Peklenica
Peklenica (mađ. Bányavár) je naselje koje administrativno pripada gradu Mursko Središće, u Međimurskoj županiji. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine naselje ima 1217 stanovnika.
| Peklenica | |
|---|---|
 Peklenica. | |
| Država |  Hrvatska |
| Županija | Međimurska županija |
| Općina/grad | Mursko Središće |
| Površina[1] | 6,7 km2 |
| Koordinate | 46°29′42″N 16°28′34″E / 46.495°N 16.476°E |
Stanovništvo[2] (2021.) | |
| Ukupno | 1 072 |
| – gustoća | 160 st./km2 |
| Poštanski broj | 40315 Mursko Središće |
| Pozivni broj | +385(0)40 866 |
| Autooznaka | ČK |
  Peklenica Peklenica na zemljovidu Hrvatske | |
Peklenica se nalazi uz rijeku Muru, a od Murskog Središća udaljena je 3,1 km, a od susjednih naselja Križovca 1,5 km i Vratišinca 2,4 km. Od Čakovca je udaljena 11 kilometara. Kroz naselje prolazi regionalna cesta, tzv. “murska magistrala”, Mursko Središće – Podturen – Sv. Juraj u Trnju, gdje se spaja s cestom D 20.
Topografski smještaj Peklenice osigurao je niz ambijentalnih vrijednosti koje pružaju mogućnosti za kvalitetno stanovanje. Naselje se razvija u podnožju dvaju brežuljaka, a kroz njegovo središte protječe kanalizirani vodotok Brodec, koji također pridonosi pejzažnom ugođaju središnjeg dijela naselja.
U Peklenici su osnovane udruge: NK Plavi Peklenica, ŠRD "Karas", Skijaški klub "Jeti", DVD Peklenica, Udruga solidarne pogrebne pomoći, Društvo žena, Udruga mladih, Udruga "Josip Broz Tito" (ogranak Peklenica), Odbojkaški klub "Plavi".
Poznata je kao prvo nalazište nafte u Hrvatskoj i svijetu.[3] Nafta se u Peklenici eksploatirala četiri godine prije nego u Pennsylvaniji (SAD), odakle potječu prvi podaci o nafti na svijetu. Prvo korištenje nafte zbilo se 1856., a prvo bušenje 1886. godine. Od 1932. do 1940. proizvodnja nafte u cijeloj Jugoslaviji iznosi 5 884 tona, od čega je samo u Peklenici izvađeno 4 098 tona. Peklenica je dobila naziv po »peklu«, kako je narod nazivao naftu koja je tu pronađena. Koristila se još u doba Zrinskih za podmazivanje osovina zaprežnih kola. Vađenje nafte prestalo je 1967. godine. Danas se u Peklenici gradi Muzej peklarstva/nafte i rudarstva kako bi se sačuvala uspomena na te dane. Ispod Pekleničkog tla nalazi se još prirodni plin, termalna voda te ugljen.
Stanovništvo uredi
| broj stanovnika | 325 | 317 | 442 | 527 | 586 | 628 | 736 | 934 | 1013 | 1108 | 1186 | 1305 | 1275 | 1284 | 1347 | 1217 | 1072 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Izvori uredi
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Turistička zajednica Grada Mursko Središće – Spomen part naftaštva Peklenica. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. veljače 2019. Pristupljeno 26. veljače 2019.