Otvori glavni izbornik

Pliskavice (lat. Phocoenidae) ili morske svinje su porodica malih kitova zubana sa šest vrsta unutar četiri roda. Srodni su s dupinima, no u nizu anatomskih osobina se od njih razlikuju. Posebno je karakterističan oblik glave i zubi. U Europi je najpoznatija perajasta pliskavica (Phocoena phocoena), koja živi u Sjevernom i Baltičkom moru.

Pliskavice
Dallijeva pliskavica (Phocoenoides dalli)
Dallijeva pliskavica (Phocoenoides dalli)
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Mammalia
Red: Cetacea
Porodica: Phocoenidae
Gray, 1825.
Rodovi
Phocoena

Neophocaena
Phocoenoides
Australophocaena

AnatomijaUredi

Dužina tijela do 2,5 m pliskavice svrstava među male kitove, a Kalifornijska pliskavica je svojom maksimalnom dužinom do 1,5 m jedna od najmanjih. Pliskavice imaju zbijeno tijelo s okruglom glavom i tupom njuškom bez kljuna. U čeljustima imaju do 120 lopatastih zubi. Leđna peraja im je trokutasta i smještena je iza sredine tijela, jedino bezperajasta pliskavica ju uopće nema.

RasprostranjenostUredi

Ova porodica nastanjuje sve oceane zadržavajući se ipak pretežno uz obale. Prednost daju morima sjeverne polutke, samo dvije od šest vrsta žive na južnoj polutki. Glatka pliskavica se može sresti i u nekim rijekama, primjerice u Jangceu.

PonašanjeUredi

Pliskavice love najčešće ribe, no hrane se i glavonošcima i rakovima. Žive u grupama do desetak jedinki, ali se mogu okupiti i u grupe od više stotina. Između sebe se sporazumijevaju različitim kliktavim i zviždavim tonovima. Kao i drugi kitovi zubani, i pliskavice se koriste ultrazvukom i eholokacijom. Pliskavice su brzi plivači, tako se Dallijeva pliskavica s brzinom od 55 km/h ubraja u najbrže kitove. No, njihovi su skokovi manje akrobatski nego oni koje izvode oceanski dupini.

KlasifikacijaUredi

Utjecaj čovjekaUredi

Pliskavice se često love za jelo ili ih se koristi kao mamac za druge vrste morskih životinja. Dodatno, populacija je desetkovana jalovim ulovom ribarskim mrežama. Jedna od najugroženijih vrsta kitova je kalifornijska pliskavica jer živi na ograničenom području koje je uz to vrlo industrijalizirano. Vrlo slična situacija je i s populacijom pliskavica koje žive u baltičkom moru. Jedna od mogućnosti da se spriječi jalovi izlov pliskavica je korištenje tzv. pingera.

Pliskavice se rijetko drže u delfinarijima, jer su daleko manje popularne od dupina, a i puno je kompliciranije njihovo držanje u zatočeništvu.

Drugi projektiUredi

 U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Pliskavice
 Wikivrste imaju podatke o: Pliskavicama