Otvori glavni izbornik

PK je 7,62 mm strojnica opće namjene (univerzalni mitraljez) kojeg je dizajnirao Mihail Kalašnjikov te se proizvodio u tvornici IŽMAŠ u Sovjetskom Savezu. U službu SSSR-a uveden je 1965., te je zamijenio postojeće strojnice SGM i RPD. Sam univerzalna strojnica PK može se koristiti kao protu-avionsko oružje. Jedna od značajki te strojnice je da se streljivo ubacuje s desne strane dok čahure automatski izbacuje s lijeve strane. Primjerice, strojnice sa zapadnog tržišta imali su obrnute strane za stavljanje streljiva i izbacivanje čahura.

PK mitraljez opće namjene
PKM machine gun in storage.jpeg
Vrsta mitraljez opće namjene
Država podrijetla Flag of the Soviet Union.svg SSSR
Povijest uporabe
U službi 1965. - danas
U uporabi u Vidi korisnici
Ratovi Vidi povijest korištenja
Povijest proizvodnje
Projektant Mihail Kalašnjikov
Projektirano rane 1960-e
Proizvođač IŽMAŠ
Zastava Oružje
Norinco
H. Cegielski - Poznań S.A.
Cugir Arsenal
Arsenal AD
Proizvedeno komada + 1.000.000
Inačice PK
PKS
PKT
PKM
PKMS
PKP
Svojstva
Dužina 1.203 mm (PK)
1.192 mm (PKM)
1.098 mm (PKT)
Masa 9 kg (PK)
7.5 kg (PKM)[1]
10.5 kg (PKTM)[2]
Brzina 825 m/s
Streljivo 7.62x54mmR
Dužina cijevi 658 mm (PK)
645 mm (PKM)
772 mm (PKT)
Brzina gađanja 650 metaka u min. (PK, PKM)
800 metaka u min. (PKT)
Kapacitet spremnika 100 / 200 / 250 metaka (ovisno o okviru)

Detalji dizajnaUredi

Originalni PK (rus. Пулемёт Калашникова: Pulemyot Kalashnikova; odnosno Kalašnjikov strojnica) razvijen je iz automatske puške AK-47 te koristi streljivo 7.62x54mmR koje je bilo standardno u zemljama Istočnog bloka. Opremljen je s dvonožnim stalkom, dizajniran je kao oružje potpore vlastitom timu (eng. squad) te se može montirati na vozila. Osim okvira sa streljivo, većina modela koristi streljivo u "obliku-pojasa" (eng. belt-fed). Takav remen može biti bilo koje duljine.

ModeliUredi

 
PKM mitraljez.

PKMUredi

PKM (rus. ПК Модернизированный, odnosno Kalašnjikov modernizirana strojnica) trenutni je model. To je modernizirana i industrijski poboljšana verzija PK strojnice s težinom od 7,5 kg bez okvira.

PKMSUredi

PKMS (rus. ПКМ Станковый, odnosno montirani PKMS) namijenjen je težim vojnim operacijama te se na njega (kao što mu ime kaže) može montirati stalak. Dizajniran je da se na njega može montirati Stepanov stalak. Ovaj model težak je 12 kg.

PKMSNUredi

PKMSN (rus. ПКМС Ночной, PKMSN s noćnom optikom) poseban je model na koji se može montirati oprema za noćno gledanje u operacijama loše vidljivosti. Kao i na prethodnom modelu, i na PKMSN se može montirati stalak te postoje dvije inačice ovog modela:

  • PKMSN1 (koristi NSPU optiku za noćno gledanje) i
  • PKMSN2 (koristi NSPUM optiku za noćno gledanje).

PKTUredi

PKT (rus. ПК Танковый, odnosno PKT tenk) dobiven je daljnjim razvojem PK strojnice. Specijaliziran je za montiranje na vozila te je uveden kao zamjena za postojeći montiranu strojnicu SGMT Goryunovden. Modifikacije uključuju ukloniv kundak, dužu i težu cijev, regulator plina te električni okidač.

PK PechenegUredi

PKP Pecheneg novo je automatsko oružje namijenjeno vojnim timovima (eng. squad). PKP je razvijena varijanta modela PKM. Modifikacije uključuju tešku fiksnu cijev, zračno hlađenje slično Lewis Gunu iz 1. svjetskog rata te brojne dizajnerske preinake zbog problema koji su se javljali tokom rata SSSR-a u Afganistanu.

Licencna proizvodnja (kopije)Uredi

Zastava M84/M86 (SFRJ/Srbija)Uredi

U Jugoslaviji je tadašnja vojna industrija Zastava Oružje licencno proizvodila vlastite strojnice opće namjene - Zastava M84 i M86. Zastava M84 kopija je sovjetskih modela PK i PKS. Model M86 kopija je PKT. Raspadom Jugoslavije, proizvodnju Zastavinih licencnih modela nastavila je preimenovana srpska vojna industrija Zastava Arms.

HCP PKM "NATO" (Poljska)Uredi

Ranih 1990-ih poljska vojska tražila je zamjenu za postojeće PK strojnice kako bi svoje vojne snage pripremili standardima i ulasku zemlje u NATO. Tako je tvornica H. Cegielski - Poznań S.A. u Poznańu modificirala postojeće PK i PKS strojnice na streljivo 7.62x51mm NATO koje je standard u ovome vojnom paktu. Ti modificirani modeli dobili su naziv PKM-NATO te su imali težu cijev, veću "plinsku komoru", drugačiji sustav postavljanja streljiva i sl. Prototip je testiran u razdoblju između 1997. - 1999., ali je odbačen. Poljska vojska usvojila je UKM-2000 strojnice koji su temeljeni na PKM-u.

Norinco Type 80 (Kina)Uredi

Type 80 je kineska licencirana kopija sovjetskih PKM i PKMS strojnica.

Mitraliera md. 66 (Rumunjska)Uredi

Mitraliera md. 66 je rumunjska kopija PKM strojnice koju je proizvodila domaća vojna industrija Cugir Arsenal.

Arsenal MG-1 i MG-1M (Bugarska)Uredi

Arsenal AD za potrebe domaće vojske proizvodi modele MG-1 i MG-1M sa sintetičkim kundakom i pištoljskim rukohvatom. Inačica MG-1M ima poboljšanje u vidu nove cijevi koja omogućava bolje hlađenje.

Proizvodni statusUredi

PK strojnice i njegove izvedenice proizvodili su se u Sovjetskom Savezu. Raspadom SSSR-a, proizvodnja je nastavljena u Rusiji. Licencna proizvodnja postojala je u bivšoj SFRJ, tako da je danas u uporabi nezavisnih republika koje su nastale iz te bivše državne tvorevine. Danas, se sama proizvodnja izvan Rusije, vrši u Rumunjskoj (Cugir Arsenal), Bugarskoj (Arsenal AD), Srbiji (Zastava Arms) i Kini (Norinco). Sam PK izvozio/izvozi se u mnoge zemlje širom svijeta, dok je PK Pecheneg (Pečenjeza) najnovija je inačica iz te serije.

Povijest korištenjaUredi

PK i njegove kopije koristile su se u mnogim ratovima i sukobima diljem Svijeta što je vidljivo na sljedećoj tablici:

 
Pripadnik antitalibanskih snaga koji s PK strojnicom osigurava područje provincije Helmand tijekom savezničke Operacije Enduring Freedom u Afganistanu.
Rat Razdoblje
Vijetnamski rat 1955. - 1975.
Kambodžanski građanski rat 1970. - 1975.
Jomkipurski rat listopad 1973.
Kambodžansko-vijetnamski rat 1975. - 1989.
Kinesko-vijetnamski rat veljača - ožujak 1979.
Sovjetsko-afganistanski rat 1979. - 1989.
Iransko-irački rat 1980. - 1988.
Domovinski rat 1991. - 1995.
Rat u BiH 1992. - 1995.
Prvi čečenski rat 1994. - 1996.
Drugi rat u Kongu 1998. - 2003.
Drugi čečenski rat 1999. - 2009.
Rat u Afganistanu 2001. - danas
Rat u Iraku 2003. - 2011.
Kambodžansko-tajlandski granični spor lipanj 2008. - danas
Rat u Južnoj Osetiji kolovoz 2008.
Građanski rat u Libiji veljača - listopad 2011.
Građanski rat u Siriji 2011. - danas

KorisniciUredi

 
Mađarski vojnik s PK mitraljezom.
 
Poljski vojnik s PKM mitraljezom.
 
Irački vojnik na obuci s PKC mitraljezom.
 
Skriveni sirijski vojnik s PKM mitraljezom.

Bivši korisniciUredi

  •   SSSR: primarni korisnik. Oružje je prešlo u novoosnovane države.[4]
  •   SFR Jugoslavija: proizvodnja licencnih kopija PK i PKM modela. Oružje je prešlo u novoosnovane države.
  •   Švedska: u švedskim oružanim snagama mitraljez je nosio oznaku Kulspruta 95 te se koristio kao oružje montirano na oklopne transportere MT-LB koji su nabavljeni početkom 1990-ih od istočnonjemačkih zaliha. Povlačenjem oklopnjaka, istovremeno je povučen i PK iz službene uporabe.[11]

Vidjeti takođerUredi

IzvoriUredi

PovezniceUredi