Podmilačje

Podmilačje je naseljeno mjesto u općini Jajce, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.[1]

Podmilačje
Podmilačje na karti BiH
Podmilačje
Podmilačje
Podmilačje na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Entitet Federacija BiH
Županija županija Središnja Bosna
Općina/Grad Jajce
Zemljopisne koordinate 44°22′N 17°19′E / 44.37°N 17.31°E / 44.37; 17.31Koordinate: 44°22′N 17°19′E / 44.37°N 17.31°E / 44.37; 17.31
Stanovništvo (2013.)
 - ukupno 430
Podmilacje Churches.jpg
Crkva u Podmilačju

Nalazi se na desnoj obali Vrbasa, oko 5 kilometara sjeverno i nizvodno od Jajca.

StanovništvoUredi

Popisi 1971. - 1991.Uredi

Podmilačje
godina popisa 1991.[2] 1981. 1971.
Hrvati 610 (90,50%) 544 (98,72%) 433 (99,76%)
Muslimani 38 (5,63%) 0 1 (0,23%)
Srbi 13 (1,92%) 0 0
Jugoslaveni 10 (1,48%) 0 0
ostali i nepoznato 3 (0,44%) 7 (1,27%) 0
ukupno 674 551 434

Popis 2013.Uredi

Podmilačje
godina popisa 2013.[1]
Hrvati 417 (96,98%)
Bošnjaci 12 (2,79%)
Srbi 1 (0,23%)
ostali i nepoznato 0
ukupno 430

Svetište Sv. Ivana KrstiteljaUredi

Podmilačje je poznato prije svega po svetištu Sv. Ivana Krstitelja. Crkva, blagoslovljena 1416., bila je jedina sačuvana franjevačka crkva iz srednjega vijeka. U osmanskom je periodu dugo vremena bila župnom crkvom jajačke župe. Po svojim stilskim obilježjima bliska je tadašnjoj europskoj sakralnoj arhitekturi kontinentalnoga tipa, ali joj je kasnogotički portal načinjen u nekoj radionici hrvatskoga priobalja. Crkva je bila duga 15,85 m i široka 8,50 m. [3]

Renovirana je 1705., zatim sredinom 18. stoljeća, te 1822. i 1872. godine. Koncem 1992. godine crkva je, zajedno sa župnom crkvom u koju je bila ugrađena, minirana i potpuno srušena. Nakon oslobođenja Podmilačja 1995. i dolaska prvih povratnika i fratara počelo se razmišljati o njezinoj obnovi. Crkva je obnovljena u izvornom obliku na temeljima stare crkve. Obnova je završena 2000. godine a kardinal Vinko Puljić, nadbiskup vrhbosanski, blagoslovio je obnovljenu zavjetnu crkvu svetog Ive 27. prosinca 2000. godine.[3]

U Podmilačje hodočaste vjernici iz ovog dijela Europe. Još u 18. stoljeću ima pisanih spomena o hodočašćenju, a vjerojatno se radi o znatno duljoj hodočasničkoj tradiciji. Pod konac 19. st. spominju se brojke od 7 000 do 8 000 hodočasnika za blagdan Sv. Ive (24. lipnja), a oni dolaze iz udaljenih krajeva (Posavina, Hercegovina, Lika, Srijem). U razdoblju između dvaju ratova na svetkovinu svetog Ive, hodočastilo je u prosjeku oko desetak tisuća, dok se sedamdesetih i osamdesetih godina okupljalo više od desetaka tisuća vjernika.[3]

Župa PodmilačjeUredi

Sredinom devedesetih godina 19. st. franjevci su planirali gradnju nove crkve u Podmilačju, ali Zemaljska vlada u Sarajevu nije dala dopuštenje, jer nije bio prikupljen sav potrebni novac. Desetljeće i pol kasnije - 1910. godine – crkva je izgrađena. Karakteriziraju je neogotički stilski oblici, a u tlocrtu ima oblik latinskoga križa. Postojeća stara crkva Sv. Ive ugrađena je u novu kao pobočna kapelica. Šteta je da su zbog toga porušeni zvonik i portal. U crkvenom interieuru nalazio se zavjetni kip Sv. Ive Krstitelja. Tridesetih godina 20. st. češki majstori društva "Ars sacra" iz Praga oslikali su cijelu crkvu.[3]

U razdoblju nakon drugog svjetskog rata crkva je bila obnavljana šezdesetih godina. Mramorni oltar izrađen je po nacrtu ing. fra Pija Nuića 1960. Sljedeće godine isklesana su dva kipa: Sv. Petra i Sv. Pavla (autor: J. Pelek), dok je oltarni križ izradio J. Gregorka. Sedamdesetih godina nastavlja se s uređenjem crkve kako iznutra tako i izvana. Od 1970. u svetištu se nalaze četiri vitraila, koja su ranije bila u crkvi Sv. Ante u Sarajevu. U crkvu su 1974. postavljeni mozaik Ive Dulčića (Posljednja večera), kip Frane Kršinića (madona s djetetom), 1975. tri vitraila Ive Dulčića (Rođenje, Golgota i Uskrsnuće), a 1976. postaje križnoga puta (reljefi u mramoru) kipara Krune Bošnjaka, te Isus u grobu i Uskrsnuće Jairove kćeri (mramor) kipara Josipa Marinovića.[3]

U zadnjem ratu (1992.) crkva je potpuno minirana a kao molitveni prostor služi jedna montažna crkvica. Nakon odabira projektanta gosp. Marka Mušića iz Ljubljane i izrade potrebne dokumentacije u tijeku su pripreme za početak gradnje nove župne crkve.[3]

Staru crkvicu počeo je 1974. uređivati kipar Zdenko Grgić. On je sljedeće godine izradio dva reljefa u drvu: Dolazak franjevaca u Bosnu i Franjevci propovijedaju narodu, te razne scene u mozaiku na volti kapelice. Teme su vezane za povijest Bosne i franjevaca. Djela su i tematski i likovno skladno povezana sa starim arhitektonskim izrazom crkvice. Sva su ta umjetnička djela uništena u nedavnom ratu.[3]

I prostor oko crkve uređivan je od konca šezdesetih godina. Reguliran je Vlaški potok (1969-70), koji se ulijeva u Vrbas, betonskim presvođenjem. U širem crkvenom prostoru bile su posađene sadnice. God. 1977. podignut je vanjski oltar, presvođen betonskim lukovima, po nacrtu Ante Džebe. Kao i sve drugo, i vanjski oltar miniran je u zadnjem ratu.[3]

Na području župe nalaze se dvije podružne crkve - u Bešpelju, izgrađena 1975.-1980. (cca 450 m2; projekt: Mandica Lovrić) i Bistrici (projekt: G. Grubač), izgrađena 1989.-1990., te desetak grobljanskih kapelica.[3]

Prvotna župna kuća bila je oko dva km udaljena od crkve. God. 1916. ona je izgorjela i tom su prilikom stradale matice. Nova je kuća bila podignuta u neposrednoj blizini crkve 1925. godine. Župna kuća koja je u zadnjem ratu uništena izgrađena je 1979-81. god. po projektu Ante Džebe. Po povratku u Podmilačje (1995.) fratri podižu montažnu kuću u kojoj i danas stanuju. Planove za gradnju nove župne kuće napravio je Marko Mušić i u tijeku su pripreme za početak gradnje.[3]

Župa Podmilačje imala je 1877. god. 1.720 vjernika, a 1935. god. 3.060. Pred početak rata 1991. god. župa je imala 6.450 (1974:5.350). Danas župa ima 1.760 vjernika. Župu tvore sljedeća naselja: Podmilačje, Bare, Bešpelj, Bistrica, Bungurovina, Cvitović, Daljevac, Divičani, Doribaba, Karići, Kruščica, Kuprešani, Lendići, Lupnica, Magarovci, Podlipci, Seoci, Smionica, Šibenica i Vukićevci. Župa pripada franjevačkoj provinciji sv. Križa Bosni Srebrenoj, samostankom području Jajca.[3]

IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 4. travnja 2020.
  2. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
  3. 3,00 3,01 3,02 3,03 3,04 3,05 3,06 3,07 3,08 3,09 3,10 Franjevačka provincija sv. Križa Bosna Srebrena Podmilačje – župa sv. Ive Krstitelja (arhivirano 15. rujna 2016., pristupljeno 1. studenoga 2018.)

Napomena: Ovaj tekst ili njegov dio preuzet je sa stranica Bosna Srebrena pod uvjetima Creative commons 3.0. Vidi Dopusnicu Franjevačkog provincijalata Bosne Srebrene.

Vanjske povezniceUredi