Otvori glavni izbornik

ŽivotopisUredi

Rodio se je 1948. godine u Crvenicama u duvanjskom kraju, od roditelja koji su bili udovac i udovica. Školovao se u Seonici, Mesihovini, Rakitnom i Viškovcima. Kad je rođak kupio kuću u Slavoniji, pošao je s rodbinom, a budući da otac nije imao novaca, Miloš nije mogao u školu, nego je morao raditi, no radio je i učio. Probijao je ceste, kupio bicikl, sam se školovao, kopao kanale i sl. Gimnaziju je završio u Đakovu. Studirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu filozofiju i njemački jezik. Radio je četiri godine u školi u Jajcu. Radio je na tome da se u duvanjskim školama umjesto ruskog uči njemački jezik, s obzirom na brojne iseljenike i gastarbajtere u Njemačkoj. U općini je molio da se uvede njemački, ali nije išlo. Zbog toga je predavao njemački u Šujici, Bukovici i Duvnu. Dva je mjeseca bio radnik na privremenom radu u inozemstvu (gastarbajter u SR Njemačkoj) u Hamburgu i u Münchenu, gdje je čistio na gradilištima, radio u zatvoru i dr. Poslije je započeo s novinarskom karijerom. Gotovo četiri desetljeća bavio se je novinarskim i književnim radom. Prvo je bio dopisnik RTV Sarajevo iz Duvna i regije. Radio je ondje od 1976., kad je u dopisništvu Radio Sarajeva radio Ante Ivanković. Pisao je u sarajevskom Oslobođenju. Od 1986. je dopisnik TV Sarajeva iz Mostara i za Radio Mostar. Autor je više dokumentarnih reportaža. Pred velikosrpsku agresiju na Hrvatsku i BiH izvješćivao je s Kosova. Za vrijeme velikosrpske agresije na BiH bio je šef informativne službe Sanitetskog stožera Hrvatske Republike Herceg Bosne i dopisnik HTV-a sa Širokog Brijega. Iz tih dana je Milošev dokumentarni film Herceg Bosna u ratu. Osim za HTV, ratnih je godina izvješćivao za WDR i Glas Amerike.

Od 1993. piše kolumne (Hercegovački zapisi) za Slobodnu Dalmaciju, gdje je svojim pisanjima smojinski i raosovski na informativan i duhovit način približio ostatku Hrvatske hercegovački, livanjski i duvanjski svijet. Opisao je sve vrste ljudi. Duhovito se znao narugati ljudskim manama, ali uvijek s ljubavlju, nikad s mržnjom. [1]

Osobito se bavio rodnim duvanjskim krajem. Kroz novinarski rad i književna djela, humoreske, pripovijetke, romane i drame spominje likove i radnje iz svog rodnog kraja čime je čuvao, štitio i razvijao kulturnu baštinu duvanjskih prostora i šireg zavičaja. U novinarskim je prilozima i svoje humoreske stavljao u prvi plan "teme iz duvanjskog kraja, priče o duvanjskom čovjeku u zavičaju i na njemačkim bauštelama. Nitko tako životno i zanimljivo, često na humorističan, ironičan i satiričan načni nije opisao duvanjskog gastarbajtera." i upravo je na Miloševu inicijativu podignut spomenik gastarbajterima u Tomislavgradu.[2] Suradnik i prijatelj radijske postaje na hrvatskom jeziku Radio Tomislavgrad. Postaja je u znak sjećanja na svog prijatelja osmislila emisiju „Klub Pet Mil“ u kojoj uz Miloševe priče donose također i priče i drugih duvanjskih književnika.[3]

Rat je prikazao plastično i dramatično, opisavši uloge raznih tipova i politika u njemu, ne idealiziravši nitkog i ni u najtežim vremenima nije zatvarao oči pred pogreškama i zloupotrebama.[1]

Član Društva hrvatskih književnika i Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne.

Umro je nakon kratke bolesti u u obiteljskome domu na Laticama, a pokopan je na crveničkome groblju.

CitatiUredi

  „Zadužio je Hercegovinu ili Herceg-Bosnu, bio je njezinim, a to će svojim knjigama ostati i dalje, ponajboljim braniteljem od kleveta i predrasuda, ponajboljim pronositeljem njezina jezika, običaja i kulture, ponajboljim poznavateljem njezinih naravi, historičarom njezine povijesti i kroničarom suvremenosti, ponajboljim geografom svog zavičaja. U njemu je ovaj dio hrvatske zemlje imao svog pisca. Bio je, ako baš hoćemo, hercegovački Smoje, ili još bolje ili još bliže, hercegovački Raos.”
(Josip Jović o Milošu.[1])
  „Za njega bismo mogli reći kako nije samo pisao nego je bio i “usmeni književnik”. Svaka njegova priča iz stvarnog života bila je mala novela, živo umjetničko djelo koje je imalo radnju, likove, zaplete i rasplete, uvijek je u tim legendama i pričama bilo suza i radosti, ili vječno žalosnog smijeha. Znao je izvrsno pripovijedati, glumački dojmljivo i angažirano. Puno je puta ponavljao istu priču, ali svaki put jednako zanimljivo.”
()
  „Možda nitko tako dobro nije obradio temu socijalnih lomova koje je donijelo napuštanje tradicijskog načina života i tradicijskih vrijednosti i susret s modernom civilizacijom sa svim dobrim i lošim stranama toga procesa.”
(Josip Jović o Milošu.[1])
  „Bio je sol i Hercegovine i novine za koju je pisao.”
(Josip Jović o Milošu.[1])

DjelaUredi

  • Legende o rodijaku Ćipi, humoristični roman (4 izdanja u nakladi od preko 10.000 prodanih primjeraka)
  • Ratne legende o rodijaku Ćipi, roman
  • Hercegovački zapisi, zbirka kolumni, priča i eseja
  • Rodijaci, komedija
  • Budala na određeno vrijeme, komedija
  • Astanko, komedija
  • Lekvidacija, drama

Osim navedenih djela, napisao je više kratkih priča i putopisa koje je objavio u raznim novinama i časopisima.

Petar Miloš je pripremio cijeli scenarij za televizijsku seriju koja još nije ekranizirana. Scenarij je napisao prema Legendama o rodijaku Ćipi. Pripremljene su 24 epizode.

Djela Rodijaci, Lekvidacija i Budala na određeno vrijeme uprizorena su na kazališnoj pozornici.

Nagrade i priznanjaUredi

  • Djelo Rodijaci uvršteno je u Antologiju hrvatske drame u BiH akademika Veselka Koromana.
  • Uvršten je u dvije duvanjske antologije: Za zvijezdom Duvanjskom i Tko je tko u Tomislavgradu- Duvanjski književnici.
  • 2014. nagrada za doprinos Tomislavgradu, na prijedlog Udruge za informiranje i kulturu „Tomislav“.

IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Josip Jović: Preminuo istaknuti novinar i pisac Petar Miloš, Slobodna Dalmacija, 25. kolovoza 2015.
  2. In memoriam: Petar Miloš (1948.-2015.), tomislavnews.com, 25. kolovoza 2015.
  3. Radio Tomislavgrad Klub Pet Mil (pristupljeno 28. travnja 2017.)