Poljica (Krk)

naselje u Hrvatskoj, Grad Krk, Primorsko-goranska županija

Poljica je selo na otoku Krku u Primorsko-goranskoj županiji.

Poljica
Država Hrvatska
Županija Primorsko-goranska
Općina/gradKrk

Površina3,3 km2[1]
Koordinate45°05′25″N 14°29′30″E / 45.0904°N 14.4918°E / 45.0904; 14.4918

Stanovništvo (2021.)
Ukupno83 [2]
– gustoća25 st./km2

Odredišna pošta51500 Krk [3]
Pozivni broj+385 (0)51
AutooznakaRI

Zemljovid

Poljica na zemljovidu Hrvatske
Poljica
Poljica

Poljica na zemljovidu Hrvatske

Smještaj

uredi

Poljica se nalaze na zapadnom dijelu otoka Krka, u kraju koji se naziva Šotovento. Kao i sva naselja Šotoventa ni Poljica nisu na obali nego u unutrašnjosti otoka, oko 3 km zračne linije jugoistočno od uvale Čavlena. U neposrednoj blizini su sela Bajčići i Nenadići. Od Malinske su udaljene oko 6, a od Krka oko 10 km. Administrativno pripadaju Gradu Krku kao i cijelo Šotovento.

Povijest

uredi

U antici je ovaj prostor bio naseljen Ilirima. U srednjem vijeku, sve do 15. st. ovaj je dio otoka pretežno pust i slabo naseljen. Kako bi povećao prihode od poreza, Ivan VII Frankapan naselio je sredinom 15. st. na ovo područje Vlahe, Murlake s Velebita. Ipak, među njima je bilo vrlo malo pravih etničkih Vlaha, a većina su bili Hrvati.

Poljica su najveće značenje imala u drugoj polovini 19. st. Otprilike u to vrijeme, 1848. g., tu je otvorena i prva škola u čitavom Šotoventu. Do tada je ulogu obrazovne ustanove imao franjevački samostan na Glavotoku.

Krčkorumunjsko narječje

uredi

Murlaci koje je u 15. st. naselio na ovaj dio otoka Ivan VII. Frankapan govorili su posebnim govorom koji se danas naziva krčkorumunjskim narječjem. Posljednji govornik toga narječja bio je poljičanin Mate Bajčić Gašpović koji je umro 1875. g., a čime je izumrlo i to romansko, krčkorumunjsko narječje.

Stanovništvo

uredi

Prema popisu stanovnika iz 2001. g. u Poljicama je živjelo 62 stanovnika.

Kretanje broja stanovnika Poljica je umjereno. Od kada postoje službeni podatci, od sredine 19. st., Poljica imaju blagi i postupni porast stanovništva do sredine 20. st. 1953. g. imala su maksimalnih 89 žitelja. Od tada je broj stanovnika u laganom opadanju.

Naselje Poljica: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
39
43
54
59
54
67
80
85
82
89
68
72
74
65
62
74
83
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.

Gospodarstvo

uredi

Poljica su tradicijonalno poljoprivredni kraj. Najvažniji su ratarstvo, stočarstvo i maslinarstvo. Vinogradarstvo manje. Nekada je važna bila i sječa te izvoz drva za ogrjev, ali je to danas zanemarivo.

U Poljicama i okolnim selima radi nekoliko obrta. U obližnjim Nenadićima je prehrambeno-prerađivački pogon. Velik dio žitelja radi u obližnjim većim mjestima na otoku: Malinskoj i Krku.

Zbog smještaja u unutrašnjosti otoka, turizam se nije razvio. Ipak, Poljica zapravo nisu jako udaljena od mora, a i očuvana je autohtona arhitektura sa starim kamenim kućama pa je moguć razvoj turizma, naročito seoskog (agroturizam).

Kultura i znamenitosti

uredi
 
Zvonik i župna crkva (desno) u Poljicama.

Iako malo selo, Poljica ima puno renesansnih građevina. Među njima se naročito ističe zvonik župne crkve građen od fino klesanog kamena. Sagrađen je 1768. g., a prije njega je postojao drugi, manji. Svojom visinom od 29 metara dominira selom i okolicom.

 
Prijavite u Sve Kuzma i Damjana crkva u Pojice

Župna gotička crkva sagrađena je prije 1490. g.

U mjestu djeluje poznata klapa Kaštadi.

Prema uvali Čavlena, u šumi, je mala ranosrednjevjekovna crkvica sv. Krševana. Ne zna se tko ju je sagradio, ali se smatra da je iz 9. st.

Nedaleko Poljica, nad uvalom Čavlena, su najveći primjerci hrasta kitnjaka na otoku Krku. Smatraju se starima oko 400 godina.

Šport

uredi

Izvori

uredi

Literatura

uredi
  • Bolonić, Mihovil, Žic Rokov, Ivan: Otok Krk kroz vijekove, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002.
  • Lešić, Denis: Otok Krk: vodič u riječi i slici, 2003.

Izvori

uredi
  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.

Vanjske poveznice

uredi