Petar Bakula

Petar Bakula (Batin, 24. svibnja 1816. – Mostar, 2. listopada 1873.) bio je hrvatski katolički svećenik iz reda franjevaca, prosvjetitelj, liječnik i pisac.

otac Petar Bakula O.F.M.
Crkva	Katolička Crkva
Redovi
Ređenje	1839.
Osobni detalji
Rođen	24. svibnja 1816. Batin
Umro	2. listopada 1873. Mostar
Nacionalnost	Hrvat

Ovo je glavno značenje pojma Petar Bakula. Za druga značenja pogledajte Petar Bakula (razdvojba).

Životopis

Osnovnu i srednju školu završio je kod franjevaca u Kreševu. U Franjevački red je ušao 1833., a za svećenika je zaređen 1839. godine. Studij filozofije i teologije završio je u talijanskom gradu Lucca. Tamo je pohađao i tečaj medicine te predavao filozofiju i teologiju. Bio je pristaša risorgimenta te je zbog svog djela Osservazioni filosofico-critiche sulla moda e lusso del giorno ossia franco-italica morao napustiti Italiju.

U Hercegovinu je bio odgojitelj franjevačkog podmlatka u Čerigaju (1846.–1848.), župnik u Grabovici (1848.), Gradnićima (1849.–1855.), Širokom Brijegu (1855.–1859.) i Ružićima (1859.). Zatim je službovao kao profesor filozofije u Širokom Brijegu (1860.–1864.), a zatim do kraja života generalni vikar biskupa Anđela Kraljevića te upravitelj katoličkih škola u Mostaru.

Kao izaslanik biskupa Rafe Barišića dobio je 1852. od Svete Stolice odobrenje za osnivanje kustodija hercegovačkih franjevaca u Mostaru. Kao franjevački poslanik je 1869. pohodio turskog sultana u Carigradu. Zaslužan je za osnutak prve mostarske tiskare (1871.). Također se bavio liječništvom te je bio kućni liječnik Ali-paše Rizvanbegovića.

Djela

• „Cenno storico sulla Provincia di Bosnia” (Lucca, 1846.)
• „Breve compendio sacro-istorim sulle vicende della regolare-missionaria custodia e vicariato apostolico di Erzegovina” (Dubrovnik, 1853., 1865.²)
• „Pisma sveto-izkazana od Erzegovačke redovničke čuvodržave” (Dubrovnik, 1853.)
• „I martirii nella missione francescana osservante in Erzegovina” (Rim, 1862.)
• „Hercegovina za devetnaest godinah vezirovanja Hali-pašina, spievao jedan Hercegovac” (Beč, 1863.)
• „Pravo mudroznanje za svakog čovika” (Split, 1867., 1869.²)
• „Schematismus topografico-historicus custodiae provincialis et vicariatus apostolici in Hercegovina” (Split, 1867.; Mostar, 1873.)
• „Politika za svakog čovika” (Split, 1869.)
• „Pribogoljubna bavtjenja za slišati svetu misu” (Split, 1869.)
• „Četiri dila godine” (Split, 1871.)
• „Prodanje i život Jozipa patrijarke” (Split, 1871.)
• „O francuskom i pruskom ratu god. 1870–71” (Dubrovnik, 1873., 1890.²)
• „Pjesme” (Dubrovnik, 1890.)

Literatura

Članci

• Mihanović, Nedjeljko; Nikić, Andrija. 1983. Badrov, Bonifac. Hrvatski biografski leksikon. Zagreb.