Poliamidi

Poliamidi (PA) su kristalasti, uglavnom plastomerni materijali kojima ponavljane jedinice sadrže alifatske ili aromatske segmente povezane amidnim vezama (–CO–NH–). [1]

Ponavljanje jedinica poliamida dobivenih iz laktata ili aminokarboksilnih kiselina. Plava boja označena je amidom karboksilne kiseline. R predstavlja ostatak spoja koji se koristi za sintezu.
Najlonske četkice za zube.
Oprema za osobnu opremu i spašavanje (preživljavanje) od nomexa.

Alifatski poliamidiUredi

Alifatski poliamidi visokog su tališta, dobre vlačne čvrstoće, udarne žilavosti i otpornosti prema otapalima, abraziji i umoru materijala. To su bili prvi sintetski polimeri koji su se primijenili kao tekstilna vlakna, a među najvažnijim su vlaknima i danas (poliamidna vlakna). Označuju se prema broju ugljikovih atoma u reagirajućim monomerima. Najznačajniji su poliamid 6,6 i poliamid 6:

  • poliamid 6,6, poli(heksametilenadipamid), počeo se proizvoditi 1938. (DuPont, SAD) pod tržišnim nazivom najlon, što je ubrzo postao popularan pojam povezan s početcima uporabe takozvane sintetike u odijevanju. Dobiva se polikondenzacijom heksametilendiamina i adipinske kiseline (oba monomera imaju po 6 ugljikovih atoma, odatle oznaka 6,6):
n H2N–(CH2)6–NH2 + n HOOC–(CH2)4–COOH → [–HN–(CH2)6–NH–CO–(CH2)4–CO–]n + 2n H2O
  • poliamid 6 počeo se proizvoditi 1939. u I. G. Farbenindustrie (Njemačka) kao vlakno pod komercijalnim nazivom perlon. Dobiva se polimerizacijom cikličkog ε-kaprolaktama, koji se prvo hidrolizira i stvara aminokiselinu, a ona pokreće (inicira) otvaranje prstena daljnjih kaprolaktamskih molekula i veže ih poliadicijom na rastući polimerni lanac, stvarajući poliamid 6:
[–NH–(CH2)5–CO–]n
  • osim kao vlakna, poliamidi (na primjer PA 11, PA 12 i PA 6,12) služe kao konstrukcijski materijali za dijelove industrijskih uređaja, u automobilskoj industriji, elektroindustriji i elektronici.

Poliamidna vlaknaUredi

Poliamidna vlakna su umjetna vlakna koja se ispredaju iz taline poliamidnih polimera, a najpoznatija su vlakna od poliamida 6,6 i poliamida 6; trgovački su im nazivi najlon (otud i hrvatski razgovorni naziv za sve tekstilije od umjetnih vlakana najlon), perlon, grilon. Od njih se proizvode čvrsti i trajni proizvodi izvrsne savitljivosti i elastičnosti. Poliamidna se odjeća ne gužva, lako se održava, ali nije osobito udobna, pa se za te namjene poliamidna vlakna često upotrebljavaju u mješavini s prirodnima. Fina teksturirana vlakna glavni su materijal za izradu ženskih čarapa, ženskoga rublja, markizeta za zavjese, strojne čipke. Od grube teksturirane poliamidne pređe izrađuju se prostirači, podne obloge i drugi kućanski tekstil, ribarske mreže, konopci i slično. Od čvrstoga poliamidnoga tehničkog filamenta izrađuju se tehničke tkanine za različite namjene, a od nekih drugih poliamidnih polimera (na primjer PA 11, PA 4,6, PA 12) proizvode se gruba vlakna za različite tehničke namjene (na primjer četke, mrežice, sita).

Aromatski poliamidiUredi

Aromatski poliamidi poznati su i pod imenom aramidi. Dobivaju se polikondenzacijom kiselinskih klorida i diamina. To su vrlo cijenjena i prestižna vlakna (na primjer kevlar, nomex) te sastojci kompozitnih materijala.

Aramidna vlaknaUredi

Aramidna vlakna su specijalna poliamidna vlakna, na primjer nomex, kevlar, twaron. Izrađuju se od aromatskih poliamida u kojima najmanje 85% amidnih veza u makromolekuli povezuje dva aromatska prstena. Većina aramidnih vlakana odlikuje se otpornošću prema visokim temperaturama i gorenju te specifičnim mehaničkim svojstvima koja omogućuju zaštitu od puščanih zrna i krhotina projektila.

IzvoriUredi

  1. poliamidi, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.

Vanjske povezniceUredi

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Poliamidi.


  Nedovršeni članak Poliamidi koji govori o kemiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.