Rijeka Plava, u hrvatskoj literaturi čest oblik Piave[1] je 220 km duga rijeka u sjevernoj Italiji, koja teče od svog izvora kod poznatog skijališta Sappada u Karnijskim Alpama, u ravnice Veneta prema jugo zapadu. Rijeka uvire u Jadransko more kod ljetovališta Jesolo.

Piave
Rijeka
Rijeka Piave zimi
Karta rijeke Piave
Položaj
DržaveItalija
NaseljaBelluno, San Donà di Piave
Fizikalne osobine
Duljina220 km
Površina porječja4,126.84 km2
Istjek 
 • Prosječni98 m3
Tok rijeke
Izvorjužne padine planine Peralba, kod Sappade
 • Nad. vis.2.037 m
 • Koord.46°37'4,354"N, 12°43'24,287"EUredite na Wikipodatcima
Ušćekod Cortellazza (blizu Jesola), Jadransko more
 • Koord.45°31'46"N, 12°43'39"EUredite na Wikipodatcima
Slijevjadranski
Ulijeva se uJadransko more
Pritocidesne: Cordevole di Visdende, Padola, Ansiei, Boite, Maè, Ardo di Belluno, Cordevole, Caorame, lijeve: Sonna, Vajont, Soligo

Godine 1809., rijeka Piave bila je pozornica Prve bitke na Piavi za vrijeme Napoleonskih ratova, u kojem su združene francusko-talijanske snage pobijedile austrijsku vojsku.

Posljednje godine Prvog svjetskog rata 1918., rijeka Piave je bila ponovno pozornica velike Druge bitke na Piavi, posljednjeg velikog napada austro-ugarske vojske na talijanskom bojištu, koji unatoč velikim ljudskim gubicima od 200 000 poginulih nije uspio. Bitka kod rijeke Piave bila je odlučujuća bitka Prvog svjetskog rata na talijanskom bojištu. Zbog toga Talijani rijeku Piave zovu Sacro Fiume alla Patria (Sveta rijeka Domovine).

Izvori

uredi
  1. K. Mihovilić: VenetiArhivirana inačica izvorne stranice od 15. kolovoza 2016. (Wayback Machine), Istarska enciklopedija, LZMK,
    "Na zapadu granicu čini jezero Garda, na sjeveru obronci Alpa, a na istoku prostor između rijeka Plave (Piave) i Tilmenta (Tagliamento). ".

Vanjske poveznice

uredi