Ohridsko jezero

Ohridsko jezero (mak. Охридско Езеро, albanski: Liqeni i Ohrit) jezero je na granici Makedonije i Albanije.

Ohridsko jezero
Sveti Jovan Kaneo iznad Ohridskog jezera
Vrstatektonsko
Položaj
Koordinate41°05′N 20°45′E / 41.083°N 20.750°E / 41.083; 20.750
SmještajJužni Balkan
Države
Fizikalne osobine
Duljina30,4 km
Širina 
 • Najveća14,8 km
Dubina 
 • Najveća288 m
Površina358 km2
Zapremina55,4 km3
Nadm. visina693 m
Rijeke i otoci
Odlijeva se uCrni Drim
Ohridsko jezero na zemljovidu Sjeverne Makedonije
Ohridsko jezero
Ohridsko jezero
Ohridsko jezero na zemljovidu Sjeverne Makedonije
Zemljovid

Jezero počinje tamo gdje vode Prespanskog jezera, kod manastira Sv. Nauma, nevidljivim kanalima silaze u ravnicu i obuhvaćaju površinu od gotovo 350 četvornih metara. Na obalama jezera se nalaze gradovi Ohrid i Struga u Makedoniji, te Podgradec u Albaniji. Obale Ohridskog jezera su bile naseljene od prapovijesti. Najstarije arheološke naseobine datiraju iz neolitika, iz oko 6000 pr. Kr. Samo na makedonskom dijelu je otkriveno više od 170 arheoloških lokaliteta.

Zbog izuzetnih prirodnih i kulturnih odlika, 1980. godine Ohridsko jezero i grad Ohrid su proglašeni za Svjetsku baštinu i pod zaštitom su UNESCO-a. God. 2019. zaštićeno područje je prošireno i na sjeverozapadno, albansko područje Ohridskog jezera, uključujući mali poluotok Lin i pojas zemlje duž obale koja povezuje poluotok s makedonskom granicom. Poluotok je mjesto s ostacima ranokršćanske crkve osnovane sredinom 6. stoljeća. U plitkim vodama uz obalu jezera tri mjesta svjedoče o prisutnosti prapovijesnih naselja. Također, kao vrhunski prirodni fenomen, jezero pruža utočište brojnim endemskim vrstama slatkovodne faune i flore iz razdoblja tercijara.[1]

Svjetska važnost jezera je potvrđena i 2010. god. kada su NASA i Međunarodna astronomska unija jedno od jezera na saturnovom mjesecu Titanu nazvali „Ohridsko jezero” (latinski: Ohrid Lacus).[2]

Zemljopisne odlike uredi

Prirodna i kulturna baština Ohridskog područja
  Svjetska baštinaUNESCO
 
Država   
Godina uvrštenja1979.
Prošireno 2019.
VrstaKulturno i prirodno dobro
Mjeriloi, iii, iv, vii
Ugroženost
PoveznicaUNESCO:99
Koordinate41°02′N 20°43′E / 41.03°N 20.72°E / 41.03; 20.72 (WD)
 
 
Ohridsko jezero
Položaj na karti Albanije

Jezero pokriva površinu od 358,2 km², a dugo je 30,8 km, а najveća širina mu je 14,8 km. Ukupna dužina njegove obale je 87,5 km. Najveća dubina jezera je 289 m. Ukupni volumen jezera je 58,6 km3.

Jezero se nalazi u dubokoj i zatvorenoj kotlini, s istoka je zatvorena planinom Galičicom (1945 m), a sa zapada Jablanicom (2257 m). Nalazi se na nadmorskoj visini od 695 m. Sliv Ohridskog jezera ima 40 rijeka, od kojih 23 na albanskoj i 17 na Makedonskoj strani.

Flora i fauna uredi

Ohridsko jezero se odlikuje jedinstvenim ekosustavom, bogatim endemskim i rijetkim biljnim i životinjskim vrstama. Posebnost jezera nastala je usled geografske izolacije i velike geološke starosti. Naime, jezero je nastalo prije ledenog doba i u vodama je sačuvano oko 200 endemskih biljnih i životinjskih vrsta (17 vrsta riba), od kojih su neke stare do 30 milijuna godina i odavno su izumrle u ostalim dijelovima svijeta, kao što su: ohridska pastrva (Salmo letnica), ohridska sferna spužva (Ochridospongia rotunda), i neke alge kremenjašice (Bacillariophyceae) i zelene alge (Charophyta), te plošnjaci virnjaci (Turbellaria) i dr.

Takođe i sliv Ohridskog Jezera odlikuje bogata bioraznolikost i posjeduje nekolko biljnih vrsta endemičnih za Balkanski poluotok.

Izvori uredi

 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Ohridsko jezero
  1. Five sites inscribed on UNESCO’s World Heritage List, UNESCO, 5. srpnja 2019. (engl.) Pristupljeno 7. srpnja 2019.
  2. Ohrid Lacus (Ohridsko jezero) na Titanu, Službeni list planetarne nomenklature Međunarodne astronomske unije, 16. rujna 2010. (engl.) Pristupljeno 7. srpnja 2019.

Vanjske poveznice uredi