Operacija Stup od oblaka

Vrijeme	14. studenog - 21. studenog 2012.
Lokacija	Izrael, Zapadna obala, Gaza
Ishod	primirje
Casus belli	IDF smaknuo Ahmeda Jabarija, vođu Hamasa

Sukob Gaza-Izrael 2012.
	Dio Bliskoistočni sukob
	; Domet raketa iz Gaze
Vrijeme	14. studenog - 21. studenog 2012.
Lokacija	Izrael, Zapadna obala, Gaza
Ishod	primirje
Casus belli	IDF smaknuo Ahmeda Jabarija, vođu Hamasa
Sukobljeni
Izrael	Hamas; Islamski džihad; PFOP
Vođe
Benjamin Netaniahu; Ehud Barak; Benny Gantz; Yoram Cohen; Tal Russo;	Ismail Hanijeh ; Muhamed Deif ; Ramadan Šalah;
Vojne snage
75.000 vojnika	10.000 boraca
Posljedice
5 poginulih	150 poginulih

Sukob između Gaze i Izraela, znan i pod nazivom Operacija Stup od oblaka (hebrejski עַמּוּד עָנָן, Amúd Anán) označava oružani sukob između Izraela i Hamasa u pojasu Gaze koji je izbio 14. studenog 2012. te trajao tjedan dana. Bio je to prvi sukob većih razmjera između ta dva teritorija nakon rata u Gazi 2008. – 2009. koji je kao i ovaj 2012. godine počeo kada je u Izraelu predizborno doba. U sukobu je poginulo petero osoba na izraelskoj, te 150 na palestinskoj strani. Uz pomoć napora Egipta i SAD-a, sklopljeno je primirje.

Eskalacija sukoba uredi

Sukob je počeo izraelskim zračnim napadom u kojem je ubijen Ahmed Jabari, zapovjednik Hamasa, kojeg je Izrael optuživao za "sve terorističke napade na Izrael pokrenute iz Gaze" u posljednjom desetljeću.^[3] Potom je pokrenuta veća vojna ofenziva protiv Hamasa. Izraelski premijer Benjamin Netaniahu je izjavio da je pokrenuo vojnu ofenzivu jer nije više "mogao podnijeti situaciju u kojoj su stanovnici Izraela izloženi teroru raketa". Hamas je pak izjavio da je atentat na Jabarija "otvorio vrata pakla"^[3] te uzvratio lansiranjem raketa na Izrael: jedna od raketa je pogodila i udaljena predgrađa gradova Tel Aviva i Jeruzalema, ali su proturaketni štitovi uspjeli presresti većinu njih.^[4] IDF je izjavio da ne planira svrgnuti Hamas, nego samo "onesposobiti njegovu vojnu infrastrukturu".^[3] Ofenzivi je prethodilo razdoblje sukoba niskog intenziteta od nekoliko mjeseci: još od početka studenog iste godine, prijavljeni su oružani okršaji između IDF-a i Hamasa na granici Gaze, pri čemu je bilo i mrtvih,^[5] a samo u ožujku iste godine, nakon razdoblja relativnog mira, iz Gaze je ispaljeno 300 raketa, od kojih je 177 pogodilo izraelske okolne gradove.^[6] No sukob je eskalirao tek 14. studenog.

Međunarodna zajednica je osudila nasilje i pozvala na prestanak sukoba. Nova vlada Egipta stala je na stranu Gaze i osudila Izrael, najavivši da "Palestince neće prepustiti samima sebi".^[7]

U samo pet dana, poginulo je 94 Palestinaca u Gazi.^[8] 17. studenog izraelsko bombardiranje u četvrti Al Nasser je razorilo kuću obitelji Dalu te ubilo 12 civila, među njima i djece. Jedan od poginulih je radio za Hamasovu vladu, ali susjedi inzistiraju da je samo bio obični policajac te da nije bio pripadnik militanata. IDF je najavio istragu događaja.^[9]

21. studenog, teroristički napad u autobusu u Tel Avivu, blizu hrvatskog veleposlanstva, ozljedio je 21 osobu. Hamas je "pohvalio" napad kao odgovor na napad na pojas Gaze.^[8]

Primirje uredi

Navečer 20. studenog, Hamas je najavio da će za par sati nastupiti primirje zbog mogućeg postignutog dogovora s Izraelom. Hilary Clinton je tog istog dana posjetila izraelske, palestinske i egipatske političare kako bi pomogla u de-eskalaciji nasilja. Međutim, izraelski glasnogovornik Mark Regev izjavio je: "Hamas sada žarko želi primirje, neku vrstu pauze kako bi se opet mogao naoružati i za tjedan ili mjesec dana nastaviti s raketiranjem. Nas to ne zanima." BBC javlja kako je izraelska vlada podijeljena oko pitanja primirja: Barak želi prihvatiti, dok Netaniahu i Avigdor Lieberman to odbijaju.^[10]

21. studenog izraelski su dužnosnici prihvatili egipatsko-američki prijedlog te je navečer na snagu stupilo primirje. Vojska je javila da su nakon primirja iz Gaze ispaljene tri rakete, ali IDF nije reagirao.^[2] Hamas je idući dan proglasio "praznikom" kako bi "slavio pobjedu". U Izraelu je zabilježeno nekoliko prosvjeda jer su građani smatrali da vojska "nije dovoljno jako udarila Hamas".^[2] Tijekom vojne akcije, IDF je napao 1.500 meta u pojasu Gaze, među njima 30 viših dužnosnika Hamasa, 980 podzemnih minobacača te 140 tunela za krijumčarenje.^[2]