Otvori glavni izbornik

Planina Donja je naselje u sastavu Grada Zagreba. Nalazi se u gradskoj četvrti Sesvete. Smješteno je u parku prirode Medvednica i to u istočnom dijelu.

Planina Donja
Planina Donja na karti Hrvatska
Planina Donja
Planina Donja
Planina Donja na zemljovidu Hrvatske
Županija Grad Zagreb
Površina 4,86 km²
Nadmorska visina 320 m
Zemljopisne koordinate 45°55′37″N 16°05′10″E / 45.927°N 16.086°E / 45.927; 16.086Koordinate: 45°55′37″N 16°05′10″E / 45.927°N 16.086°E / 45.927; 16.086
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 603
 - Gustoća 124,07 st./km²
 - Broj domaćinstava 175
Stanovništvo (2011.)
 - Ukupno 554 [1]
Pošta 10362 Kašina
Pozivni broj +385 01
Autooznaka ZG
Planina Donja na karti Grad Zagreb
Planina Donja
Planina Donja
Planina Donja na zemljovidu Grada Zagreba

Autobusnim linijama naselje je povezano sa Sesvetama, a od 2000. godine i s tramvajskim okretištem u Dubcu.

StanovništvoUredi

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, naselje je imalo 603 stanovnika[2] te 175 obiteljskih kućanstava.[3]
Prema popisu stanovništva 2011. godine naselje je imalo 554 stanovnika.[1]

Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.[4][1]

 


Napomena: Iskazuje se od 1991. kad je nastalo podjelom naselja Planina na naselja Planina Donja i Planina Gornja. Za to bivše naselje sadrži podatke od 1857. do 1961.

PovijestUredi

Planina se u pisanim povijesnim izvorima prvi put spominje već 1209. god. kao „mjesto koje se naziva Planina“ - locus qui dicitur Planina, dok se 1279. spominje kao Planina terra – „posjed Planina“. Iz tih izvora saznajemo da je početkom 13. stoljeća viteški red Ivana ili red Ivanovca – cruciferi sancto sepulchri – u podnožju gore Lipa podigao samostan i crkvu Sv. Jurja. Najnovija su istraživanja pokazala da je Planina pripadala križonoscima sv. Groba jeruzalemskoga - cruciferi de s. Sepulchro Jorosolinitano - srednjovjekovnom redu koji je imao svoje sjedište u Glogovnici. Planina je u srednjem vijeku bila zasebni posjed, najvjerojatnije templarski, koji je morao imati svoje središte, a sve upućuje na „umjetni“ brežuljak Gradec. Potkraj 19. st. su starci u Kašini pričali o „poganskom“ gradu kod Planine od čega je i danas ostao jedan zaselak nasuprot kapelici Sv. Juraja kojeg se naziva „po Gradom“, gdje je nekad bio i ribnjak.
Ne zna se kada je kapelica Sv. Jurja utemeljena, no prastara je i osnovana prije 1261. godine, kako mogu posvjedočiti oci Isusovci, posjednici planine do 1773. godine prema knjizi računa ostaloj od ove crkve(koja je nekada bila župna i snadbijevena oprostima za blagdan sv. Jurja). U tornju su dva zvona, kapela je opasana zidom. Da je kapela sv. Jurja sagrađena u 13. stoljeću svjedoči „bez sumnje masivni profilirani dovratnik glavnih ulaznih vrata“.[5]

Mjesni vodovod u Planini Donjoj i Planini Gornjoj koji je i danas u uporabi, radio se 1968. i 1969. da bi bio otvoren u jesen 1969.

IzvoriUredi