Pandemija koronavirusa 2019./20.

(Preusmjereno s Pandemija COVID-19)

Pandemija koronavirusa 2019./20. ili pandemija COVID-19, pandemija je nove bolesti dišnih puteva COVID-19 (ili "Covid-19" za Koronavirus 2019). Bolest se je prvi put pojavila krajem prosinca 2019. u megagradu Wuhanu u kineskoj provinciji Hubei. U siječnju 2020. razvila se u epidemiju u NR Kini i proširila se diljem svijeta. Potaknuo ju je do tada nepoznati koronski virus SARS-CoV-2. Kako bi spriječila širenje u zemljama bez učinkovitih zdravstvenih sustava, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) proglasila je međunarodnu hitnu situaciju 30. siječnja 2020. 9. veljače 2020. broj registriranih smrtnih slučajeva s preko 800 premašio je ukupan broj umrlih u pandemiji SARS 2002/2003. Izvještaj SZO-a od 26. veljače 2020. prvi put je prijavilo više novih infekcija izvan Kine nego unutar. Od 28. veljače 2020. SZO je u svojim izvješćima ocijenio rizik na globalnoj razini „vrlo visokim“ (engleska procjena pandemiju rizika SZO, globalna razina: vrlo visoka), prethodno „visoka“. 11. ožujka 2020. godine, SZO je službeno proglasio prethodnu epidemiju pandemijom, prvu nakon pandemije svinjske gripe 2009.

Pandemija koronavirusa 2019./20.
Coronavirus patients at the Imam Khomeini Hospital in Tehran, Iran -- بخش ویژه بیماران کرونا در بیمارستان امام خمینی تهران -- March 1, 2020.jpg
蔡總統視導33化學兵群 02.jpg2020 coronavirus task force.jpg
Hospitalizirani pacijenti u Teheranu, Iran; dezinfekcijska vozila u Taipeiu, Tajvan; talijanska radna grupa protiv širenja bolesti
     +1.000.000 slučajeva
     100.000–999.999 slučajeva
     10.000–99.999 slučajeva
     1.000–9.999 slučajeva
     100–999 slučajeva
     1–99 slučajeva
Službena stranica
Vlade RH za pravodobne i točne informacije o koronavirusu:

www.koronavirus.hr
Bolest COVID-19
Virus SARS-CoV-2
Prvi slučaj Flag of the People's Republic of China.svg Wuhan, 17. studenog 2019.
Ukupan broj slučajeva 12.869.502
Broj oporavljenih 7.501.400
Broj preminulih 568.298

Trenutno (lipanj 2020.) je pogođeno 213 zemalja ili teritorija. Prva smrt izvan Kine dogodila se 2. veljače 2020. na Filipinima. 15. veljače 2020. Francuska je prijavila prvu smrt izvan Azije, osobu koja je ušla u Kinu. Prva dva Europljana koji su umrli od COVID-19 prijavljena su iz Italije 23. veljače 2020. Dana 7. ožujka 2020. godine, SZO je prvi put prijavio 101.927 osoba, od čega preko 100.000 zaraženih, a 3.486 mrtvih.
3. travnja 2020. zabilježeno je više od milijun slučajeva. Prema stanju od 12. srpnja 2020. potvrđeno je 12.869.502 slučajeva, od toga su 7.501.400 izliječeni i 568.298 preminuli.[1]

Prvi slučaj zaraze virusom SARS-CoV-2 u Hrvatskoj potvrđen je 25. veljače 2020.[2][3][4][5] Trenutačno je u Republici Hrvatskoj potvrđeno 3.722 slučajeva, dok ih je na koronavirus do sada testirano oko 93.571.[1][6] Zbog velikih dnevnih migracija stanovništva između Istarske županije i Italije Vlada Republike Hrvatske donijela je 13. ožujka 2020. godine odluku o zatvaranju vrtića, osnovnih i srednjih škola te fakulteta 16. ožujka s ciljem sprečavanja širenja bolesti COVID-19.

Podrijetlo epidemijeUredi

 
SARS-CoV-2 je uzročnik pandemije COVID-19.

Prvi slučaj vjerojatno nastaje prenošenjem virusa sa životinje na čovjeka, što je vjerojatno bio netopir s tržišta u Wuhanu. U privremenom dokumentu objavljenom 23. siječnja o prvim rezultatima sekvenciranja genoma virusa, članovi Instituta za virusologiju u Wuhanu, sveučilišta kineske akademije znanosti i centra za kontrolu i prevenciju bolesti u pokrajini Hubei, pokazuju da je genom virusa 2019-nCoV 96 % identičan koronavirusu kod netopira. Iako podatci pokazuju da su netopiri prenosioci virusa, podatak još uvijek nije potpuno utvrđen.

Li Wenliang bio je kineski oftalmolog koji je već u prosincu 2019. primijetio simptome slične SARS-u kod pacijenata. Svoje znanje dijelio je sa kolegama putem društvene mreže WeChat, a onda su se informacije počele širiti internetom. Tada ga je komunistička vlast Narodne Republike Kine optužila za širenje lažnih vijesti. Bio je prisiljen potpisati dokument u kojem stoji da su izvještaji koje je objavio „ozbiljno narušili društveni poredak“ i obećao da će prestati raditi.[7] Preminuo je 7. veljače 2020. godine. Uzrok njegove smrti je bio koronavirus.[8]

KronologijaUredi

Kronologija pandemije u članku Goranka Fižulića – Analiza: pandemija će trajno prestati kada se zarazi bar 70 % ljudi ili se izumi cjepivo. Što Europa danas može učiniti Telegram.hr, 17. ožujka 2020.

31. prosinca 2019. kineske vlasti su objavile da je zabilježeno grupiranje oboljelih od upale pluća u gradu Wuhan, u proviniciji Hubei. Oboljeli su razvili simptome povišene temperature, kašlja i otežanog disanja s pozitivnim nalazom na plućima, dokazanim radiološkom pretragom. Prvi slučajevi oboljelih zabilježeni su početkom prosinca, a epidemiološki su bili povezani s boravkom na gradskoj tržnici Huanan Seafood Wholesale Market, veleprodajnom tržnicom morskih i drugih živih životinja. 7. siječnja 2020. kineske su zdravstvene vlasti službeno priopćile otkriće novog koronavirusa povezanog sa slučajevima virusne upale pluća u Wuhanu. Radi suzbijanja i sprječavanja širenja epidemije, kineske su vlasti, uz zatvaranje spomenute tržnice poduzele niz mjera, uključujući uvođenje karantene u Wuhanu i drugim gradovima Kine, ograničavanje međunarodnog zračnog prijevoza, ali i onog unutar same Kine, kao i restrikciju drugih oblika javnog transporta te provođenje mjera masovne dezinfekcije javnih površina i prostora. Unatoč tome epidemija se brzo proširila i na druge kineske pokrajine, ali i izvan Kine. 30. siječnja 2020. Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je epidemiju koronavirusa javnozdravstvenom prijetnjom od međunarodnog značaja zbog brzine širenja epidemije i velikog broja nepoznanica s njom u vezi.[9]

11. veljače 2020. Svjetska zdravstvena organizacija je bolest uzrokovanu novim koronavirusom nazvala koronavirusna bolest 2019, kratica COVID-19 (eng. Coronavirus disease 2019). 25. veljače 2020. Zabilježen prvi slučaj koronavirusa u Hrvatskoj. 28. veljače 2020. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) podigla globalni rizik vezan uz koronavirus na vrlo visok. 2. ožujka 2020. Europska unija je podigla rizik od koronavirusa s umjerenog na visoki. 4. ožujka 2020. Italija poduzima nove mjere protiv širenja koronavirusa; ograničenja sportskih natjecanja, nastavnih aktivnosti, školskih putovanja, rada trgovačkih centara i dr. 5. ožujka 2020. zabilježeni su prvi slučajevi zaraze koronavirusom u Sloveniji i Mađarskoj. 8. ožujka 2020. Italija je ograničila ulazak i izlazak u područja u sjevernoj Italiji. Javni događaji su otkazani i uveden je niz novih mjera za ograničavanje širenja koronavirusa. Slovenija je ograničila javna okupljanja. 11. ožujka 2020. WHO je proglasio globalnu pandemiju zbog koronavirusa.[9] Čelnik Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Ghebreyesus upozorio je trebalo 67 dana da virus zarazi prvih 100.000 ljudi, 11 dana za drugih 100.000, dok su za treću trećinu bila potrebna samo četiri dana. Zaključak je da se virus prebrzo širi i da su se oštre mjere trebale i ranije uvesti.[10] 3. travnja 2020., broj zaraženih koronavirusom u svijetu premašio je milijun, umrlo je više od 53.000 ljudi, a više od 200.000 je ozdravilo.[11]

SimptomiUredi

 
COVID-19 simptomi

Oni inficirani mogu biti asimptomatski ili razviti simptome poput vrućice, kašlja, umora, nedostatka daha ili bolova u mišićima. Pregled 55.924 laboratorijski potvrđenih slučajeva u Kini, pokazao je sljedeće tipične znakove i simptome: vrućica (87,9 % slučajeva), suh kašalj (67,7 %), umor (38,1 %), stvaranje ispljuvaka (33,4 %), kratkoća daha (18,6 %), grlobolja (13,9 %), glavobolja (13,6 %), bolovi u mišićima ili bol u zglobovima (14,8 %), zimica (11,4 %), mučnina ili povraćanje (5,0 %), nazalna kongestija (4,8 %), proljev (3,7 %), hemoptiza (0,9 %) i zagušenje konjunktiva (0,8 %).[12]

Dalji razvoj može dovesti do teške upale pluća, sindroma akutnog respiratornog distresa, sepse, septičkog šoka i smrti. Neki od zaraženih mogu biti asimptomatski, vraćaju se rezultati ispitivanja koji potvrđuju infekciju, ali ne pokazuju kliničke simptome, pa su istraživači izdali savejt da osobe koje su u bliskom kontaktu sa potvrđenim zaraženim pacijentima moraju biti pažljivo nadgledane i pregledane kako bi se isključila infekcija.[13][14][15]

Period inkubacije (vrijeme između infekcije i pojave simptoma) kreće se od jednog do 14 dana, mada je najčešće pet dana.[16][17] Međutim, prijavljeno je da jedan slučaj imao period inkubacije od 27 dana.[18]

PrijenosUredi

 
Nezaštićenim kihanjem kapljice putuju 4.5–8.2 metara.

Bolest se može prenijeti sa čovjeka na čovjeka putem malih kapljica iz nosa ili usta koja se šire kada osoba sa COVID-19 kašlje ili kiše. Te kapljice se spuštaju na objekte i površine oko osobe. Drugi ljudi mogu dobiti COVID-19 tako što će rukama doticati te objekte i površine, a potom doticati svoje oči, nos ili usta. Ljudi se također mogu zaraziti u slučaju da udahnu kapljice koje zaražena osoba koja ima COVID-19 izbacuje prilikom kašljanja ili kihanja. Zato je važno biti više od jednog metra udaljen od osobe koja je bolesna.[19]

Rukovanje se smatra bliskim kontaktom za širenje bolesti koje se prenose kapljičnim putem, te se zbog toga preporučuje da se ljudi što manje rukuju, jer se time smanjuje rizik potencijalnog prijenosa bolesti koje uzrokuje novi koronavirus (COVID-19) i drugih bolesti koje se prenose tim putem.[20]

VirologijaUredi

 
Ilisutracija virona SARS-CoV-2

 Podrobniji članak o temi: SARS-CoV-2

Mnogi rani slučajevi bili su povezani sa velikom pijacom morskih plodova i životinja u Wuhanu. Smatra se da virus ima životinjsko porijeklo. Redanjem genetskih sekvenci ovog virusa i drugih uzoraka virusa pokazala su sličnost sa SARS-CoV (79,5 %) i koronavirusom netopira (96 %).[21] Zbog toga se smatra da porijeklo virusa vjerojatno dolazi od netopira,[22][23] iako porijeklo od pangolina nije isključeno.

Prijenos s čovjeka na čovjeka potvrđen je tijekom pandemije novog koronavirusa.[24] Prenosi se uglavnom putem respiratornih kapljica od kašljanja u rasponu od oko 1,8 m.[25][26] Moguće se zaraziti i indirektno preko kontaminiranih površina.[27] Preliminarna istraživanja pokazuju da virus može ostati održiv na plastici i čeliku do tri dana, ali ne opstaje na kartonu dulje od jednog dana ili na bakru dulje od četiri sata;[28][29] virus se inaktivira sapunom, koji destabilizira njegov lipidni (zaštitni) sloj.[30][31][32]

SARS-CoV-2 se jedino može reproducirati ulaskom u živu stanicu. Kada virus uđe u tijelo, obično odlazi u pluća, slezenu ili utrobu. Pluća su obložena milijardama epitelnih stanica. Virus se povezuje na specifičan način receptor stanične membrane kako bi unio svoj genetski materijal. Nakon što se SARS-CoV-2 virion pričvrsti na ciljanu stanicu, stanična proteaza TMPRSS2 razreže šiljasti protein virusa, izlažući fuzijski peptid. Tada virion oslobađa RNK u stanicu, prisiljavajući je da stvara kopije virusa koji se diseminiraju kako bi inficirao više stanica. [33] SARS-CoV-2 proizvodi najmanje tri faktora virulencije koji promiču izbacivanje novih viriona iz stanica domaćina i koče imunološki odgovor. [34] Broj zaraženih stanica raste eksponencijalno. Nakon otprilike 10 dana milijuni tjelesnih stanica se zaraze, a pluća vrve milijardama virusa.[35]

DijagnozaUredi

 
CDC-ovi testovi za COVID-19

Prema trenutnoj procjeni, sam boravak u rizičnom području nije dovoljan da bi se opravdao test. Nisu svi kojima curi nos ili kašlju zaraženi virusom SARS-CoV-2. Tko ima simptome virusne pneumonije „nejasnog uzroka", tko ima upadljive simptome kao što su kašalj, groznica i nedostatak daha, a imao je kontakt sa zaraženom osobom ili je bio u posebno pogođenom području – taj spada u slučajeve za koje se osnovano sumnja da su zaraženi novim virusom. Pacijentu se u većini slučajeva uzima bris iz grla ili iz grla i nosa. Ako postoji osnovana sumnja, preporučuje se ne samo uzimanje uzoraka iz gornjih dišnih puteva, već i iz dubokih dišnih puteva, koji se dobivaju iskašljavanjem. Sam test traje oko pet sati, plus vrijeme transporta do laboratorija. Rezultati su obično dostupni tijekom dana testiranja, a pacijenta obavještava liječnik.[36]

Ako je rezultat pozitivan, pored pacijenta odmah se obavještavaju i nadležne vlasti. Zatim eventualno slijedi smještaj u bolnici s posebno predviđenim izolacijskim prostorijama i zaštitnim mjerama. Ako je tijek bolesti blag, pacijenti mogu ostati i u kućnoj izolaciji sve dok postoji opasnost od širenja zaraze. U načelu rezultati testa su jasni, ali ni negativan rezultat ne isključuje u potpunosti moguću infekciju koronavirusom. Ako su uzorci uzeti u pogrešno vrijeme ili su pogrešno tretirani, može doći do krivog rezultata. To je jedan od razloga zbog kojeg se sumnjivi pacijenti testiraju nekoliko puta.[36]

PrevencijaUredi

 
Cilj ublažavanja zaraze: 1) kašnjenje izbijanja vrhunca, 2) dekompresiranje vršnog opterećenja na zdravstvo, poznato kao ravnanje krivulje, 3) umanjivanje ukupnih slučajeva i utjecaja na zdravlje.

Trenutno ne postoji odobren lijek ili vakcina za tretman bolesti. Prevencija je slična kao i kod ostalih tipova gripe gdje potrebno imati adekvatnu higijenu ruku, sigurnu prehranu i izbjegavati bliski kontakt sa svima koji pokazuju simptome respiratornih bolesti poput kašlja i kihanja.

Vakcina protiv SARS-CoV-2 se ne očekuje do najmanje 2021. godine,[37] stoga ključni dio upravljanja pandemijom COVID-19 jest smanjivanje epidemiološke krivulje, tj. smanjivanje broja slučajeva na vrhuncu epidemije.[38] To omogućava zdravstvenom sustavu da se nosi sa pandemijom i ne bude zagušen.[38]

Pranje rukuUredi

 
Što činiti tijekom pandemije koronavirusa 2020.

Centri za kontrolu i prevenciju bolesti preporučuju redovno pranje ruku sapunom najmanje 20 sekundi posebno nakon odlaska u toalet, prije jela, i nakon istresanja nosa, kašljanja ili kihanja. Ako sapun nije dostupan, onda se preporučuje bilo koje sredstvo za pranje ruku s najmanje 60% alkohola.

Respiratorna higijenaUredi

Zdravstvena tijela preporučuju pojedincima da pokrivaju usta i nos maramicom tokom kašljanja ili kihanja (koju bi trebalo odmah odložiti), ili rukavom ako maramica nije dostupna.[39][40][41]

Pojedincima koji mogu biti zaraženi savjetuje se nošenje kirurške maske.[42][43][44] Maske za lice mogu ograničiti jačinu i put putovanja kapi koje se raspršuju tijekom razgovora, kihanja i kašljanja. Svjetska zdravstvena organizacija je izdala najbolje prakse za upotrebu maski:[45]

  • Pažljivo stavite masku tako da prekrije usta i nos i vodite računa da ne postoje praznine između vašeg lica i maske.
  • Izbjegavajte dodirivanje maske dok ju koristite; ako to radite, očistite ruke trljanjem ruku ili sapunom na bazi alkohola.
  • Zamijenite masku novom ako je vlažna i ne koristite maske za jednokratnu upotrebu više puta.
  • Skinite masku sa stražnje strane (ne dodirujte prednju stranu maske); odbacite odmah u zatvoreni kantu; očistite ruke trljanjem ruku ili sapunom na bazi alkohola.

Socijalno distanciranjeUredi

 
Važnost socijalnog distanciranja i samoizolacije.

Socijalno distanciranje je način na koji ljudi mogu spriječiti blisku i čestu interakciju s drugima kako bi se prestala širiti zarazna bolest, u ovom slučaju koronavirus. Škole i druga mjesta okupljanja, poput kina i kazališta, se zatvaraju, a sportski događaji i vjerska okupljanja otkazuju. Karantena odvaja i ograničava kretanje ljudi koji su izloženi mogućoj zarazi, a traje toliko dugo da se osigura pojava simptoma ukoliko je osoba zaražena.[46]

SamoizolacijaUredi

Izolacija znači da se osoba smješta i boravi u posebnoj sobi/prostoriji radi sprečavanja širenja zarazne bolesti. Isto vrijedi i za samoizolaciju, samo se termin izolacija koristi za bolesne osobe, a samoizolacija ili kućna karantena za zdrave. Izolacija je mjera izdvajanja osobe od drugih ljudi koja se primjenjuje prilikom liječenja osoba koje su bolesne i imaju simptome bolesti, u ovom slučaju su to simptomi akutne respiratorne infekcije (barem jedan od sljedećih simptoma: povišena tjelesna temperatura, kašalj, kratak dah odnosno poteškoće s disanjem) uz ispunjene epidemiološke kriterije (boravak u zemljama koje su zahvaćene epidemijom ili bliski kontakt s osobom koja je vjerojatan ili potvrđen slučaj bolesti). Osobe za koje zdravstveni djelatnik postavi sumnju na infekciju virusom COVID-19 hospitaliziraju se uz primjenu mjera izolacije, dijagnostike i liječenja.[47]

Samoizolacija je posebna mjera zdravstvene zaštite koja se provodi temeljem odluke ministra zdravstva. Primjenjuje se za zdrave osobe (bez simptoma) koje se bile u bliskom kontaktu s oboljelim osobama ili su unazad 14 dana boravile u područjima/zemljama s lokalnom ili raširenom transmisijom (prijenosom) koronavirusnom bolesti COVID-19 u trajanju od 14 dana od napuštanja zahvaćenog područja ili doticaja s oboljelom osobom. Osnovno pravilo je da treba ostati kod kuće (u kućnoj karanteni, strani državljani u organiziranoj karanteni) i izbjegavati fizički bliski kontakt s drugim ljudima. Vrijeme trajanja zdravstvenog nadzora odnosno samoizolacije je 14 dana, zato što inkubacija COVID-19 bolesti (od zaraze do pojave simptoma) može trajati od 2 do 14 dana.[47]

Broj zaraženihUredi

DijagramiUredi

MjereUredi

 
Države koje su uvele zabranu putovanja.

25. ožujka, više od trećine svjetskog stanovništva, koje UN procjenjuje na 7.8 milijardi ljudi 2020. godine, pozvano da ostane kod kuće. Većina tih zemalja i teritorija, njih oko 40 gdje živi najmanje 2,3 milijarde stanovnika, odredila je obveznu zabranu kretanja. Posebno se tu ističe Indija, zemlja od 1.3 milijarde ljudi, zatim nekoliko američkih saveznih država, među kojima Kalifornija, New York, zatim Kolumbija, Argentina, Nepal, Irak, Madagaskar i brojne europske zemlje (Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Italija, Španjolska itd.). U većini tih zemalja i teritorija postoji mogućnost odlaska na posao, u kupnju nužnih namirnica i lijekova te na liječenje. U nekim zemljama nije dozvoljeno napuštanje mjesta prebivališta, ukinut je javni prijevoz i zračni letovi.[48]

Najmanje sedam drugih zemalja i teritorija (s ukupno više od 416 milijuna stanovnika), među kojima su Iran, Njemačka i Kanada, pozvalo je svoje stanovnike da ostanu kod kuće, ali nije poduzelo prisilne mjere. Rusija je posljednja zemlja koja je u srijedu objavila te mjere. Najmanje 18 zemalja i teritorija (s više od 300 milijuna osoba) uvelo je policijski sat i zabranilo kretanja od večeri do jutra, poput Egipta, Bjelokosne Obale, Čilea, Filipina, BiH i Srbije. Najstroži policijski sat je na snazi u Ekvadoru, gdje je dozvoljeno kretanje samo između 5 i 14 sati.[48]

PosljediceUredi

DruštvoUredi

 
Strah od koronavirusa izazvao je i panično kupovanje osnovnih potrepština.

Pandemija novog koronavirusa COVID-19 je uzrokovala niz društveno-gospodarstvenih posljedica kao što su nestašice raznih vrsta robe, djelomično zbog paničnog kupovanja, ali i poremećaja u tvornicama i logistici.[49] Mnoge države kao što su Sjedinjene Američke Države,[50] Italija i Hong Kong, su posebno pogođene masovnim pražnjenjem polica u tržnim centrima, posebno kada je riječ o hrani, toaletnom papiru i flaširanoj vodi.

Saudijska Arabija je privremeno zabranila strancima ulazak u Meku i Medinu kako bi osujetila širenje novog koronavirusa.[51] Turizam je jedna od najpogođenijih grana ekonomije, što je pogodilo i brojne zrakoplovne tvrtke.[52] Neki analizirači smatraju da bi gospodarske posljedice mogle daleko prevazići one koje su se desile u izbijanju epidemije SARS-a.

Iako su Sjeverna Italija (izuzetno regije: Lombardija, Emilia-Romagna i Veneto) i kineska provincija Hubei posebno pogođeni, nijedna regija nije imala akutnu oskudicu prehrambenim proizvodima zahvaljujući mjerama protiv prekomjernog kupovanja kritičnih proizvoda. U Hrvatskoj je uvedena je mjera strogog ograničavanja zadržavanja na ulicama, trgovinama i drugim javnim mjestima.[53] 21. ožujka 2020., stožer civilne zaštite Republike Hrvatske donio i odluku o privremenoj obustavi javnog prometa u cijeloj Hrvatskoj, čime bi se spriječio porast broja zaraženih.[54] Trajekti voze samo ograničeno.[55]

GospodarstvoUredi

Prvo je nastradao turizam, uključujući putničke agencije, zatim zrakoplovne kompanije. Kriza se potom prelila na druge grane gospodarstva. Pandemija koronavirusa pokrenula je veliku ekonomsku krizu koja će unazaditi društvo u narednih nekoliko godina. Kriza je nazvana “najvećim ekonomskim, financijskim i društvenim šokom 21. stoljeća”. Stručnjaci su predvidjeli kako će pandemija imati posljedice na gospodarstvo, no sve skupa to će trajati nekoliko godina. Taj šok donosi dvostruki problem. Prvi je zaustavljanje proizvodnje i lanaca opskrbe u zahvaćenim zemljama, a drugi je opadanje konzumacije koji će dovesti do pada povjerenja konzumenata. Mjere koje se donose će obuzdati širenje virusa, ali će i svjetsku ekonomiju staviti u stanje “dubokog zamrzavanja” bez presedana. Recesija će se najprije vidjeti u krizi poslovanja.[56]

Na svjetskoj i državnoj razini sprovedene su razne mjere pomoći gospodarstvu, prije svega poduzetništvu. Američka Federalna banka (FED) snizila je 15. ožujka kamatne stope skoro na ništicu i pokrenula poticajni program u iznosu od 700 milijarda dolara, sve u sklopu usklađene akcije koju su pokrenule Velika Britanija, Japan, eurozona, Kanada i Švicarska. FED je najavio da će surađivati ​​s drugim središnjim bankama na povećanju dostupnosti dolara za komercijalne banke. Slične mjere poduzete su prije, valutne swap linije i bile su važno sredstvo u održavanju financijske stabilnosti nakon bankarske krize 2008. godine. Cilj usklađena djelovanja glavnih središnjih banaka trebao bi poboljšati globalnu likvidnost snižavanjem cijena i produženjem maksimalnog roka posudbe američkih dolara. Banka Japana ublažila je monetarnu politiku obvezavši se kupiti rizičnu imovinu dvostruko većim od trenutnog tempa i najavila novi program zajma za produljenje jednogodišnjih zajmova s ništičnom stopom financijskim ustanovama.[57] 17. ožujka (13.?) euroinstitucije za nadzor banaka (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo EBA i Europska središnja banka ESB) omogućile su i privremeno djelovanje ispod razine kapitala Pillar 2. Mjere obuhvaćaju i određena izuzeća u području nadzora nad adekvatnošću kapitala, odnosno vezana uz smjernice iz drugog stupa (eng. Pillar 2 Guidance), zaštitni sloj za očuvanje kapitala (eng. Capital Conservation Buffer, CCB) i koeficijent likvidnosne pokrivenosti (eng. Liquidity Coverage Ratio, LCR). Zaštitni slojevi kapitala i likvidnosti osmišljeni su da bi se bankama omogućila otpornost na stresne uvjete. ESB je smatrao da bi mjere trebale rezultirati ublažavanjem protucikličnog zaštitnog sloja glavnice (eng. Countercyclical Capital Buffer, CCyB) uz potporu od strane nacionalnih makrobonitetnih tijela. Da bi se bankama pružila neposredna likvidnosna potpora i zaštitili uvjeti na tržištu novca, ESB je donijela odluku o dodatnim operacijama dugoročnijeg refinanciranja da bi se bankama pružila neposredna likvidnosna potpora i zaštitili uvjeti na tržištu novca. Da bi se smanjio operativni pritisak na banke, EBA je donijela odluku o odgodi testa otpornosti na stres. Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (eng. European Securities and Markets Authority, ESMA) izdala je preporuke sudionicima na financijskim tržištima u području izvještavanja. Preporučila je izdavateljima objavu stvarnih i mogućih utjecaja virusa, a na temelju kvalitativne i kvantitativne procjene, u svojim godišnjim financijskim izvješćima za razdoblje koje završava 31. prosinca 2019. (ako je moguće), ili nekako drukčije u svojim periodičnim financijskim izvještajima.[58] Europska središnja banka lansirala je 19. ožujka hitan paket u iznosu od 750 milijardi eura da bi olakšala utjecaj pandemije koronavirusa. Njime će se otkupiti dugovi vlada i poduzeća diljem eurozone, uključujući dug iz Grčke i Italije. T.zv. Pandemijski program kupnje u hitnim slučajima došao je samo šest dana nakon što je Europska središnja banka predstavila mjere koje nisu uspjele smiriti tržišta. Shema kupovine imovine privremena je i zaključit će se nakon što Europska središnja banka ocijeni da je krizna faza coronavirusa Covid-19 završena. Shema ne će završiti prije konca 2020. godine.[57]

Postoji europska tzv. korona investicijska inicijativa, u sklopu koje se unutar postojećih sredstava olakšava likvidnost. U Hrvatskoj je 24. ožujka uveden novi financijski instrument t.zv. zajam covid-19, te razni drugi financijski instrumenti, mikrozajmovi pod povoljnim uvjetima, produženje rokova korištenja, duži počeci, niže kamatne stope, moratoriji na rate zajmova, podignuta jamstvena lisnica i dr.[59]

Vladine mjere protiv zatvaranja poduzeća i za smanjenje izloženosti radnika udaru koronakrize predstavlja i poziv domaćim proizvođačima i dobavljačima proizvoda na preorijentiranje proizvodnje za proizvodnju nužnih medicinskih potrepština. Oni koji su spremni smjesta preorijentirati proizvodnju, uvršteni su u katalog Ravnateljstva za robne zalihe Ministarstva gospodarstva. Katalog je čvorište preko kojeg se povezuju proizvođači međusobno (n.pr. proizvođači alkohola i sredstava za čišćenje) i s dobavljačima, te stvara nove poslovne kanale i tržišta na kojima je zadnjih desetljeća bilo vrlo malo domaćih hrvatskih proizvoda, pa su robne zalihe punjene uvoženom robom. Akcija je postigla uspjeh. Prva se odazvala županjska Sladorana, Saponia, Labud, Alfa Car i dr. a za dezinficijense se aktivirao cijeli niz malih proizvođača od kraft džina i piva do vinara i raznih OPG-ova. Stvorio se cijeli niz proizvođača od alkohola i dezinficijensa, te zaštitne opreme do respiratora.[60]

Pandemija COVID-19 je u ožujku izazvao Veliko zatvaranje pri čemu je učinila najveći ekonomski impact u povijesti čovječanstva. IMF je statirao da je ovaj ekonomski pad je veći od Velike depresije.

ObrazovanjeUredi

 
Zatvorene škole u Europi, 13. ožujka 2020.

16. ožujka 2020., oko 510 milijuna djece i omladine ne prisustvuje nastavi u školama zbog privremenih zatvaranja u nastojanju da se spriječi širenje bolesti.[61][62] Zbog velikih dnevnih migracija stanovništva između Istre i Italije Vlada Republike Hrvatske donijela je 11. ožujka 2020. godine odluku o zatvaranju vrtića, osnovnih i srednjih škola te fakulteta na području Istarske županije s ciljem sprječavanja širenja bolesti COVID-19. Ponedjeljka, 16. ožujka 2020., su zatvorene sve obrazovne institucije u Republici Hrvatskoj.[63]

KulturaUredi

Jedna od glavnih posljedica pandemije je otkazivanje velike većine događaja u športu, filmskoj industriji, kao i drugim industrijama, između ostalog glazbeni festivali i koncerti, tehnološke konferencije i slično.[64] Zbog zabrane okupljanja i otkazivanje kulturnih događanja, kulturne institucije su među prvima osjetili posljedice pandemije. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske osniva krizni fond, kako bi kulturnim institucijama pružila financijsku potporu.[65] Otazani su svi kulturni događaji, npr. od velikih Eurosong.[66]

Mnogi športski događaji su zaustavljeni ili se održavaju bez publike. NBA je zaustavio odigravanje svih utakmica nakon što je Utah Jazz obavijestio ligu da je 11. ožujka njihov centar Rudy Gobert bio pozitivan na COVID-19. McLaren je povukao svoju ekipu s prve ovogodišnje utrke Formule 1 u Australiji,[67] nakon čega je otkazana i utrka. Ubrzo su otkazani svi športski događaji, uključujući UEFA-inu Ligu Prvaka i Europsku ligu, Europsko nogometno prvenstvo i Olimpijske igre u Tokiju.

PolitikaUredi

Pojedini su kritizirali Europsku uniju zbog manjka solidarnosti s teško pogođenom Italijom.[68][69][70][71] Diplomatski odnosi Japana i Republike Koreja su se pogoršali nakon što je Vlada Republike Koreje kritizirala japansku vladu zbog pasivnih napora u uspostavljanju efektivne samoizolacije.[72][73] Američki predsjednik Donald Trump i njegovi ljudi koronavirus nazivaju "kineski virus" jer vjeruju kako je Peking propustio identificirati, zaustaviti ili upozoriti svijet na problem u počecima širenja virusa. SAD ne vjeruje u istinitost podataka koje Kina šalje svijetu. Kina je brzo odgovorila i poručila da SAD pokušava ocrniti kinesku vladu, mijenja odgovornost i traži krivca. Kineska vlada nadodaje da je tvrdnja kako je virus krenuo iz Wuhana neodgovorna i nemoralna. Uz to, podupiru teoriju zavjere kako je virus uvezen u Kinu preko američke vojske.[74]

PrirodaUredi

Satelitske fotografije pokazuju značajan pad zagađenja zraka iznad Kine, nakon što je epidemija koronavirusa dovela do pada industrijske proizvodnje i smanjenja putovanja. NASA je navela kako je do ove promjene, vidljive i iz svemira, došlo i zbog usporavanja ekonomije, do kojeg su dovele mjere uvedene zbog suzbijanja koronavirusa. U svakom slučaju, vidljivo je da su se razine dušikova dioksida, koji nastaje izgaranjem u vozilima elektranama i tvornicama, spustile, nakon uvođenja karantene u cijeloj regiji oko grada Wuhana, iz kojeg je krenula epidemija koronavirusa. Znanstvenici su ranije otkrili da je koronavirus u Kini u samo dva tjedna sredinom veljače izbrisao najmanje četvrtinu emisija stakleničkih plinova. Zatvaranje tvornica i naputak građanima da ostaju u domovima doveli su do naglog pada u izgaranju fosilnih goriva, procesa koji je najveći proizvođač stakleničkih plinova. Pad zagađenja najprije je uočen oko Wuhana, no trend se ubrzo proširio na cijelu Kinu.[75][76] Emisija ugljikova dioksida u tijekom veljače 2020. u Kini smanjila za najmanje 100 milijuna kubnih tona. To je gotovo šest posto globalne emisije u odnosu na isto razdoblje prošle 2019. godine.[77]

Znanstvenici koji proučavaju dubinska kretanja i signale izvijestili su o padu seizmičkog šuma, odnosno vibracija u kori planeta, a što bi mogla biti posljedica prekida prometnih mreža i drugih ljudskih aktivnosti. Ovakav pad seizmičke buke obično događa samo nakratko oko Božića. Naime, vibracije koje proizvode vozila u pokretu i neprekinut rad industrijskih strojeva uzrokuju manja pomicanja Zemljine kore isto kao i prirodni događaji poput potresa. Iako su učinci pojedinačnih izvora mali, zajedno stvaraju jači pozadinski šum zbog čega seizmolozi teže otkrivaju druge signale koji se javljaju u istoj frekvenciji.[78]

Povezani članciUredi

IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 Ukupno 315 zaražena osoba u Hrvatskoj, koronavirus.hr, pristupljeno 24. ožujka 2020.
  2. Vrabec, Vedran (25. veljače 2020.). Potvrđen prvi slučaj koronavirusa u Hrvatskoj. Telegram.hr, preuzeto 25. veljače 2020.
  3. "Potvrđen je koronavirus u Zagrebu" pristupljeno 25. veljače 2020.
  4. "Premijer potvrdio: Koronavirus stigao u Hrvatsku, mlađi muškarac hospitaliziran u Zagrebu. Boravio je u Milanu i ima blaže simptome" pristupljeno 25. veljače 2020.
  5. "Potvrđen koronavirus u Hrvatskoj" pristupljeno 25. veljače 2020.
  6. "Još jedan slučaj koronavirusa u Hrvatskoj, objavljeni detalji o zaraženima" pristupljeno 16. ožujka 2020.
  7. "'Hero who told the truth': Chinese rage over coronavirus death of whistleblower doctor", The Guardian, objavljeno 7. veljače 2020.
  8. "Li Wenliang died on 7 February", The Economist pristupljeno 22. ožujka 2020.
  9. 9,0 9,1 Koronavirus.hr - Kronologija razvoja epidemije pristupljeno 25. ožujka 2020.
  10. Slobodna Dalmacija: Oko 20 posto svjetskog stanovništva nalazi se u izolaciji: borba protiv koronavirusa se nastavlja, a u Italiji su vidljivi rezultati pristupljeno 25. ožujka 2020.
  11. Oslobođenje: Broj zaraženih koronavirusom u svijetu premašio milion, više od 200.000 ljudi ozdravilo 3. travnja 2020.
  12. Report of the WHO-China Joint Mission on Coronavirus Disease 2019 (COVID-19). WHO 11. – 12. pristupljeno 29. veljače 2020.
  13. Guan, Wei-jie (28. veljače 2020.). "Clinical Characteristics of Coronavirus Disease 2019 in China". New England Journal of Medicine (engleski)
  14. Pan, Xingfei (19. veljače 2020.). "Asymptomatic cases in a family cluster with SARS-CoV-2 infection". The Lancet Infectious Diseases 0
  15. 2019 Novel Coronavirus (2019-nCoV). Centers for Disease Control and Prevention (11. veljače 2020.) pristupljeno 18. veljače 2020.
  16. WHO COVID-19 situation report 29. World Health Organization (19. veljače 2020.)
  17. Q&A on coronaviruses (COVID-19): How long is the incubation period for COVID-19?. who.int pristupljeno 26. veljače 2020.
  18. "Coronavirus incubation could be as long as 27 days, Chinese provincial government says", objavljeno 22. veljače 2020.
  19. Radiotelevizija Bosne i Hercegovine (BHRT): Korona virus uglavnom se prenosi respiratornim kapljicama 14. ožujka 2020.
  20. Hrvatski zavod za javno zdravstvo Koronavirus – najnoviji podatci 3. travnja 2020.
  21. (3. veljače 2020.)"A pneumonia outbreak associated with a new coronavirus of probable bat origin". Nature: 1–4 pristupljeno 27. ožujka 2020.
  22. (2020). "The 2019 new Coronavirus epidemic: evidence for virus evolution". bioRxiv: 2020.01.24.915157
  23. Callaway, Ewen (23. siječnja 2020.). "Why snakes probably aren't spreading the new China virus". Nature pristupljeno 27. ožujka 2020.
  24. (februar 2020) "A familial cluster of pneumonia associated with the 2019 novel coronavirus indicating person-to-person transmission: a study of a family cluster". Lancet 395 (10223): 514–523
  25. "How does coronavirus spread?", NBC News, objavljeno 25. siječnja 2020. pristupljeno 13. 3. 2020 Arhivirano s izvorne stranice 28. siječnja 2020.
  26. How COVID-19 Spreads. U.S. Centers for Disease Control and Prevention (CDC) (27. siječnja 2020.) pristupljeno 27. ožujka 2020.
  27. Getting your workplace ready for COVID-19. Svjetska zdravstvena organizacija (27. veljače 2020.) pristupljeno 3. ožujka 2020.
  28. Doremalen, Neeltje van; Bushmaker, Trenton; Morris, Dylan H.; Holbrook, Myndi G.; Gamble, Amandine; Williamson, Brandi N.; Tamin, Azaibi; Harcourt, Jennifer L. et al. (2020-03-17), Aerosol and Surface Stability of SARS-CoV-2 as Compared with SARS-CoV-1, doi:10.1056/nejmc2004973, https://www.nejm.org/doi/10.1056/NEJMc2004973, retrieved 2020-03-27 
  29. Cybermed d o o http://www.cybermed.hr.+"Novi koronavirus može satima ostati u zraku, a na površinama danima" pristupljeno 29. ožujka 2020.
  30. Ed Yong (20. ožujka 2020.). "Why the Coronavirus Has Been So Successful" (engleski) pristupljeno 27. ožujka 2020.
  31. "Home" (engleski) pristupljeno 27. ožujka 2020.
  32. Piše: Jelena Kalinić. "Oslobođenje - Koji sapun će vas zaštititi od SARS-CoV-2?" (bs-ba) pristupljeno 29. ožujka 2020.
  33. "Anatomy of a Killer: Understanding SARS-CoV-2 and the drugs that might lessen its power", The Economist, objavljeno 12. ožujka 2020. pristupljeno 14. ožujka 2020. Arhivirano s izvorne stranice 14. ožujka 2020.
  34. (veljače 2020) "Analysis of therapeutic targets for SARS-CoV-2 and discovery of potential drugs by computational methods". Acta Pharmaceutica Sinica B
  35. Jiang Gu, Christine Korteweg (1. travnja 2007.). "Pathology and Pathogenesis of Severe Acute Respiratory Syndrome". The American Journal of Pathology 170 (4): 1136–1147. Identifikator: 10.2353/ajpath.2007.061088 pristupljeno 29. ožujka 2020.
  36. 36,0 36,1 Deutsche Welle: Kako funkcionira brzi test za koronavirus? 4. ožujka 2020.
  37. Here's Why It's Taking So Long to Develop a Vaccine for the New Coronavirus. Science Alert (17. 2. 2020) pristupljeno 26. 2. 2020
  38. 38,0 38,1 (mart 2020) "How will country-based mitigation measures influence the course of the COVID-19 epidemic?". Lancet
  39. https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019/advice-for-public
  40. Home. Novel Coronavirus. Health Protection Surveillance Centre pristupljeno 27. veljače 2020.
  41. Advice for public. World Health Organization (WHO) pristupljeno 8. 2. 2020
  42. Severe Respiratory Disease associated with a Novel Infectious Agent. Centre for Health Protection, Department of Health pristupljeno 1. 2. 2020
  43. Updates on Wuhan Coronavirus (2019-nCoV) Local Situation. Ministry of Health pristupljeno 1. 2. 2020
  44. Advice on the use of masks the community, during home care and in health care settings in the context of the novel coronavirus (2019-nCoV) outbreak. World Health Organization pristupljeno 21. 2. 2020
  45. When and how to use masks (engleski). www.who.int pristupljeno 29. 2. 2020
  46. Večernji list: Socijalno distanciranje i njegov utjecaj na mentalno zdravlje – psihičke posljedice koronavirusa pristupljeno 25. ožujka 2020.
  47. 47,0 47,1 Hrvatski zavod za javno zdravstvo: SAMOIZOLACIJA – tko sve treba biti u njoj i pravila koja trebaju poštovati ukućani osobe koja je u izolaciji pristupljeno 25. ožujka 2020.
  48. 48,0 48,1 Index.hr: Više od tri milijarde ljudi na svijetu pozvano je da ostane kod kuće pristupljeno 26. ožujka 2020.
  49. Coronavirus (COVID-19) Supply Chain Update. US Food and Drug Administration (27. veljače 2020,) pristupljeno 21. ožujka 2020.
  50. Tkyo, Kelly (29. 2. 2020). Coronavirus fears empty store shelves of toilet paper, bottled water, masks as shoppers stock up. USA Today
  51. "Coronavirus: Saudi Arabia suspends entry for pilgrims visiting holy sites", BBC News, objavljeno 27. veljače 2020.
  52. Collapsed Flybe: 'Do not travel to the airport'. BBC (5. ožujka 2020.)
  53. Strogo se ograničava zadržavanje na ulicama i trgovima, policija patrolira po Zagrebu, dnevnik.hr, pristupljeno 21. ožujka 2020.
  54. [1], glasistre.hr, pristupljeno 21. ožujka 2020.
  55. Odluka Stožera: Trajekti od danas voze ograničeno, a na otoke će moći samo oni s prebivalištem, dnevnik.hr, pristupljeno 21. ožujka 2020.
  56. Dnevnik.ba: Tajnik OECD-a: Koronavirus će izazvati najveći ekonomski i financijski šok 21. stoljeća pristupljeno 26. ožujka 2020.
  57. 57,0 57,1 Majda Mikulandra: Europa uspostavlja financijski spasilački put vrijedan milijarde Poslovni dnevnik. 19. ožujka 2020. Pristupljeno 6. travnja 2020.
  58. (): Odgađa se stres-test banaka kako bi osigurale kontinuitet ključnih operacija Poslovni dnevnik. 17. ožujka 2020. Pristupljeno 6. travnja 2020.
  59. Otvoreno: Darko Horvat: Najvažniji cilj mjera je očuvanje radnih mjesta i osiguranje dodatne likvidnosti Otvoreno. 24. ožujka 2020. Pristupljeno 1. travnja 2020.
  60. Marija Brnić: Pozivu ministra Horvata odazvalo se više od 250 hrvatskih tvrtki Poslovni dnevnik. 2. travnja 2020. Pristupljeno 2. travnja 2020.
  61. Coronavirus impacts education (engleski). UNESCO (4. ožujka 2020.) pristupljeno 21. ožujka 2020.
  62. Coronavirus update: 290 million students now stuck at home (engleski). UN News (5. ožujka 2020.) pristupljeno 21. ožujka 2020.
  63. O školovanju, koronavirus.hr, pristupljeno 21. ožujka 2020.
  64. Hadden, Joey (2. ožujka 2020.). Over 20,000 people have signed a petition to cancel SXSW over coronavirus worries. Here's a list of all the major event cancellations due to the outbreak so far.. Business Insider pristupljeno 21. ožujka 2020.
  65. Mjere za kulturu, koronavirus.hr, pristupljeno 21. ožujka 2020.
  66. N1: Otkazan Eurosong pristupljeno 26. ožujka 2020.
  67. McLaren se povukao s VN Australije (bosanski). SportSport.ba pristupljeno 21. ožujka 2020.
  68. "The EU Is Abandoning Italy in Its Hour of Need", Foreign Policy, objavljeno 14. ožujka 2020.
  69. "Italy criticises EU for being slow to help over coronavirus epidemic", The Guardian, objavljeno 11. ožujka 2020.
  70. "Italy wonders where Europe's solidarity is as coronavirus strains show", Financial Times, objavljeno 13. ožujka 2020.
  71. "Italy criticizes EU for not responding its call for help, 'only China responded bilaterally'", CGTN News, China Global Television Network, objavljeno 12. ožujka 2020.
  72. "Coronavirus quarantine plans ignite row between South Korea and Japan", The Guardian, objavljeno 6. ožujka 2020.
  73. "Japan and Korea Won't Let A Pandemic Stop Them Fighting", Foreign Policy, objavljeno 12. ožujka 2020.
  74. Index.hr: SAD tvrdi da Kina laže oko koronavirusa pristupljeno 26. ožujka 2020.
  75. Neomedia Komunikacije. "Fotografije iz Svemira pokazuju da koronavirus ima i neke pozitivne učinke po planet Zemlju / Novi list" pristupljeno 1. travnja 2020.
  76. Koronavirus ima i neke pozitivne učinke po planet Zemlju (engleski) pristupljeno 1. travnja 2020.
  77. Neomedia Komunikacije. "Koronavirus ima i svojih dobrih strana, čuva okoliš i planet Zemlju / Novi list" pristupljeno 1. travnja 2020.
  78. "Znanstvenici: Zemlja drugačije vibrira zbog karantena i pandemije" pristupljeno 1. travnja 2020.

Vanjske povezniceUredi

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Pandemija koronavirusa 2019./20.