Otvori glavni izbornik

Petrovac (općina u BiH)

općina u BiH

Petrovac (srp. Петровац) je općina u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine u Bosanskoj krajini, a nastala je od malog dijela prijeratne općine Bosanski Petrovac, koji je prema Daytonskog sporazumu pripao Republici Srpskoj. Područje opštine obuhvata naseljena mjesta : Drinić – dio, Bunara – dio, Podsrnetica – dio, Bukovača – dio, Bravski vaganac – dio i Klenovac – dio (Statut opštine Petrovac, član 4).

Petrovac
BH municipality location Petrovac.png
Entitet Republika Srpska
Sjedište ?
Načelnik ?
Površina 17.8 km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

7.865
43,2/km²
Pošta

ZemljopisUredi

Općina Petrovac-Drinić je smještena na sjevernozapadnom dijelu RS. Obuhvata krajnji, istočni dio Petrovačkog polja i područje planina Klekovača i Srnetica. Brojni izvori i potoci, još od starih vremena na glasu po dobroj pitkoj vodi izviru na području općine.

StanovništvoUredi

Naseljena mjestaUredi

UpravaUredi

PovijestUredi

Područje općine Petrovac (RS) je od davnina naseljeno. Na ovom području postoje arheološka nalazišta ("gradina" Stražbenica) ali su istraživana samo amaterski (srebrni i nekoliko bakarnih rimskih novčića, kompletan bronzani nakit za ukrašavanje ženske kose, nekoliko bronzanih prstenova i narukvica, kopči za toge - fibule). I sada su vidljivi obrisi puta koji je nekada davno vodio do na vrh ovoga brda.

U srednjem vijeku ovo je područje bilo u sastavu hrvatske i ugarske države,[1] sve do pada pod Tursku. 1878 ušlo je u Austro - Ugarsku monarhiju, i konačno 1918 u Kraljevinu Jugoslaviju.

Za vrijeme 1. svjetskog rata muški stanovnici su bili regrutovani u austrijsko - ugarsku vojsku i borili se na frontovima Srbije i Rusije. Mnogi su promijenili stranu i rat dočekali u srpskoj vojsci. Za nagradu su dobili zemlju na Kosovu i Metohiji pa je to tada bila prva kolonizacija stanovništva petrovačkog područja u Srbiju.

U 2-om svjetskom ratu stanovništvo je bilo oprijedeljeno za partizanski pokret. Radila je u Driniću partizanska štamparija, u Jasikovcu je bila partizanska bolnica.[2] Početak oslobođenja donio je još jednu seobu u Srbiju.

Iako je na početku rada, i početkom 20 - og. stoljeća Oštrelj bio centar Šipadovih željeznica, istinska željeznička raskrsnica bila je Srnetica, za koju su stanovnici petrovačkog kraja uvijek bili usko vezani.

GospodarstvoUredi

Gospodarstvena djelatnost je svedena na šumsko privredno društvo Šume RS, podružnica Drinić i nekoliko manjih pilana. Turizam je privredna grana koja je u Driniću tek počinje sa razvojem. Potencijali su veoma veliki a pored izgrađenog Lovačkog doma i infrastrukture koja prati ovakve objekte u planu je izgradnja motela sa većim smještajnim kapacitetima.

Poznate osobeUredi

Spomenici i znamenitostiUredi

U Driniću je spomenik borcima antifašistima iz Drugog svjetskog rata, zanimljivog izgleda i interesantne umjetničke ideje iz sedamdesetih godina prošloga vijeka. Odmah pored ovog impozantnog zdanja nalazi se i spomen ploča žrtvama fašističkog terora ovoga kraja. Tu je i spomen kuća poginulim iz rata 1992 - 1995.

ObrazovanjeUredi

U Driniću ima jedna Osnovna škola.

KulturaUredi

SportUredi

ReferenceUredi

  1. Županija Pset (Pesenta) i pleme Kolunić -Klaić, 1928, 1-12
  2. PETROVAC U NOB - Opštinski SUBNOR, 1974

Vanjske povezniceUredi


  Nedovršeni članak Petrovac (općina u BiH) koji govori o bosanskohercegovačkoj općini: Petrovac (općina u BiH) treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.