Petar Snačić
Petar Snačić (Svačić) bio je hrvatski kralj koji je vladao od 1093. do 1097.
| Petar Snačić | |
|---|---|
| |
| Spomenik kralju Petru Snačiću na Miljevcima Kažimir Hraste | |
| Kralj Hrvatske | |
| Vladavina | 1093. – 1097. |
| Prethodnik | Stjepan II. |
| Nasljednik | Koloman (Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom) |
| Dinastija | Snačići |
| Smrt | travnja/svibnja 1097. |
| Vjera | kršćanstvo |
Kao vođa protumađarskog otpora u Hrvatskoj izabran je za kralja 1093. godine, u jeku sukscesijskog sukoba uzrokovanog smrću Zvonimira i Stjepana II. Bio je posljednji hrvatski kralj narodne krvi.
Životopis
urediPodrijetlo
uredi
Danica, 1940.
Prema jednoj predaji podrijetlom je iz grada Kamička s padina Miljevačkog platoa uz rijeku Krku.[1]
Međutim nema nikakvih dokaza da je Petar bio član obiteljske loze Svačića, nego je to posljedica neosnovane tvrdnje jednog hrvatskog povjesničara iz druge polovice 19. stoljeća. U Supetarskom kartularu se nabrajaju hrvatski banovi u vrijeme nekih kraljeva. Tamo se kao posljednji hrvatski ban navodi Petar Snačić. Franjo Rački prigodom objave spomenutog dokumenta, n je pretvorio u v pa je od Snačića postao Svačić. Snačići su bili jedan od poznatih rodova hrvatskog plemstva.[2]
Vladavina i smrt
uredi
Iako se ne može sa sigurnošću tvrditi, pretpostavlja se da je kasniji kralj Petar bio na funkciji hrvatskog bana u vrijeme kralja Zvonimira.[3] Taj podatak proizlazi iz Supetarskog kartulara.
Poslije smrti kralja Stjepana II., posljednjeg izdanka dinastije Trpimirovića, Jelena Lijepa, udovica kralja Zvonimira poziva svoga brata, ugarskog kralja Ladislava da zauzme Hrvatsku, kao Zvonimirov legalni nasljednik. To izaziva revolt većeg dijela hrvatskog plemstva koje se vojno odupire Mađarima. Supetarski kartular spominje kralja Slavca, te dio povjesničara smatra da je Slavac bio kralj odabran od strane plemstva kao anti-ugarski vođa. Moguće je da mu je Petar Snačić bio odan, ali i da mu je bio rival u borbi za hrvatsku krunu. Pošto o Slavcu van konteksta kartulara nema nikakvih podataka, povjesničari o njemu ne znaju praktički ništa. Ono što se zna je da je jedan dio plemstva i naroda izabrao oko 1093. godine Petra za novog hrvatskog kralja, nastavljajući sukob s Arpadovićima i njima odanom hrvatskom plemstvu.
Prijestolnica mu je bila u Kninu i pretpostavlja se da je vladao samo središnjom Hrvatskom.[4]
Nakon smrti ugarskog kralja Ladislava 1095. godine, na prijestolje dolazi njegov najstariji nećak Koloman, koji je nakon pomirbe s papom Urbanom II. krenuo u vojni pohod na Hrvatsku.
Potkraj travnja, odnosno početkom svibnja 1097. godine došlo je do bitke na Gvozdu (najvjerojatnije na sjevernom podnožju gore Gvozd, današnje po njemu nazvane Petrov Gvozd ili Petrove gore), u kojoj je kralj Petar izgubio život na bojištu i tako ostao zapamćen kao posljednji hrvatski kralj narodne krvi.[4][5]
Nedosljednosti o mjestu smrti
urediO pravom mjestu odigravanja bitke gdje je poginuo Petar Snačić znanstvenici se nisu usuglasili.[6]
Počasti
urediU umjetnosti
uredi- oslikan je u djelima slikara Otona Ivekovića
- skladatelj Jakov Gotovac 1969. godine skladao je operu „Petar Svačić”.[7]
- pjesnik Vladimir Nazor napisao je pjesmu "Petar"
Ostalo
uredi- Ulica Petra Snačića u Splitu, Zadru, Osijeku, Velikoj Gorici, Slavonskom Brodu, Posušju i Širokom Brijegu.[8][9]
- Trg u Zagrebu i Karlovcu.[8]
Izvori
uredi- ↑ Regan 2020, str. 31.
- ↑ Hrvatski kraljevi - šesta epizoda, Hrvatska radiotelevizija. Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. ožujka 2016. (Wayback Machine)
- ↑ Zelić-Bučan, Benedikta, str. 191.
- ↑ a b LZMK1.
- ↑ Knezović 1937, str. 98.
- ↑ Vladimir Sokol, Petar Svačić i mjesto njegove pogibije. Župa Miljevci, Zbornik. Arhivirana inačica izvorne stranice od 2. veljače 2014. (Wayback Machine)
- ↑ Babić 2018, str. 370.
- ↑ a b Grgin 2007, str. 292.
- ↑ Korać i Beus 2020, str. 396.
Literatura
urediČlanci
uredi- Babić, Petra. 2018. Ratnice i žrtve – ženski likovi u hrvatskim nacionalno-povijesnim operama. Arti musices. Hrvatsko muzikološko društvo. Zagreb. 49 (2): 369–395
- Grgin, Borislav. 2007. Primjer selektivnog pamćenja: hrvatski srednjovjekovni vladari u nazivlju ulica i trgova najvažnijih hrvatskih gradova. Povijesni prilozi. Hrvatski institut za povijest. Zagreb. 26 (32): 283–294
- Korać, Dijana; Beus, Marina. 2020. Komemoriranje srednjovjekovnih hrvatskih vladara u hodonimima Hercegovine. Hercegovina. Sveučilište u Mostaru - Filozofski fakultet. Mostar. (6): 383–399
- Regan, Krešimir. 2020. Tvrdi grad (castrum) Kamičac. Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru. Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru. Zadar. (62): 31–58
Knjige
uredi- Knezović, Oton. 1937. Hrvatska povijest od najstarijeg doba do godine 1918. Jeronimska knjižnica. Zagreb.
Mrežna sjedišta
uredi- Petar. Hrvatska enciklopedija LZMK. Pristupljeno 19. siječnja 2025.
Vanjske poveznice
uredi- Ostali projekti
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Petar Snačić |
 | Wikizvor ima izvorni tekst Povijest Hrvatske I. (R. Horvat)/Borba za hrvatske zemlje |
| Vladarske titule | ||
|---|---|---|
| prethodnik Stjepan II. |
hrvatski kralj 1093. – 1097. |
nasljednik Koloman |