Pejzaž (likovni motiv)

Pejzaž, pejsaž (francuski: paysage) ili krajolik je likovni motiv s prikazom krajobraza ili dijela krajolika. Prema kraju u kojem je rađen može biti: planinski, šumski, poljski, riječni ili pejzaž mora zvan marina; panorama je široki pogled na grad, a veduta je prikaz gradskih trgova i ulica. Posebna vrsta pejzaža je ruinizam, tj. slikanje starih arhitektonskih spomenika u ruševnom stanju. Osim po mjestu gdje je naslikan, pejzaž dobiva nazive i po vremenu kada je naslikan: proljetni, ljetni, jesenski, zimski, jutarnji, podnevni i sutonski - od kojih svaki ima svoje karakteristike i svoje majstore. Napokon, pejzaže dijelimo i po načinu slikanja: vizualni (nastao izravnim promatranjem prirode) i imaginarni (stvoren maštovitim kombiniranjem elemenata viđenog pejzaža). Pejzaž je u svojoj osnovi slika duha svoga autora i epohe u kojoj autor živi.

Annibale Carracci, Bijeg u Egipat, 1603., ulje na platnu, 122 × 230 cm, Rim. Iako se u zapadnoj umjetnosti pojavio u Renesansi, tek se u Baroku pejsaž osamostalio kao likovni motiv.

U likovnoj umjetnosti motiv koji prikazuje krajolik kao samostalnu temu poznat je bio u antici (Umjetnost starog Rima), no tijekom srednjeg vijeka postaje samo okvirom vjerskih motiva, a preporod doživljava u europskom slikarstvu od 16. stoljeća (Renesansa).

U Kini i Japanu prisutan je od 6. i 7. stoljeća i smatra se među njihova najvrednija ostvarenja.

Prvi krajolici slikani izravno u prirodi (plenerizam) javljaju se tek u impresionizmu.

Bliski motivi uredi

  • Veduta je talijanski izraz za pogled, i često se koristi za pejzažni prikaz grada koji je čest motiv slikarstva 18. stoljeća.
  • Marina je čest motiv koji prikazuje luku s brodovima.
  • Nebeski prizor (engl. Skyscape) je slika oblaka, klimatskih formacija i atmosferskih prilika.


Primjeri u umjetnosti uredi



Vanjske poveznice uredi

 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Pejzaž (likovni motiv)