Popis židovskih vladara

popis na Wikimediji

Prvo razdoblje židovskih vladara započinje u željezno doba, kada se, nakon vremena plemenskog ustroja, u drugoj polovici 11. st. pr. Kr. počinje u Izraelu uspostavljati monarhija, a traje sve do pada pod asirsku i babilonsku vlast. Nakon vremena perzijske i helenističke prevlasti, nakon makabejske pobune u 2. st. pr. Kr. uspostavlja se vlast židovskih etnarha i svećenika u Judeji, a nastavlja se vlašću Heroda Velikog i njegovih nasljednika, koji vladaju raznim područjima današnjeg Izraela, Palestine, Jordana i Sirije, sve do pred kraj 1. st., kada Rimljani konačno preuzimaju svu vlast, a potom (135. godine) i preimenuju provinciju Judeju u provinciju Sirija-Palestina.

Razdoblje židovskih kraljeva (oko 1030. – 587. pr. Kr.)

Jedinstveno kraljevstvo (oko 1030. – 931. pr. Kr.)

  • Šaul, (oko 1030. – 1010. pr. Kr.)
  • David, (oko 1010. – 970. pr. Kr.)
  • Salomon, sin Davidov (oko 970. – 931. pr. Kr.)

Podijeljeno kraljevstvo (oko 931. – 587. pr. Kr.)

Kraljevstvo Izrael (oko 931. – 721. pr. Kr.)
  • Nadab, (oko 910. – 909.)
  • Baša, (oko 909. – 886. pr. Kr.)
  • Ela, (oko 886. – 885. pr. Kr.)
  • Zimri, (vladao samo 7 dana)
  • Omri, (oko 885. – 874. pr. Kr.)
  • Ahab, (oko 874. – 853. pr. Kr.)
  • Ahazja, (oko 853. – 852. pr. Kr.)
  • Joram, (oko 852. – 841. pr. Kr.)
  • Jehu, (oko 841. – 814. pr. Kr.)
  • Joahaz, (oko 814. – 798. pr. Kr.)
  • Joaš, (oko 798. – 783. pr. Kr.)
  • Menahem, (oko 743. – 738. pr. Kr.)
  • Pekahja, (oko 738. – 737. pr. Kr.)
  • Pekah, (oko 737. – 732. pr. Kr.)
  • Hošea, (oko 732. – 724. pr. Kr.)
Kraljevstvo Juda (oko 931. – 587. pr. Kr.)
  • Roboam, sin Salomonov (oko 931. – 913. pr. Kr.)
  • Abijam, (oko 913. – 911. pr. Kr.)
  • Asa, (oko 911. – 870. pr. Kr.)
  • Joram, (oko 848. – 841. pr. Kr.)
  • Atalija, vlada kao majka maloljetnog Joaša (oko 841. – 835. pr. Kr.)
  • Joaš, (oko 835. – 796. pr. Kr.)
  • Amasja, (oko 796. – 781. pr. Kr.)
  • Uzija, poznat i kao Azarja (oko 781. – 740. pr. Kr.)
  • Jotam, (oko 740. – 736. pr. Kr.)
  • Ahaz, (oko 736. – 716. pr. Kr.)
  • Ezekija, (oko 716. – 687. pr. Kr.)
  • Manaše, (oko 687. – 642. pr. Kr.)
  • Amon, (oko 642. – 640. pr. Kr.)
  • Joajakim, Joahazov brat (oko 609. – 598. pr. Kr.)
  • Jojakin, (oko 598. – 597. pr. Kr.)
  • Sidkija, Jošijin sin (oko 597. – 587. pr. Kr.)

(Za razdoblje strane prevlasti na ovim prostorima do 2. st. pr. vidi: Babilon, Aleksandar Veliki, Seleukovići, Ptolemejevići.)

Helenističko i rimsko razdoblje

Makabejci i Hasmonejci

  • Aleksandra (76. – 67. pr. Kr.), kraljica (njezin sin Hirkan II. je veliki svećenik)
  • Hirkan II. (67. pr. Kr.), nasljeđuje majku kao kralj
  • Aristobul II. (67. – 63. pr. Kr.), kralj i veliki svećenik (istisnuo Hirkana s prijestolja)
  • Hirkan II. (63. – 40. pr. Kr.), ponovno veliki svećenik, a onda i etnarh (47. – 41. pr. Kr.)
  • Antigon (40. – 37. pr. Kr.), kralj i veliki svećenik, Herod u bijegu

Herodovci

  • Agripa I., sin Aristobulov, kralj u Filipovoj tetrarhiji (37. – 44.), i kralj Judeje i Samarije (41. – 44.). Nakon njegove smrti, Judeja je ponovno prokuratorska provincija.
  • Agripa II., sin Agripe I., kralj Halkide (48. – 53.) i nadglednik jeruzalemskog Hrama (49. )
  • Agripa II., umjesto Halkide postaje kraljem Filipove tetrarhije (53. – 93.) i Varove eparhije u današnjem sjevernom Libanonu, a od 55. godine Neron mu daje i dio Galileje i Pereje.

U previranjima koja su slijedila za Prvog židovskog ustanka, Hram je spaljen i srušen, a Judeja postaje carska provincija.

U Drugom židovskom ustanku (132. – 135.) Židove će voditi Šimun Bar Kohba. Nakon poraza, Judeja je preimenovana u provinciju Siriju-Palestinu, a Jeruzalem u Aeliu Capitolinu.

Židovi će svoju državu ponovno uspostaviti tek nakon Drugog svjetskog rata. O tome vidi: Izrael, Bliskoistočni sukob, Palestina, Pojas Gaze i Zapadna obala.

Poveznice

  • Biblija - glavni izvor za židovske vladare