Pjotr Nikolajevič Lebedev

Pjotr Nikolajevič Lebedev (rus.: Пётр Никола́евич Ле́бедев; Moskva, 8. ožujka 1866. – Moskva, 14. ožujka 1912.), ruski fizičar. Diplomirao (1891.) u Strasbourgu. Radio na Moskovskome državnom sveučilištu Lomonosov (od 1891. do 1911.). Konstruirao izvor elektromagnetskih valova valne duljine od nekoliko milimetara (1895.). Prvi je dokazao (1899.) da svjetlost tlači površinu na koju pada, a prvi je i pokusima izmjerio tlak elektromagnetskog zračenja. Prvi je izmjerio djelovanje tlaka elektromagnetskog zračenja na molekule plina (1909.). Djelovanjem tlaka elektromagnetskog zračenja na plinove tumači se na primjer svinutost repova kometa. Bavio se teorijom magnetizma, a osobito je proučavao Zemljino magnetsko polje. Pridonio je osnivanju instituta za fiziku u Moskvi, koji se danas naziva Lebedevljev institut za fiziku Ruske akademije znanosti. Po njem je nazvan krater na Mjesecu (Lebedev (krater)). [1]

Pjotr Nikolajevič Lebedev
Lebedev petr nikolaevich.jpg
Rođenje 8. ožujka 1866.
Moskva, Rusija
Smrt 14. ožujka 1912.
Moskva, Rusija
Državljanstvo Rus
Polje Fizika
Institucija Moskovsko državno sveučilište Lomonosov
Alma mater Sveučilište u Strasbourgu
Akademski mentor August Kundt
Poznat po Tlak elektromagnetskog zračenja

Tlak elektromagnetskog zračenjaUredi

 Podrobniji članak o temi: Tlak elektromagnetskog zračenja

 
Komet Hale-Bopp: utjecaji tlaka elektromagnetskog zračenja i sunčevog vjetra na repove prašine i plina jasno se vide.

Tlak elektromagnetskog zračenja, radijacijski tlak ili svjetlosni tlak je tlak kojim svjetlost ili drugo elektromagnetsko zračenje djeluje na plohu na koju pada. U svakodnevnim uvjetima zanemarivo je malen, ali može biti velik za lasersko zračenje usmjereno na malu površinu. Tlak elektromagnetskog zračenja Sunca nije zanemariv pri proračunima putanja međuplanetarnih letjelica. Prvi ga je opisao J. Kepler (1619.) tumačeći zašto je rep kometa uvijek usmjeren poprečno (radijalno) od Sunca, teorijski ga je predvidio J. C. Maxwell (1862.), a prvi je pokusom dokazao njegovo postojanje (1899.) i izmjerio njegovo djelovanje na molekule plina (1909.) P. N. Lebedev. [2]

Tlak elektromagnetskog zračenja je tlak koji pritišće bilo koju površinu, koja je izložena elektromagnetskom zračenju. Ako ga površina upije, onda je tlak jednak iznosu zračenja podijeljenim sa brzinom svjetlosti. Ako je zračenje potpuno odbijeno (reflektirano), onda je tlak elektromagnetskog zračenja dvostruk. Tako na primjer, Sunčevo zračenje ima snagu 1 370 W/m2, pa je onda tlak elektromagnetskog zračenja 4,6 x 10-6 Pa (upijeno). [3]

IzvoriUredi

  1. Lebedev, Pjotr Nikolajevič, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.
  2. radijacijski tlak (svjetlosni tlak), [2] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.
  3. P. Lebedev, 1901, "Untersuchungen über die Druckkräfte des Lichtes", Annalen der Physik, 1901