Otok (Splitsko-dalmatinska županija)

(Preusmjereno s Otok (općina))

Otok je općina Republike Hrvatske u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Povijesno i zemljopisno nalazi se u središtu starohrvatske županije Cetine ili mlađe Cetinske krajine između zapadnih padina planine Kamešnice i srednjeg toka rijeke Cetine. Sjedište Općine je u istoimenom mjestu Otoku. Općina u dokumentima nosi i naziv Otok Dalmatinski. Prema prijedlogu njenih stanovnika, trebala bi se zvati Otok na Cetini.[1]

Otok
Otok (grb).gif
Otok na karti Hrvatska
Otok
Otok
Otok na zemljovidu Hrvatske
Koordinate: 43°41′N 16°44′E / 43.69°N 16.74°E / 43.69; 16.74
Županija Splitsko-dalmatinska
Načelnik općine Dušan Đula
Naselja u sastavu općine Gala, Korita, Otok, Ovrlja, Ruda i Udovičić
Površina 95,00 km2
Stanovništvo (2001.) 5.782
Poštanski broj 21238

Općinska naseljaUredi

U sastavu općine je 6 naselja (stanje 2006), to su: Gala, Korita, Otok, Ovrlja, Ruda i Udovičić.

Zemljopisni položajUredi

S područjem grada Trilja Općina na jugoistoku graniči rijekama Cetinom i Rudom, Petrovim kukama (510 m), Kurlanima, Škripušom (1004 m) i Ravnom glavom (1094 m). Hrbtom Kamešnice do Glavaša (1308 m) prati hrvatsku državnu granicu s Republikom Bosnom i Hercegovinom. Na sjeveru i zapadu lukom oko Gljevačkog polja, povijesnom trasom Han - Bili Brig i rijekama Cetinom i Kosincem graniči s područjem grada Sinja s kojim dijeli i srednji tok rijeke Cetine.

Općina se sastoji od šest naselja smještenih u geografskoj zadanosti reljefa Cetinske krajine: Gala, Otok i Udovičić vodoravno prate tok rijeke Cetine, Ovrlja i Ruda orijentirani su prema svojim istoimenim pritocima, a jedino se Korita, relikt nekadašnjeg života na Kamešnici, položajem izdvajaju kao krševito mjesto u njedrima velike planine.

Kao "otok", općina je zaokružena prirodnim zemljopisnim barijerama: vodama Cetine, Rude i Kosinca s jedne te kršovitim podima Kamešnice s druge strane. Otok baš kao i Sinj ima tip hladne submediteranske klime. Zime su oštre i s obilnim padalinama,a ljeta žarka, odnosno sušna.

PrometUredi

Od Splita je udaljen pola sata udobne vožnje, a do prvog uključenja na autocestu ili brzu cestu nekih 15-ak minuta. Izgradnjom sinjske zaobilaznice trasa će prolaziti blizu Otoka pa će Otok biti još bolje povezan.[1]

StanovništvoUredi

Popis 2011.Uredi

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Otok ima 5.474[2] stanovnika. Većina stanovništva su Hrvati s 99,62%[3], a po vjerskom opredjeljenu većinu od 99,31% čine pripadnici katoličke vjere.[4]

Popis 2001.Uredi

Općina Otok jedina je od šest jedinica lokalne samouprave proizašlih iz bivše općine Sinj koja prema popisu stanovništva iz 2001. godine bilježi rast stalnoga stanovništva u odnosu na desetljeće ranije. Tako je na području šest naselja u sastavu Općine Otok (Gala, Korita, Otok, Ovrlja, Ruda i Udovičići) u travnju 2001. obitavalo 5.782 stalnih stanovnika, dok je u popisu 1991. zabilježeno njih 5.428. Posebno je značajno to da uzrok porastu stanovništva nije u doseljenju novih stanovnika, nego većem broju rođenih od umrlih, čime se Općina Otok svrstava u red onih malobrojnih općina ili gradova u Hrvatskoj s prirodnim prirastom.

Prema Državnom zavodu za statistiku, u Općini je Otok 1991. godine živjelo 6574 žitelja (69,2 st/km2): u Otoku 3431, Rudi 1368, Gali 1087, Udovičićima 462, Ovrlji 222 i Koritima 4 stanovnika. Hrvatima se izjasnilo preko 98%, Srbima 0,07%, a pod "ostale" se svrstalo 1,32%. (Napomena: U ovom drugom dijelu teksta "žitelji" su ukupno popisani broj stanovnika, a ne stalni stanovnici, što je bitna razlika).

Od ukupno 39 općina, koliko ih Splitsko-dalmatinska županija trenutno ima, treća je po broju stanovnika, odmah iza općina Podstrana i Dugi Rat, a zanimljivo je i to da Općina Otok ima veći broj stanovnika i od čak 6 od 16 gradova Splitsko-dalmatinske županije. [nedostaje izvor]

PovijestUredi

Prvi tragovi života na području današnje općine Otok sežu u daleku prošlost, u prapovijesno doba (srednje brončano doba), oko 1500. godine prije Krista.

GospodarstvoUredi

  • HE "Orlovac" u Rudi
  • Ribogojilište Ruda

U otočkoj općini je mnogo poznatih izletišta kao Ruda, Krenica, Korita i dr. uređena i prilagođena potrebama seoskog turizma, odnosno gostima. Tik uz županijsku cestu ka Sinju kod Otoka, uz izvor čiste vode, uređeno je odmorište gdje su postavljeni stolovi i klupe. Predviđene su turističke zone uz rijeke Cetinu i Rudu, rekreacijsko-turistička zona u Malim Koritima na južnim obroncima Kamešnice poviše Sinjskog polja, gdje je i izvorište zdrave pitke vode na tisuću metara nad morem. Ruda je odredište ribiča i sjedište ribogojilišta. Planira se izgradnja punionice vode. Općina Otok kolijevka je kvalitetnog domaćeg sira, ribe, mesa, povrća i dr. Izgradnja pogona za preradu povrća u Otoku pokrenuta je još prije nekoliko desetljeća. To je trebao biti pogon koji bi zaposlio oko 500 radnika te potaknuo kooperacijske odnose OPG-ova. Mještani Otoka i susjednih naselja, a na privremenom radu u inozemstvu, nudili su besplatno zemljište te oko milijuna tadašnjih njemačkih maraka. [1]

ZnamenitostiUredi

Svaki zavičaj nudi svoja reprezentativna mjesta življenja koja se mogu svrstati pod rubriku "zanimljivosti". Općina Otok u Cetinskoj krajini vidi svoje zanimljivosti prvenstveno u gradinama, gomilama, stećcima, grobljima, kapelama, crkvama, marginalnim i razrušenim utvrdama, starim kamenim kućama, potleušicama, stajama i mlinicama, kilometarskom suhozidu te, konačno, u živopisnoj rijeci Cetini s mnoštvom izvora, bunara i riječnih otoka. Ta "baština" traje tijekom cijele povijesti Cetinjana i njihova zavičaja.

Poznate osobeUredi

ObrazovanjeUredi

  • Osnovna škola "Kamešnica"
  • Područna škola Ruda
  • Područna škola Udovičići
  • Glazbena škola "Jakov Gotovac" Sinj, Područna škola "fra Anđelko Milanović-Litre" Otok

KulturaUredi

Šport i rekreacijaUredi

  • Boćarski klub Otok
  • NK OSK Otok
  • MNK Torcida Otok
  • Hrvatsko planinarsko društvo "Kamešnica" Otok
  • Lovačka udruga "Jarebica" Otok
  • Športsko-ribolovna udruga "Didovina" Otok
  • Kamešnica cycling team - Otok

IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 1,2 Agroklub Proizvodnja zdrave hrane u Zagori 24. srpnja 2013., pristupljeno 4. veljače 2020.
  2. [1] Popis stanovništva po gradovima/općinama 2011.
  3. [2] Popis stanovništva prema narodnosti po gradovima/općinama 2011.
  4. [3] Popis stanovništva prema vjeri po gradovima/općinama 2011.

Vanjske povezniceUredi