Otvori glavni izbornik

Osmi dalmatinski korpus NOVJ-a

Osmi dalmatinski udarni korpus NOVJ-a formiran je 7. listopada 1943. godine od Devete, Devetnaeste, Dvadesete i 26. dalmatinske divizije i partizanskih odreda: Srednjo-dalmatinskog, Kninskog, Dinarskog, Mosečko-svilajskog, Segetsko-marinskog, Imotskog, Makarskog, Mosorskog, Neretvanskog, Grahovo-peuljskog, Glamočkog i Livanjskog. Pri formiranju imao je ukupno 13 049 boraca. Naredbom Vrhovnog štaba NOV i POJ od 24. listopada 1943. godine Štabu Osmog korpusa je privremeno bila potčinjena i Mornarica NOVJ-a.

Osmi dalmatinski korpus NOVJ-a
Zastava SFRJ
Jugoslavenska partizanska zastava
Osnovana 7. listopada 1943.
Veličina 49.058 boraca (1945.)
Sudjelovanje u borbama Operacija Ziethen
Desant na Drvar
Oslobođenje Dalmacije 1944.
Kninska operacija
Mostarska operacija
Zapovjednici
Istaknuti
zapovjednici
Vicko Krstulović

Prvi zapovjednik korpusa bio je Vicko Krstulović, od 15. prosinca 1943. Pavle Ilić Veljko, zatim Vlado Ćetković, narodni heroj, a poslije njegove pogibije, od 31. listopada 1944. godine, Petar Drapšin, narodni heroj. Politički komesari korpusa bili su Ivan Kukoč, do 25. siječnja 1944. i Boško Šiljegović, narodni heroj.

Za postignuti uspjeh prilikom oslobođenja Knina, Vrhovni zapovjednik NOV i POJ Josip Broz Tito je 10. prosinca 1944. godine pohvalio Osmi korpus, a Glavni štab NOV i PO Hrvatske mu je, 25. prosinca, dodijelio naziv udarni.

Mobilizacijom novih boraca korpus je krajem prosinca 1944. imao oko 35 000 boraca, a u veljači 1945. godine 45 524 borca. Naredbom Generalštaba JA od 1. ožujka 1945. godine korpus je uključen u Četvrtu armiju JA.

Šef kirurgije osmog partizanskog korpusa bio je prim. dr Ante Starčević, bivši ravnatelj Banovinske bolnice u Splitu i predsjednik HNK Hajduka iz Splita.[1]

LiteraturaUredi

  • Vojna enciklopedija, Beograd 1975. godina
  1. Jurica Gizdić: Potomak Oca domovine vodio Hajduka, Naprid bili, lipanj 2015., str. 54.-55.