donates M-46 field guns to Ukraine | Shephard. www.shephardmedia.com (engleski). Pristupljeno 18. rujna 2022.
  51. Ukraine army uses old Soviet 130mm M-46 guns received from Croatia | Ukraine - Russia conflict war 2022 | analysis focus army defence military industry army. www.armyrecognition.com. Pristupljeno 18. rujna 2022.
  52. Objavljene slike navodnog hrvatskog oružja na prvoj liniji u Donjecku. www.index.hr. Pristupljeno 20. rujna 2022.
  53. Predstavljen novi logo bivše Sberbanke, evo kako će izgledati 'Nova hrvatska banka' nakon preuzimanja od Rusa. tportal.hr. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  54. Jutarnji list - HPB kupio Sberbank, objavio kako će se ubuduće zvati ta banka: 'Klijenti su odahnuli'. novac.jutarnji.hr. 2. ožujka 2022. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  55. Cijene divljaju zbog rata u Ukrajini, kako će se odraziti na Hrvatsku?. www.index.hr. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  56. Cijene hrane u ožujku na najvišoj razini u više od 30 godina (engleski). Pristupljeno 16. rujna 2022.
  57. "Dežmekasti ustaša cmizdri..." Srpski mediji u žestokoj ofenzivi udaraju po Hrvatskoj: "Hrvati objavili rat Srbiji". Dnevnik.hr. Pristupljeno 8. listopada 2022.
  58. Filipović, Miroslav. 7. listopada 2022. Analitičar pojasnio zašto ovih dana neprestano slušamo o ustašama: 'Srbija je dobila jasniju... Net.hr. Pristupljeno 8. listopada 2022.
  59. Jutarnji list - Totalna histerija u Srbiji, čak i umjereni mediji spominju ustaše, Vučić: 'Hrvatska radi isto ono što radi od 1941.'. www.jutarnji.hr. 6. listopada 2022. Pristupljeno 8. listopada 2022.
  60. Hrvatska za Ukrajinu hzpp.hr. Hrvatske željeznice. Objavljeno 23. ožujka 2022.
  61. Pismo zahvale Europskog odbora regija Gradskoj upravi i Gradskoj skupštini Grada Zagreba zagreb.hr. Grad Zagreb. Objavljeno 14. listopada 2023.

Vanjske poveznice uredi