Otvori glavni izbornik

DefinicijaUredi

Izraz „otvorene inovacije“ (eng. Open innovation) ima nekoliko značenja. Otvorene inovacije su korištenje znanja izvan i unutar tvrtke kako bi se ubrzao proces istraživanja i razvoja te komercijalizacije proizvoda i usluga. Otvorene inovacije kao paradigma pretpostavlja da tvrtke mogu i trebaju koristit vanjske izvore ideja i dolaska na tržište u jednakoj mjeri kao unutarnje izvore u svrhu unaprijeđivanja tehnologije. [1]

Povijesni pregledUredi

U prošlosti je za tvrtku unutarnje istraživanje i razvoj pretpostavljalo vrijedno strateško sredstvo, a ujedno predstavljalo prepreku za ulazak konkurenata na tržište jer su samo velike tvrtke mogle priuštiti provedbu mnogobrojnih istraživanja (osiguravajući monopol na tržištu). Ukoliko su htjele biti konkurentne na tržištu, tvrtke su morale uložiti značajna sredstva u razvoj infrastrukture za vlastita istraživanja. Danas na tržištu nove, uspješne tvrtke donose nove ideje uz vrlo malo ili nimalo vlastitih istraživanja, primjerice starupovi Genetech, Amgen i Genzyme postaju glavni igrači u biotehnološkoj industriji, ostavljajući za sobom velike farmaceutske tvrtke kao što su Merck ili Pfizer. [2] U ranim godinama 20. stoljeća, akademske i vladine institucije nisu bile uključene u komercijalnu upotrebu znanstvenih otkrića zbog čega su tvrtke same morala razviti novi proizvod. Tvrtke nisu čekale akademske zajednice da se uključe u razvoj proizvoda ni konkuretne tvrtke koje bi mogle osigurati komponete za konačni proizvod te su postale samodostatne uz vrlo malo komunikacije sa sveučilištima ili drugim tvrtkama. Prednosti povećanja otvorenog pristupa su zabilježene i razmotrene u šezdesetim godinama 20. stoljeća, posebno u slučajevima istraživanja i razvoja. [3] Henry Chesbrough, profesor i upravitlj Centra za otvorene inovacije na Sveučilištu u Kaliforniji, je prvi koristio izraz „otvorene inovacije“ u svojoj knjizi Otvorene inovacije: Novi imperativ za stvaranje i iskorištavanje tehnologije“. Izraz se prvotno koristio kao „paradigma koja pretpostavlja da tvrtke mogu i trebaju koristiti vanjske uz unutarnje ideje te vanjske i unutarnje puteve do tržišta ukoliko žele unaprijedit vlastitu tehnologiju“. [4] Tijekom 70-ih godina 20. stoljeća dolazi do sukoba ideja zatvorenih i otvorenih inovacija na primjeru Xeroxa i njegovog Palo Alto Research Center (PARC). Istraživači su razvili niz računalnih hardverskih i softverskih tehnologija - Ethernet i grafičko korisničko sučelje (GUI) dva su takva primjera. Međutim, izumi nisu bili obećavajući poslovni subjekti za Xerox koji je bio usredotočen na kopirke velike brzine i pisače. Dok su  projekti ležali unutar Xeroxa, komercijalizirale su ih druge tvrtke: Apple Computer iskoristio je grafičko sučelje u svom operativnom sustavu Macintosh dok je Microsoft to učinio u operacijskom sustavu Windows. [2] Krajem dvadesetog stoljeća, model zatvorenih inovacija je doživio krah zbog dramatičnog porasta broja i mobilnosti radnika s odgovorajućim znanjem uz porast dostupnosti rizičnog kapitala koji financirao nove tvrtke i nove ideje izvan korporativnih istraživačkih laboratorija. Uz povećanje dostupnosti i mobilnosti vještih radnika, rast tržišta rizičnog kapitala i povećanje sposobnosti vanjskih dobavljača, nastalo je tržište znanja koje više nije vlasništvo tvrtke već počiva u zaposlenicima, dobavljačima, korisnicima, konkurenciji i sveučilištima.

Prednosti i maneUredi

Otvorene inovacije mogu donijeti sljedeće prednosti tvrtkama:

  • Smanjivanje troškova izbjegavanjem provedbe vlastitog istraživanja i razvoja,
  • Potencijal za napredovanjem u razvoju,
  • Uključivanje korisnika vrlo rano tijekom razvoja,
  • Veća točnost u istraživanju tržišta i ciljanja korisnika,
  • Suradnja između unutarnjih i vanjskih izvora inovacija,
  • Potencijalni viralni marketing. [5]

Uvođenje modela otvorenih inovacija povezano je s brojnim rizicima i izazovima, uključujući:

  • Mogućnost razotkrivanja tajnih informacija,
  • Smanjivanje konkuretnosti tvrtke razotkrivanjem intelektualnog vlasništva,
  • Teže ostvariti kontrolu nad razvojem inovacija i utjecajem suradnika,
  • Sumjeravanje tvrtke prema vanjskom izvoru inovacija uz zanemarijvanje unutarnjeg izvora inovacija.

Područja primjeneUredi

Otvorene inovacije je izraz korišten za promicanje stavova o informacija suprotnih od tradicionalnog mentaliteta isprepletenog tajnovitošću podataka u istraživanju. Kod modela otvorenih inovacija projekt može biti pokrenut sa vanjskim ili unutarnjim izvorom tehnologije, a nova tehnologija može doći u različitim fazama projekta, a projekti mogu doći na tržište na nekoliko načina – licenciranje, spin off tvrtke uz promidžbu i prodaju unutar tvrtke. Izumi koje tvrtka aktivno ne koristi trebali bi biti izneseni van tvrtke (kroz licenciranje, zajedničke pothvate ili spin-off tvrtke). (8) Kako bi model otvorenih inovacija bio uspješan potrebno je osigurati mobilnost zaposlenika, suradnju između razvoja i istraživanja unutar i izvan tvrtke, zapošljavanje zaposlenika koji mogu povezati znanje iz različitih područja i rano uspostavljanje pravila za zaštitu intelektualnog vlasništva.Opisani model otvorenih inovacija koriste tvrtke kao što su IBM, Intel, Philips, Procter & Gamble, itd.

PrimjeriUredi

P&G je bio jedna od prvih tvrtki koja je drastično promijenila stvari jer je imala problema s pronalaženjem i razvijanjem novih inovacija. Njihov novi izvršni direktor je izrazio ideju da bez obzira na to koliko je osoblje bilo dobro u P & G-u i koliko je ideja imalo, to je samo dio ukupnog intelektualnog bazena dostupnog širom svijeta. Takav novi način razmišljanja doveo je do programa P & D's Connect&Develop koji je za njih bio vrlo uspješan. S ovim programom P & G je stvorio trend "otvorene inovacije", nakon čega su slijedili mnogi drugi u nekom obliku.

Philips ima širok spektar otvorenih inovacijskih aktivnosti - platforma, izazovi i aktivacija zaposlenika kako bi otvoreno razmišljali. Philips je 2003. godine osnovao i vlastiti otvoreni inovativni kampus u Eindhovenu, gdje razne tvrtke mogu radati uz alate za ubrzavanje poslovnih i istraživačkih projekata. [6]

Otvorene inovacije kao platformiranje proizvoda uključuje razvoj i predstavljanje djelomično završenog proizvoda u svrhu pružanja okosnice ili alata suradnicima kojima mogu pristupiti, prilagoditi i iskoristiti. Cilj za sudionike je povećanje platformne funkcionalnosti proizvoda uz povećanje sveukupne vrijednosti proizvoda. Primjeri platformnih proizvoda su alati za razvoj softvera i sučelje za programiranje aplikacija. Ovakav pristup se često pojavljuje na tržištima sa snažnim mežnim utjecajem (npr. mobiteli ili online aplikacije) čime dolazi do povećanja broja programera koji bi koristili alat platforme. [7] Quirky kao platforma izuma u zajednici omogućava da ideja o proizvodu dođe na Quirky i članovi zajednice mogu komentirati i pridonijeti razvoju proizvoda sa svojim vještinama. Najbolji proizvodi na platformi odabrani su za proizvodnju i prodaju u Quirky trgovini, a proces razvoja financira Quirky, tako da resursi nisu presudni za uspjeh proizvoda. [8]

Prema studiji koju je proveo Sony Mobile, stabilan i fleksibilan način za ostvarivanje otvorenih inovacija je korištenje alata u tu svrhu. Alati mogu biti prilagođeni osobnim potrebama, a nalaze se kao softveri otvorenog izvora ili komercijalni softveri. [9][10]

Kolaborativni dizajn i razvoj proizvoda je sličan platformiranju proizvoda jer se uključuju suradnici u razvojni proces, no razlika je u tome da izvorna tvrtka kontrolira razvoj i zadržava nastali proizvod. Ovim putem tvrtka ima više kontrole u osiguravanju brzog nastanka ispravnog proizvoda uz smanjivanje troškova razvoja. [7] Taiwan Semiconductor Manufacturing Corporation (TSMC) je tvrtka koja se bavi izradom poluvodiča za klijente koji dizajniraju i pakiraju proizvod. Dizajniranje poluvodiča olakšano je izgradnjom Platformom otvorenih inovacija, na kojoj su dostupni nacrti za izradu poluvodiča od drugih tvrtki koji su prošli testiranje u TSMC-u. Na ovaj način TSMC koristi model otvorenih inovacija za upravljanje vanjskim i unutarnjim izvorom dizajna proizvoda, pojednostavljujući proces dizajniranja za kupce jamčenjem kompatibilnosti nacrta i resursa za projektiranje čipova.

Samsung kao jedna od najinovativnijih velikih tvrtki danas, ima veliku unutarnju jedinicu za istraživanje i razvoj, no također zagovara otvorene inovacije i to najviše suradnju s tvrtkama koje se bave startupima. Samsung nudi startupima inicijalnu investiciju, prostor za rad, kao i resurse za rad. Ideja je da proizvodi koji proizlaze iz starupova mogu postati dio Samsungovog portfelja proizvoda tijekom vremena ili poslužiti kao iskustvo za učenje za tvrtku. Kao primjer suradnje Samsunga s startup-ovima, preuzimanje tvrtke za elektroničku poštu SmartThings, Samsung je dobio platformu za e-poštu bez trošenja novca i vremena za istraživanje i razvoj. Samsung vidi potencijal u obradi interneta i vidi je kao strateški važan dio svog budućeg poslovanja, a SmartThings i dalje nastavlja raditi kao nezavisno startup s resursima velike tvrtke. [11]

Otvorene inovacije kao natjecanje ideja predlaže uvođenje sustava koji potiče kompetitivnost između suradnika nagrađivanjem uspješnih prijedloga. Natjecanje programera na događajima hackathon pripadaju u ovu kategoriju otvorenih inovacija gdje je tvrtkama omogućen jeftin pristup inovativnim idejama uz pružanje boljeg uvida u potrebe potrošača i suradnika. [7] Primjer je Facebook koji organizira hackatone za svoje zaposlenike, čime zaposlenici (ne samo programeri, već za bilo tko unutar tvrtke) generiraju nove ideje i inovacije te stvaraju početne verzije proizvoda. Razvojni inženjeri i arhitekti mogu imati određene načine razmišljanja, a puno im pomaže kada dobiju ideje od ljudi koji rade u odjelu za financije ili marketing te uz prijenos znanja dolazi i do stvaranja timskog duha u cijeloj tvrtki i stvaranje značajnih odnosa unutar organizacije. Ovi hackatoni prilično su produktivni za Facebook. Na primjer, Like gumb, live chat i timeline te značajka zastave ponosa, koja vam je omogućila da izmijenite svoju sliku profila za podršku LGBTQ zajednici Facebook su ideje koje su proizveli iz Facebook hackatona.[12]

GE je zajedno s 4 iskusna fonda za rizični kapital, uložio sredstva u stvaranje natjecanja za privlačenje start-up tvrtki s dobrim idejama u tehnologiji zelene i obnovljive energije, što je rezultiralo s 30-ak ulaganja i pokretanjem novih natjecanja. [13] Male tvrtke također mogu pokrenuti natječaj za uključenjem javnosti u inovacijski projekt, npr. Ocean Optics je preko javnog inovacijskog natječaja financirala 20 različitih istraživanja koja bi im mogla koristiti u budućnosti. [14]

Otvorene inovacije uz uključivanje potrošača uključuje komunikaciju između potrošača i zaposlenika tvrtke kako bi se mišljenja i ideje korisnika uklopile u proces izrade i upravljanja proizvodom. [7]

Lego je primjer kako privlačenje korisnika stvara više vrijednosti. Lego aktivira svoje korisnike putem svoje stranica  „Stvaranje i dijeljenje“ te Lego Ideas. Stvaranje i dijeljenje stranica omogućuje članovima Lego zajednice da dijele svoje nacrte i Lego slike, dok je stranica Ideje zapravo za nova izdanja proizvoda. Kada količina podržavatelja ideje dosegne 10 tisuća, Lego procjenjuje dizajn i komercijalizira se pod oznakom „Lego Ideas“, a članovi zajednice koji su stvorili proizvod također dobivaju novčanu naknadu. U seriji Lego Ideas nalaze se proizvodi kao Mini-Big Bang Theory, tematski set Adventure Time i Beatles - Yellow Submarine set. Zajednica pruža Legu tisuće novih ideja godišnje, što znači da Lego ima stalan protok slobodnih ideja koje ljudi već čekaju na kupnju. Taj otvoreni pristup inovacijama u njihovoj fazi dizajna proizvoda je rekao da je jedan od ključnih čimbenika uspješnog brenda Legoa. [15][16]

Dobar primjer je i Mozilla te njihov proizvod Firefox web preglednik koji je razvijen od strane zajednice programera i stručnjaka širom svijeta, ali i volontera koji mogu stažirati i zaposliti se u tvrtki.  Uz to, Mozilla također puno pažnje posvećuje u promociji razvijanja open softvera i aktiviranju zajednice. [17] Nivea-in deozodorans B&W je snažan primjer aktiviranja korisnika tijekom razvoja novih proizvoda od ideje do implementacije. Ideja za Nivein B&W deodorant nastala je zajedno s Niveinim korisnicima putem društvenih medija. Korisnici su dijelili kakav proizvod trebaju, ono što se čini kao razlog iza mrlja na prvom mjestu i kako se mogu spriječiti. Rezultat B&W deodorant postao je prvi deodorant na tržištu koji sprečava da se pojavljuju bijele i žute mrlje. [18]

Jedan od najboljih primjera primjene otvorenih inovacija u znanosti nalazi se u projektu „Recite nam!“ koji se bavi problemima u mentalnom zdravlju, a pokrenut je od strane Ludwiga Boltzmann Gesellschafta u svrhu prikupljanja pitanja za istraživanje. Institut također provodi edukaciju o otvorenim inovacijama za 20 znanstvenika tijekom jedne godine, a naziva se „Laboratorij za otvorene inovacije u znanosti“. Na društvenoj mreži Facebook, Ludwig Boltzmann Gesellschaft obavještava javnost o Laboratoriju, sudionicima i učiteljima te novostima o otvorenim inovacijama u znanosti. [19]

United Genomes projekt (UGP) je primjer kako otvorenost ubrzava znanost. UGP predstavlja rješenje za tradicionalni, skupi i spori način provođenja većine medicinskih istraživanja i razvoja. Projekt koristi otvorenu inovaciju za stvaranje inovativnih medicinskih inovacija u Africi putem svoje genetske baze podataka otvorenog koda, podržavajući razvoj presonaliziranih lijekova ovisno o prikupljenoj DNK. UGP omogućava da se isplativa otvorena inovacija održi svugdje, a to može započeti nove inovativne medicinske inovacije - otvorena inovacija može drastično ubrzati istraživanje i razvoj i inovacije. [20]

U mrežama inovacija tvrtka uključuje brojne suradnike u razvoj proizvoda te nudi nagradu u obliku poticaja, uz primarni fokus na rješavanje problema nastalih u razvojnom procesu. Lilly je farmaceutska tvrtka koja je primijenila otvorenu inovaciju putem svog programa Open Discovery Drug Discovery (OIDD). U OIDD znanstvenicima (na sveučilištima i tvrtkama) mogu sigurno dijeliti biološke podatke koji imaju za cilj otkrivanje novih lijekova, a Lilly nudi moderne alate i pomoć pri screeningu i istraživanju podataka. OIDD je također platforma za stvaranje partnerstva za istraživanje i razvoj s Lillyom. S OIDD-om Lilly je stvorio široku otvorenu inovaciju 2.0 kao otvorenu inovativnu mrežu. U mreži sve strane mogu imati koristi od nove vrijednosti stvorene unutar mreže, u ovom slučaju, od novih otkrića. Stoga, nova otkrića vode do novih lijekova brže. [21][22]

Otvorene inovacije i otvoreni izvoriUredi

Otvorene inovacije se mogu povezati s konceptom otvorenih izvora (eng. open source), gdje se potiče korisnike da slobodno dijele svoje znanje unutar zajednice. No razlika između „otvoreno“ i „besplatno“ te sukob oko patenata postaju očiti prilikom stavljanja proizvoda na tržišta kada velike kompanije počnu stvarati poslovne modele i tražiti investicije u svrhu komercijalizacije proizvoda, čime proizvod nastao iz otvorene inovacije postaje vlasništvo tvrtke koja u pravilu bira tajnost određenih podataka kako bi osigurala konkurentnost. Međutim, otvoreni izvori i otvorene inovacije nisu međusobno isključeni jer tvrtke mogu donirati svoje patente ili dati neograničenu licencu. Dobar primjer je slučaj IBM-a i platforme Eclipse koja omogućuje suradnju suparničkih tvrtki.

Objašnjavajući pojmove otvorena inovacija i otvoreni izvori Eric Raymond je stvorio pojam katedrala i bazar. Katedrala predstavlja zapošljavanje stručnjaka za dizajn i razvoj softvera, dok bazar predstavlja otvoreni pristup. Raymond navodi kako kodovi ne mogu nastati iz bazara, ali mogu biti testirani, ispravljeni i poboljšani ukoliko već postoje. [23]

  1. Chesbrough, Henry William (2006). Open Innovation: The New Imperative for Creating and Profiting from Technology (engleski), Harvard Business Press ISBN 9781422102831
  2. 2,0 2,1 "Open Innovation :: Open Innovation Community"
  3. PAUL TROTT, DAP HARTMANN (1. prosinca 2009.). "WHY 'OPEN INNOVATION' IS OLD WINE IN NEW BOTTLES". International Journal of Innovation Management 13 (04): 715–736. 10.1142/s1363919609002509
  4. Chesbrough, Henry (6. studenoga 2014.). New Frontiers in Open Innovation, str. 3–28, Oxford University Press ISBN 9780199682461
  5. Marco Greco, Giorgio Locatelli, Stefano Lisi (1. svibnja 2017.). "Open innovation in the power & energy sector: Bringing together government policies, companies’ interests, and academic essence". Energy Policy 104: 316–324. 10.1016/j.enpol.2017.01.049
  6. HighTech Campus pristupljeno {{subst:TRENUTAČNIDAN}}. {{subst:TRENUTAČNIMJESECIME}} {{subst:TRENUTAČNAGODINA}}.
  7. 7,0 7,1 7,2 7,3 Marco Greco, Giorgio Locatelli, Stefano Lisi (1. svibnja 2017.). "Open innovation in the power & energy sector: Bringing together government policies, companies’ interests, and academic essence". Energy Policy 104: 316–324. 10.1016/j.enpol.2017.01.049
  8. Quirky - FAQ pristupljeno {{subst:TRENUTAČNIDAN}}. {{subst:TRENUTAČNIMJESECIME}} {{subst:TRENUTAČNAGODINA}}.
  9. Joshua M. Pearce (1. lipnja 2012.). "The case for open source appropriate technology". Environment, Development and Sustainability 14 (3): 425–431. 10.1007/s10668-012-9337-9
  10. Hussan Munir, Johan Linåker, Krzysztof Wnuk, Per Runeson, Björn Regnell (22. travnja 2017.). "Open innovation using open source tools: a case study at Sony Mobile". Empirical Software Engineering 23 (1): 186–223. 10.1007/s10664-017-9511-7
  11. Merit Morikawa. "16 Examples of Open Innovation – What Can We Learn From Them?" pristupljeno 30. svibnja 2018. (engleski)
  12. "'There are only two rules' — Facebook explains how 'hackathons,' one of its oldest traditions, is also one of its most important", Business Insider pristupljeno 30. svibnja 2018.
  13. GE - About us pristupljeno {{subst:TRENUTAČNIDAN}}. {{subst:TRENUTAČNIMJESECIME}} {{subst:TRENUTAČNAGODINA}}.
  14. "Ocean Optics Awards Phase I Blue Ocean Grants" pristupljeno 30. svibnja 2018.
  15. Lego - Create and share pristupljeno {{subst:TRENUTAČNIDAN}}. {{subst:TRENUTAČNIMJESECIME}} {{subst:TRENUTAČNAGODINA}}.
  16. Lego - Ideas pristupljeno {{subst:TRENUTAČNIDAN}}. {{subst:TRENUTAČNIMJESECIME}} {{subst:TRENUTAČNAGODINA}}.
  17. Mozilla - Open innovation pristupljeno {{subst:TRENUTAČNIDAN}}. {{subst:TRENUTAČNIMJESECIME}} {{subst:TRENUTAČNAGODINA}}.
  18. Nivea B&W pristupljeno {{subst:TRENUTAČNIDAN}}. {{subst:TRENUTAČNIMJESECIME}} {{subst:TRENUTAČNAGODINA}}.
  19. ""Lab for Open Innovation"-Lehrgang der Ludwig Boltzmann Gesellschaft", profil.at, objavljeno 17. ožujka 2016. pristupljeno 30. svibnja 2018. (njemački)
  20. "Crowdsourcing research for diseases", USA TODAY pristupljeno 30. svibnja 2018. (engleski)
  21. "Open Innovation Drug Discovery"
  22. Merit Morikawa. "What Is Open Innovation 2.0 and Why Does It Matter?" pristupljeno 30. svibnja 2018. (engleski)
  23. (2006) Open innovation : researching a new paradigm, Oxford: Oxford University Press ISBN 0199290725