Otvori glavni izbornik

Ohridsko jezero ( makedonski: Охридско Езеро, albanski: Liqeni i Ohrit) je jezero na granici Makedonije i Albanije.

Ohridsko jezero
Ohrid StJohn Kaneo.jpg
Sveti Jovan Kaneo iznad Ohridskog jezera
Lokacija Južni Balkan
Koordinate 41°05′″N 20°45′″E / Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator < Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator < / Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator /; Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator /Koordinate: 41°05′″N 20°45′″E / Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator < Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator < / Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator /; Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator /
Površina 358 km²
Zapremina 55,4 km³
Najveća dubina 288 m
Nadmorska visina 693 m
Najveća širina 14,8 km
Najveća dužina 30,4 km
Vrsta jezera tektonsko
Ulijeva se u Crni Drim
Države Flag of North Macedonia.svg Sjeverna Makedonija
Flag of Albania.svg Albanija

Jezero počinje tamo gdje vode Prespanskog jezera, kod manastira Sv. Nauma, nevidljivim kanalima silaze u ravnicu i obuhvaćaju površinu od gotovo 350 četvornih metara. Na obalama jezera se nalaze gradovi Ohrid i Struga u Makedoniji, te Podgradec u Albaniji. Obale Ohridskog jezera su bile naseljene od prapovijesti. Najstarije arheološke naseobine datiraju iz neolitika, iz oko 6000 pr. Kr. Samo na makedonskom dijelu je otkriveno više od 170 arheoloških lokaliteta.

Poluotok Lin na sjeveroistočnoj, albanskoj, strani jezera.
Magnify-clip.png
Poluotok Lin na sjeveroistočnoj, albanskoj, strani jezera.

Zbog izuzetnih prirodnih i kulturnih odlika, 1980. godine Ohridsko jezero i grad Ohrid su proglašeni za Svjetsku baštinu i pod zaštitom su UNESCO-a. God. 2019. zaštićeno područje je prošireno i na sjeverozapadno, albansko područje Ohridskog jezera, uključujući mali poluotok Lin i pojas zemlje duž obale koja povezuje poluotok s makedonskom granicom. Poluotok je mjesto s ostacima ranokršćanske crkve osnovane sredinom 6. stoljeća. U plitkim vodama uz obalu jezera tri mjesta svjedoče o prisutnosti prapovijesnih naselja. Također, kao vrhunski prirodni fenomen, jezero pruža utočište brojnim endemskim vrstama slatkovodne faune i flore iz razdoblja tercijara.[1].

Pogled na jezero iz Pogradeca, Albanija.

Svjetska važnost jezera je potvrđena i 2010. god. kada su NASA i Međunarodna astronomska unija jedno od jezera na saturnovom mjesecu Titanu nazvali „Ohridsko jezero” (latinski: Ohrid Lacus)[2].

Zemljopisne odlikeUredi

Prirodna i kulturna baština Ohridskog područja

  Svjetska baštinaUNESCO
 
   
Godina uvrštenja: 1979.
Prošireno 2019.
Vrsta: Kulturno i prirodno dobro
Mjerilo: i, iii, iv, vii
Ugroženost: ne
Poveznica: 99 UNESCO

Jezero pokriva površinu od 358,2 km² , a dugo je 30,8 km, а najveća širina mu je 14,8 km. Ukupna dužina njegove obale je 87,5 km. Najveća dubina jezera je 289 m. Ukupni volumen jezera je 58,6 km3.

Jezero se nalazi u dubokoj i zatvorenoj kotlini, sa istoka je zatvorena planinom Galičicom (1945 m), a sa zapada Jablanicom (2257 m). Nalazi se na nadmorskoj visini od 695 m. Sliv Ohridskoj jezera ima 40 rijeka, od kojih 23 na albanskoj i 17 na Makedonskoj strani.

Flora i faunaUredi

Ohridsko jezero se odlikuje jedinstvenim ekosustavom, bogatim endemskim i rijetkim biljnim i životinjskim vrstama. Posebnost jezera nastala je usled geografske izolacije i velike geološke starosti. Naime, jezero je nastalo prije ledenog doba i u vodama je sačuvano oko 200 endemskih biljnih i životinjskih vrsta (17 vrsta riba), od kojih su neke stare do 30 milijuna godina i odavno su izumrle u ostalim dijelovima svijeta, kao što su: ohridska pastrva (Salmo letnica), ohridska sferna spužva (Ochridospongia rotunda), i neke alge kremenjašice (Bacillariophyceae) i zelene alge (Charophyta), te plošnjaci virnjaci (Turbellaria) i dr.

Takođe i sliv Ohridskog Jezera odlikuje bogata bioraznolikost i posjeduje nekolko biljnih vrsta endemičnih za Balkanski poluotok.

IzvoriUredi

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Ohridsko jezero
  1. Five sites inscribed on UNESCO’s World Heritage List, UNESCO, 5. srpnja 2019. (engl.) Pristupljeno 7. srpnja 2019.
  2. Ohrid Lacus (Ohridsko jezero) na Titanu, Službeni list planetarne nomenklature Međunarodne astronomske unije, 16. rujna 2010. (engl.) Pristupljeno 7. srpnja 2019.

Vanjske povezniceUredi