Pehar (zviježđe)
Pehar ili Vrč[1] (lat. Crater) jedno je od 88 modernih i 48 originalnih Ptolemejevih zviježđa. Predstavlja pehar boga Apolona.
| Pehar (Vrč) (lat.: Crater) | |
|---|---|
| |
| Kratica | Crt |
| Genitiv | Crateris |
| Simbolizira: | pehar |
| Rektascenzija | 11 h |
| Deklinacija | −15° |
| Površina | 282 sq. deg. (rang: 53.) |
| Broj zvijezda sjajnijih od m = 3 |
0 |
| Najsjajnija zvijezda | δ Crt (Priv. mag. 3.57) |
| Meteorski pljuskovi | |
| Susjedna zviježđa |
|
| Vidljivo u rasponu zemljopisnih širina: +65° i −90° U najboljem položaju za promatranje u 21h je u mjesecu April. | |
Zvijezde uredi
Najsjajnija je zvijezda Labrum (δ Crt), prividne magnitude 3,57.[2]
Beta Crateris je dvojna zvijezda magnitude 4,5.
γ Crateris je bliska binarna zvijezda, udaljena od Zemlje oko 84 ly. Sjajnija zvijezda ima prividni sjaj 4.08m, a slabija komponenta (udaljena na nebu oko 52") 9.6m.
R Crateris je polupravilna promjenjiva tipa SRb, spektralnog tipa M7. Prividni sjaj joj se mijenja između 9.8m i 11.2m u periodu od 160 dana.
SZ Crateris (Gliese 425, Abtova zvijezda) je zvijezda sjaja 8.1m. Nalazi se relativno blizu Zemlje - na oko 44 ly.
Najznačajniji objekti dubokog svemira uredi
NGC 3511 je spiralna galaktika tipa SBbc, sa slabo izraženom prečkom, Zemlji okrenuta svojim rubom. Pripada galaktičkom skupu Abell 1060. Prividni sjaj galaktike je 12m, a kutne dimenzije su joj 4' × 1'.
NGC 3887 je prečkasta spiralna galaktika, tipa SBc, magnitude 11, kutnog promjera od 3.5'.
NGC 3981 je spiralna galaktika s dva široka spiralna kraka, tipa SBbc. Njen sjaj je 12m, a kutni promjer 3'. Ovu je galaktiku otkrio William Herschel 1785. Godine.
Mitologija uredi
U grčkoj mitologiji, gavran služi bogu Apolonu, koji je šalje po vodu. Vrana je bila lijena, pa je putovala vrlo polako, kad je zagrabila vodu, u pehar je zagrabila i vodenu zmiju koju je planirana odnijeti apolonu u znak isprike. Prema mitu, Apolon se na to jako naljutio, te je bijesno na nebo bacio i Gavrana i vodenu zmiju i pehar.
Porijeklo priče je vjerojatno vezano uz činjenicu da se ova 3 zviježđa nalaze vrlo blizu jedno drugom, na dijelu neba koje se poneka naziva more.
Izvori uredi
- ↑ Josip Goldberg, Astronomija : za VII. razred srednjih škola, 2. izd., Zagreb : Nakladni zavod Hrvatske u Zagrebu, 1946., str. 203.
- ↑ Vrč | Hrvatska enciklopedija. Pristupljeno 2. siječnja 2020. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)
