Paparovke
Paparovke (lat. Piperaceae), biljna porodica iz reda paparolike (Piperales). Sastoji se od pet rodova s preko 3 800 priznatih vrsta.[1] Najvažniji je rod papar, Piper, (1457 vrsta) kojemu pripada i začinska vrsta Piper nigrum čija je domovina Indija.
| Paparovke | |
|---|---|
 | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Piperales |
| Porodica: | Piperaceae C.A. Agardh |
| Rodovi | |
vidi tekst | |
| Baze podataka | |
Paparovke su maleno drveće, grmlje i drvenaste povijuše, višegodišnje ili jednogodišnje. Plodovi su bobice kojima oštar okus daje alkaloid piperin.
Opis porodice uredi
Piperaceae, jer porodica papra u redu Piperales, komercijalno važna zbog vrste Piper nigrum, izvora crnog i bijelog papra. Porodica se sastoji od oko 5 rodova, od kojih su dva – Piper (oko 2000 vrsta) i biberovac (Peperomia; oko 1600 vrsta) – najvažniji. Biljke rastu kao zeljasto bilje, loze, grmlje i drveće i široko su rasprostranjene po tropima i suptropima.[2]
Listovi Piperaceae, koji imaju oštar okus, rastu pojedinačno. Brojni cvjetovi, bez čašica i latica, zbijeni su u guste klasove. Vrste su uglavnom grmovi, drvenaste loze i malo drveće. Mnogi se koriste u lijekovima te u hrani i pićima kao začini. Piper nigrum je 9 metara (30 stopa) drvenasta penjačica porijeklom iz južne Indije i Šri Lanke; uzgaja se u većini tropskih regija gdje je vlažnost tla konstantna i gdje su temperature pouzdano visoke. Oporost Pipera pripisuje se havicinu, smoli. Prisutni su i alkaloidi piperin (koji rakiji daje oporost) i piperidin. Eterično ulje destilirano iz zrna papra koristi se za izradu mesnih umaka. P. cubeba, od posebne je važnosti u jugoistočnoj Aziji, izvor je kubeba, koji se koristi u raznim lijekovima i za aromatiziranje cigareta i bitera. Na Istoku, žvakanje listova betel papra, P. betle, s kriškama betel oraha (Areca catechu) i limete, široko se prakticira zbog blagog stimulirajućeg učinka. Ceremonijalno piće na Fidžiju i drugim pacifičkim otocima, poznato kao kava, kawakawa, aiva i yagona, pravi se od korijena vrste P. methysticum; djeluje narkotično i sedativno. Vrste peperomije uglavnom rastu kao niske biljke, iako neke rastu na drveću kao epifiti. Nekoliko vrsta koje rastu u tlu uzgajaju se kao sobne biljke zbog svog atraktivnog lišća. Mladi listovi i stabljike P. vividispica koriste se kao hrana u Srednjoj i Južnoj Americi.[2]
Rodovi uredi
Familia Piperaceae Giseke (3780 spp.)
- Subfamilia Verhuellioideae Trel. ex Samain & Wanke
- Verhuellia Miq. (3 spp.)
- Subfamilia Zippelioideae Samain & Wanke
- Zippelia Blume (1 sp.)
- Subfamilia Piperoideae Arn.
- Piper L. (2352 spp.)
- Manekia Trel. (5 spp.)
- Macropiper Miq. (13 spp.)
- Subfamilia Peperomioideae Miq.
- Peperomia Ruiz & Pav. (1406 spp.)
Izvori uredi
- ↑ World Plants (Complete List), pristupljeno 31 svibnja 2023.
- ↑ a b Piperaceae | Pepper plants, Piper genus, Piperales | Britannica. www.britannica.com (engleski). Pristupljeno 10. siječnja 2024.
Vanjske poveznice uredi
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Piperaceae |
 | Wikivrste imaju podatke o taksonu Piperaceae |