Otvori glavni izbornik

Oltarna pregrada je dio oltara.[1][2]

PovijestUredi

U crkvenoj se praksi od davnih vremena odvaja svetišni prostor od broda. Odvaja ga se pregrađivanjem.[2] Oltarna pregrada dijeli prostor svetišta namijenjen kleru[1] ili drugim posvećenim osobama (kao vladare)[2] od broda namijenjenog laicima.[1]

Česti dekor oltarne pregrade su reljefi. Ponekad ju ukrašavaju i kipovi.[2][1] Teme su svetački likovi ili prizori iz Kristova života.[2] Prve pregrade bile su kamene.[2][1] Bile su građene tako da su vrata bila u sredini, s velikim pregradnim pločama (plutejima) ili stupovima s lijeve i desne strane. Trokutasti zabat (slavoluk tegurij[2]) bio je uobičajen iznad vrata.[1]

Poslije se kao gradivni materijal koristi i drvo. U kasnijoj graditeljskoj praksi pregrade su spojene s korskim sjedalima; u stolnim crkvama za kanonike, u samostanskim za redovnike. Motivi uresa drvenih pregrada su raspelo, prikazi apostola, proroka, patrijarha ili "staraca" (likova iz Otkrivenja sv. Ivana). [2]

Ako je crkva bila šira, pregrada je mogla imati više uspravnih stupova i razdjelnih ploča. Isto tako, mogla je imati više vrata, ovisno o liturgijskoj praksi. Zapadne crkve postupno gube oltarne pregrade od 12. stoljeća. Sasvim nije nestala, jer se u dijelu zapadnih crkava pretvorila u letner. U istočnim crkvama razvila se u ikonostas.[1] Korske pregrade ne grade se više od Tridentskog koncila (završio 1562.).[2]

Od 13. stoljeća na mjestu nekadašnje oltarne pregrade javljaju se pričesne klupe.[3]

IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 Hrvatska enciklopedija oltarna pregrada (pristupljeno 19. ožujka 2017.)
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 2,7 2,8 Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, ur. Anđelko Badurina. MG: Oltarna pregrada, Sveučilišna naklada Liber, Kršćanska sadašnjost, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 1979., str. 436
  3. Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, ur. Anđelko Badurina. AB: Pričesna klupa, Sveučilišna naklada Liber, Kršćanska sadašnjost, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 1979., str. 482

Vanjske povezniceUredi

  • 13(2005) 1(29) PROSTOR 1 Željko Peković, Duško Violić, Doroti Brajnov: Oltarna ograda crkve sv. Mihajla s otoka Koločepa / Altar Rail of St Michael’s Church on Koločep Island