Peronospora

Peronospora (lat. Plasmopara viticola) je bolest vinove loze koju uzrokuje gljivica. Bolest je prenesena iz Sjeverne Amerike krajem 19. stoljeća i to podlogama koje su se koristile za razmnožavanje europske vrste loze (Vitis vinifera). Preduvjeti za ovu bolest, koji su najčešći sredinom svibnja su temperatura tla 8°C u trajanju od minimalno 24 sata, oborine i vlaga na listu u trajanju minimalno 4 do 6 sati, te listić promjera 5-10 cm. Peronospora napada sve organe vinove loze. Najkarakterističniji simptomi se javljaju na lišću, cvjetovima i grozdovima. Na lišću se pokazuju kao lako prozirne pjege, a u njima se s naličja za vlažnog vremena stvara bjeličasta paperjasta prevlaka. Na grozdovima je peronospora uočljiva od zametanja pa do šaranja bobica. Zaražene bobice prvo dobivaju plavičastu, a zatim zagasitu boju, smežuravaju se i sasušuju.[1]

Peronospora

U Europu je ova bolest prenesena iz Amerike oko 1874. godine, a u Hrvatskoj je u nekim vinogorjima zapažena 1882. Jedna je od najštetnijih bolesti u vinogradarstvu čitavog svijeta. Svake godine, u našoj kao i u ostalim zemljama, nanosi osjetne gubitke, a u godinama peronospore može i pored primjene zaštitnih mjera upropastiti najveći dio berbe te ozbiljno iscrpiti lozu zbog masovnog uništavanja lišća. Tretira se kemijskim sredstvima.

Peronospora je heterotrofni organizam i endoparazit tj. njezino se vegetativno tijelo (hife odnosno micelij) nalaze u unutrašnjosti lista, bobe i izboja. To jedna od najopasnijih bolesti vinove loze. Europska loza (Vitis vinifera), odnosno plemenita loza neće donijeti urod ako je ne zaštitimo od peronospore.

Vanjske povezniceUredi

IzvoriUredi

  1. PeronosporaInačica izvorne stranice arhivirana 4. lipnja 2008., www.chromos-agro.hr, stranica više nije dostupna