Petar Keglević (V.)

Disambig.svg Za druga značenja, pogledajte Petar Keglević (razdvojba).

Petar Keglević (Péter Keglevich; 23. siječnja 1603. – Lobor, oko 1665.), poznat i kao Petar Keglević Bužimski, je bio hrvatski plemić, vojskovođa i ljetopisac. Potječe iz barunske obitelji Keglević i utemeljitelj je njene hrvatske grane.[1][2]

Petar Keglević
Biografija
Rođenje
23. siječnja 1603. Banska Hrvatska
Smrt
oko 1665. Lobor, Banska Hrvatska
Naslov Barun
Otac barun Juraj Keglević
Majka barunica Katalina Istvánffy
Supruga Margareta Gradečki
Djeca 5

ObiteljUredi

Keglević je rođen oko 1603.[Nap. 1] godine od oca baruna Jurja Keglevića i majke Katarine Istvánffy, kćerke baruna Nikole Istvánffyja.[3][4] Imao je starijeg brata Nikolu te mlađu braću Žigmunda i Stjepana.[5] Praunuk je hrvatsko-slavonsko-dalmatinskiog bana Petra II. Keglevića Bužimskog.[1]

Njegov otac barun Juraj je od travnja 1598. do listopada 1599. bio hrvatski banovac i veliki župan Zagrebačke i Križevačke županije. Juraj je sudjelovao u radu Hrvatskoga sabora te bio imenovan vrhovnim zapovjednikom hrvatske vojske. Brat Nikola (1600.–1642.), začetnik mađarske grane obitelji, je 1636. godine imenovan je velikim županom u Torni te kapetanom utvrda Ónod i Diósgyőr. Nikolin sina Nikola (1636.–1701.) je primio grofovski naslov od kralja Leopolda I. Habsburgovca u Požunu 1687. godine.[5]

ŽivotopisUredi

Keglević je studirao pravo u Bologni od 1618. do 1621. godine.[6] S bratom Nikolom se spominje na krunidbi Ferdinanda II. Habsburgovca za hrvatskoga i ugarskoga kralja 1618. godine. Godine 1622. je s braćom razdijelio očevo imanje i tu je dobio Lobor i kaštel Bistricu te prihode dijelova kaštela Dubovca i grada Krapine.[5]

Od 1631. godine Keglević je sudjelovao u Tridesetogodišnjem ratu, kao pukovnik od 1632.–1633. godine, a od 1637. godine je zapovijedao pukovnijama sastavljenima većinom od hrvatskih vojnika. Bio je kapetan u banskoj vojsci u Brkiševini od 1634.–1636. godine. Od 1636. godine je bio član Banskoga stola.[2] Godine 1641. istaknuo se u borbama protiv Osmanskog Carstva kraj Gvozdanskoga. Zapovijedao je i borbama kraj Velike Kaniže te bio vrhovni kapetan Jegerseka. Godine 1651. je sudjelovao u opsadi Šegeša. Više puta bio član saborskih i kraljevskih povjerenstava te kraljev povjerenik.

Oko 1653. godine se povukao iz javnoga života i posvetio uređenju imanja Lobora.[6]

Keglević je zzmeđu 1661. i 1665. godine sastavio ljetopis Zapisi o nekim stvarima koje su se dogodile, bile učinjene i izvedene u kraljevstvu Slavonije, a vrijedne su bilježenja i pamćenja od godine 1599., a prema mojim kalendarima, od godine 1627. uz iznimku kalendara iz 1631., koji ne postoji.[Nap. 2] U ljetopisu je iznio glavne podatke iz svoga života i svoje obitelji te donio podatke važne za hrvatsku političku i kulturnu povijest; vjerno je prikazao život hrvatskog plemstva u XVII. stoljeću.

Brak i potomstvoUredi

Keglević se oženio Margaretu Gradečki.[3][7] Imali su sedmoro djece:[8]

  • Najstariji sin Petar (VI.) je umro u djetinjstvu.[9]
  • Sin Ladislav (1627.–1665.) se školovao u Zagrebu, Grazu i Beču, bio je vrhovni kapetan Jegerseka, a 1655. godine postao kraljevskim komornikom. Oženio je barunicu Rozinu Ratkaj s kojom je imao sina Petra VII. Keglevića.[5] Unuk Petar (1660.–1724.) je bio banski namjesnik i vojni zapovjednik kojemu je kralj Leopold I. u Požunu 1687. godine dodijelio grofovski naslov.
  • Sin Ivan (1634.–1654.) je bio pavlin u Lepoglavi.
  • Kćer Eva je bila klarisa u Zagrebu.
  • Kćer Katarina je bila klarisa u Požunu.
  • Kćer Suzana
  • Kćer Elizabeta

Pjesnikinja Katarina Patačić je njegova prapraunuka.[5]

Vidi jošUredi

BilješkeUredi

  1. Po nekim izvorima rođen je 1609. godine.[3]
  2. Naslov u originalu: Conscripta quaedam notatu et memoria digna ab anno 1599, iuxta vero mea calendaria ab anno 1627, excepto calendario anni 1631, quod non extat, quae in regno Sclavoniae gesta, facta et perpetrata sunt

IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 Keglevići, enciklopedija.hr Pristupljeno 18. siječnja 2020.
  2. 2,0 2,1 KEGLEVIĆ, Petar (Keglevich, Petrus), vojskovođa i ljetopisac, Leksikografski zavod Miroslav Krleža Pristupljeno 18. siječnja 2020.
  3. 3,0 3,1 3,2 Peter Keglevich, Baron Keglevich de Buzin gw.geneanet.org Pristupljeno 18. siječnja 2020.
  4. Katalin Istvanffy, Baronesse Istvanffy de Baranyaret et Kisasszonyfalva, gw.geneanet.org Pristupljeno 18. siječnja 2020.
  5. 5,0 5,1 5,2 5,3 5,4 KEGLEVIĆ, plemićka obitelj (XIV–XIX. st.), Leksikografski zavod Miroslav Krleža Pristupljeno 18. siječnja 2020.
  6. 6,0 6,1 Keglević, Petar, hrvatski vojskovođa i ljetopisac, enciklopedija.hr Pristupljeno 18. siječnja 2020.
  7. Peter V. Keglevih de Buzin, geni.com Pristupljeno 18. siječnja 2020.
  8. Péter Keglevich de Buzin issue
  9. Baron Peter VI. Keglevich de Buzin, geni.com Pristupljeno 18. siječnja 2020.