Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini
Dio serije članaka o Demografiji HrvataBosne i Hercegovine | |
Prvi popis | Sarajevo | Mostar | |
1879. | 1885. | 1895. | 1910. | |
1921. | 1931. | 1948. | 1953. | |
1961. | 1971. | 1981. | 1991. | |
Katolici 1996. - 2012. | 2013. |
Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini obavlja se krajem svake stare i početkom nove godine, prigodom blagoslova kuća. Ovdje su dostupni cjelokupni podaci po župama, općinama, županijama i entitetima za popis kućanstava izrađen krajem 2008. i početkom 2009. godine (u obzir je uzeta i 2007.).
Na površini od 51.129 km2, 2009. godine u Bosni i Hercegovini, živjelo je 473.242 Hrvata ili 62,6 % u odnosu na 755.883, koliko ih je bilo 1991. godine.2017 godine u Bosni i Hercegovini živjelo je 376.591 Hrvata(Katolika)
Broj katoličkih vjernika u Bosni i Hercegovini kreće se ovako: 1996. – 424.915, 1997. – 451.385, 1998. – 451.208, 1999. – 448.186, 2000. – 456.058., 2001. – 458.110, 2002. – 463.687, 2003. – 464.821, 2004. – 464.694., 2005. – 462.690, 2006. – 463.131., 2007. – 459.102, 2008. – 454.921, 2009. – 448.147, 2010. – 443.013, 2011. – 443.084, 2012. – 435.562,[1] 2013. – 432.177,[2] 2014. – 420.294.[3]
Vidi: Demografsko stanje i procesi katolika u Bosni i Hercegovini od 1996. do 2014. (Katolička tiskovna agencija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine)
Objašnjenje popisa: Na slici je prikazana upravna podjela Federacije Bosne i Hercegovine i statistička podjela Republike Srpske iz 2005., po kojoj su razvrstani podaci o broju Hrvata katolika, prikupljeni pri popisu katoličkih kućanstava krajem 2008. i početkom 2009. godine.
Federacija Bosne i Hercegovine se sastoji od sljedećih županija: Unsko-sanske, Posavske, Tuzlanske, Zeničko-dobojske, Bosansko-podrinjske, Srednjobosanske, Hercegovačko-neretvanske, Zapadnohercegovačke, Sarajevske i Hercegbosanske županije. U tom razdoblju (2005.), Republika Srpska se sastojala od sljedećih statističkih regija: Banjalučke, Dobojske, Bijeljinjske, Vlaseničke, Sarajevsko-romanijske, Fočanske i Trebinjske. U međuvremenu, Republika Srpska je izradila novi prostorni plan 2008. godine. Navedenim dokumentom, od općine Prijedor i dvije sjevernije i dvije zapadnije te jedne južnije općine od Prijedora, nastala je Prijedorska regija. Općina Teslić je iz Banjalučke prešla u Dobojsku regiju. Vlasenička, Sarajevsko-romanijska i Fočanska regija ujedinjene su u Istočnosarajevsku regiju. Distrikt Brčko predstavlja poseban kondominij, koji ne pripada niti jednom od dvaju entiteta nego isključivo državi Bosni i Hercegovini. Distrikt ima gotovo sve nadležnosti, koje pripadaju lokalnoj i entitetskoj vlasti. Gornji brojevi u popisu, koji slijedi, predstavljaju broj Hrvata iz 1991. godine i povezani su s brojem stanovnika iz 1991. godine po pojedinoj općini. Donji podebljani brojevi i postotak predstavljaju broj Hrvata iz 2009. i udio Hrvata u odnosu na 1991. godinu. |
Bosna i Hercegovina
uredi- Bosna i Hercegovina 1991. god = 755.883
- Bosna i Hercegovina 2009. god. = 473.242 (62,6 %)
Ustavom Bosne i Hercegovine regulirane su nadležnosti i odnosi između institucija države i entiteta. Osnovne nadležnosti državne vlasti uključuju sljedeće aktivnosti: vanjska politika, vanjska trgovina, monetarna politika, financiranje institucija i međunarodnih obveza, politika useljavanja, izbjeglica i azila, provođenje međunarodnih i međuentitetskih krivičnopravnih propisa, postavljanje i rad komunikacijskih uređaja, kontrola zračnog prometa, Brčko Distrikt, Oružane snage Bosne i Hercegovine.
Federacija Bosne i Hercegovine
uredi- Federacija Bosne i Hercegovine 1991. god. = 586.631
- Federacija Bosne i Hercegovine 2009. god. = 455.032 (77,6 %)
Svaki od entiteta ima vlastitu zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlast. U Federaciji Bosne i Hercegovine, znatan dio nadležnosti entiteta prenesen je na županijsku vlast. Svaka županija, kao upravna podjedinica, ima vlastitu zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlast. Županijski sistem je predstavljao svojevrsnu obranu kako bi se spriječila dominacija jednog naroda nad drugim.
Unsko-sanska županija
uredi- Unsko-sanska županija 1991. god. = 10.323
- Unsko-sanska županija 2009. god. = 3429 (33,2 %)
Općine
uredi- Općina Sanski Most 1991. god.(u današnjim granicama) = 3479
- Općina Sanski Most 2009. god. (župe: Sanski Most, Sasina, dio Stare Rijeke) = 288 (8,3 %)
- Općina Velika Kladuša 1991. god.= 707
- Općina Velika Kladuša 2009. god. (župe: dio Cetingrada) = 321 (45,4 %)
Posavska županija
uredi- Posavska županija 1991. god. = 43.912
- Posavska županija 2009. god. = 30.481 (69,4 %)
Općine
uredi- Općina Odžak 1991. god.(u današnjim granicama) = 16.204
- Općina Odžak 2009. god. (župe: Gornja Dubica, Odžak, Posavska Mahala, Potočani, Svilaj, Novo Selo – Balegovac, Prud, dio Brusnice) = 8619 (53,2 %)
- Općina Domaljevac – Šamac 1991. god. (u današnjim granicama) = 6474
- Općina Domaljevac – Šamac 2009. god. (župe: Domaljevac, Grebnice) = 5233 (80,8 %)
Tuzlanska županija
uredi- Tuzlanska županija 1991. god. = 32.888
- Tuzlanska županija 2009. god. = 20.801 + oko 9000 Hrvata ateista (90,6 %)[4]
Općine
urediZeničko-dobojska županija
uredi- Zeničko-dobojska županija 1991. god. = 88.804
- Zeničko-dobojska županija 2009. god. = 40.303 (45,4 %)
Općine
uredi- Općina Zenica 1991. god. = 22.651
- Općina Zenica 2009. god.(župe: Zenica, Gornja Zenica, Čajrdaš, Klopče, Crkvica, dio Brajkovića) = 9548 (42,2 %)
- Općina Maglaj 1991. god. (u današnjim granicama) = 3646
- Općina Maglaj 2009. god. (župe: Maglaj, dio Novog Šehera) = 764 (21 %)
- Općina Zavidovići 1991. god. (u današnjim granicama) = 3391
- Općina Zavidovići 2009. god.(župe: Zavidovići) = 1620 (47,8 %)
- Općina Visoko 1991. god. = 1973
- Općina Visoko 2009. god.(župe: ekspozitura Visoko, dio Kraljeve Sutjeske – Bulčići i Bare, dio Gromiljaka – Zagorice) = 500 (25,4 %)
- Općina Kakanj 1991. god. = 16.625
- Općina Kakanj 2009. god.(župe: Kraljeva Sutjeska, Kakanj, Haljinići, Vukanovići) = 2385 (14,4 %)
Bosansko-podrinjska županija Goražde
uredi- Bosansko-podrinjska županija Goražde 1991. god. = 84
- Bosansko-podrinjska županija Goražde 2009. god. = 50 (59,5 %)
Općine
urediŽupanija Središnja Bosna
uredi- Županija Središnja Bosna 1991. god. = 131.751
- Županija Središnja Bosna 2009. god. = 84.880 (64,4 %)
Općine
uredi- Općina Jajce 1991. god. (u današnjim granicama) = 15.865
- Općina Jajce 2009. god. (župe: Jajce, Podmilačje) = 8986 (56,7 %)
- Općina Bugojno 1991. god. = 15.963
- Općina Bugojno 2009. god. (župe: Bugojno, Glavice, Kandija, dio Skopaljske Gračanice) = 5413 (33,9 %)
- Općina Novi Travnik 1991. god. = 12.127
- Općina Novi Travnik 2009. god. (župe: Novi Travnik 1, Novi Travnik 2, Pećine, Rostovo, Bučići, Rankovići), dio župe Dolac-Travnik = 10.824 (89,3 %)
- Općina Donji Vakuf 1991. god. = 686
- Općina Donji Vakuf 2009. god. (župe: dio župe Bugojno) = 50 (7,3 %)
Hercegovačko-neretvanska županija
uredi- Hercegovačko-neretvanska županija 1991. god. = 108. 278
- Hercegovačko-neretvanska županija 2009. god. = 123.281 (113,9 %)
Općine
uredi- Općina Mostar 1991. god. = 42.648
- Općina Mostar 2009. god. (župe: Blagaj – Buna, Drežnica, Goranci, Kruševo, Katedralna, Cim, Ilići, Centar – Zalik, Rudnik, Franjevačka, Polog, dio Tepčića – Ploča, Bijelo Polje – Potoci) = 61.734 (145 %)
- Općina Čapljina 1991. god. = 15.007
- Općina Čapljina 2009. god. (župe: Čapljina, Gabela, Gabela Polje, Gorica – Struge, Čeljevo, Domanovići, Dračevo) = 17.197 (114,6 %)
- Općina Konjic 1991. god. (u današnjim granicama) = 11.405
- Općina Konjic 2009. god. (župe: Konjic, Glavatičevo, Podhum – Žitače, Obri, Solakova Kula) = 1820 (16 %)
Zapadnohercegovačka županija
uredi- Zapadnohercegovačka županija 1991. god. = 83.921
- Zapadnohercegovačka županija 2009. god. = 82.364 (98,2 %)
Općine
uredi- Općina Široki Brijeg 1991. god. = 26.231
- Općina Široki Brijeg 2009. god. (župe: Buhovo, Crnač, Mostarski Gradac, Izbično, Jare, Kočerin, Ljuti Dolac, Rasno, Široki Brijeg) = 27.750 (105,8 %)
Sarajevska županija
uredi- Sarajevska županija 1991. god.= 34.741
- Sarajevska županija 2009. god.= 16.793 (48,3 %)
Općine
uredi- Grad Sarajevo 1991. god. (općine: Stari Grad, Centar, Novi Grad, Novo Sarajevo) = 24.280
- Grad Sarajevo 2009. god.(župe: Novo Sarajevo, Katedralna, Marijin Dvor, Briješće, Novi Grad – Alipašino, Grbavica, Dobrinja)= 12.377 (51 %)1
1dio katolika u Sarajevu ne izjašnjava se Hrvatima (oko 3000), ali postoji i dio Hrvata ateista (oko 3000), tako se dobije približno gore navedeni broj Hrvata[4]
- Općina Ilidža 1991. god. = 6914
- Općina Ilidža 2009. god. (župe: Stup) = 3500 (50,6 %)
Hercegbosanska županija
uredi- Hercegbosanska županija 1991. god. = 51.929
- Hercegbosanska županija 2009. god. = 43.650 (84,1 %)
Općine
uredi- Općina Tomislavgrad 1991. god. = 25.347
- Općina Tomislavgrad 2009. god. (župe: Rašeljke, Kongora, Seonica, Šujica, Bukovica, Tomislavgrad, Roško Polje, Vinica, Grabovica, Prisoje) = 17.900 (70,6 %)
- Općina Bosansko Grahovo 1991. god. = 219
- Općina Bosansko Grahovo 2009. god. (župe: Grahovo, Uništa) = 230 (105 %)
Republika Srpska
uredi- Republika Srpska 1991. god. = 142.046
- Republika Srpska 2009. god. = 11.453 (8,1 %)
- Republika Srpska 2017. god. = 8860
U Republici Srpskoj, najviša jedinica lokalne uprave je općina, tj. ne postoje upravne podjedinice. Po praktičnim potrebama, prostor Republike Srpske -a moguće je podijeliti na različite funkcionalne ili fizionomske regije. Prostornim planom, navedeni entitet je podijeljen na šest regija. Regije nemaju upravnu funkciju nego služe isključivo u svrhu prikupljanja i razvrstavanja statističkih podataka.
Prijedorska regija
uredi- Prijedorska regija 1991. god = 7978
- Prijedorska regija 2009. god = 1377 (17,25 %)
Općine
uredi- Općina Oštra Luka 1991. god. (u današnjim granicama) = 788
- Općina Oštra Luka 2009. god. (župe: dio Stare Rijeke, dio Sasine) = 115 (14,6 %)
- Općina Bosanski Novi 1991. god. (u današnjim granicama) = 236
- Općina Bosanski Novi 2009. god. (župe: Bosanski Novi) = 36 (15,3 %)
- Općina Bosanska Dubica 1991. god. = 488
- Općina Bosanska Dubica 2009. god. (župe: Bosanska Dubica) = 100 (20,5 %)
- Općina Bosanska Kostajnica 1991. god. (u današnjim granicama) = 166
- Općina Bosanska Kostajnica 2009. god. (župe: Bosanska Kostajnica) = 19 (11,5 %)
Banjalučka regija
uredi- Banjalučka regija 1991. god. = 58.957
- Banjalučka regija 2009. god. = 5654 (9,59 %)
Općine
uredi- Općina Banja Luka 1991. god. = 29.033
- Općina Banja Luka 2009. god. (župe: Banja Luka, Barlovci, Budžak, Ivanjska, Marija Zvijezda, Motike, Petrićevac, Presnače, Stratinska, Šimići) = 3098 (10,7 %)
- Općina Mrkonjić Grad 1991. god. (u današnjim granicama) = 1992
- Općina Mrkonjić Grad 2009. god. (župe: Mrkonjić Grad, Liskovica) = 98 (4,9 %)
- Općina Kotor Varoš 1991. god. = 10.640
- Općina Kotor Varoš 2009. god.(župe: Kotor Varoš, Sokoline, Vrbanjci) = 346 (3,3 %)
- Općina Teslić 1991. god. = 9549
- Općina Teslić 2009. god. (župe: Bežlja, Komušina Donja, Komušina Gornja, Teslić) = 1243 (13 %)
2Od 484 katolika, 218 je Talijana, a 266 Hrvata.
- Općina Laktaši 1991. god. = 2584
- Općina Laktaši 2009. god.(župe: Bosanski Aleksandrovac, Mahovljani, Trn) = 2283 = 218 (8,4 %)
3Od 228 katolika, 10 je Talijana, a 218 Hrvata.
- Općina Bosanska Gradiška 2009. god. (župe: Bosanska Gradiška, Dolina, Nova Topola) = 5454 = 385 (11,3 %)
4Od 545 katolika, 160 je Talijana, a 385 Hrvata.
Dobojska regija
uredi- Dobojska regija 1991. god. = 71.557
- Dobojska regija 2009. god. = 3861 (5,4 %)
Općine
uredi- Općina Derventa 1991. god. = 21.972
- Općina Derventa 2009. god. (župe: Bijelo Brdo, Bukovica, Derventa, Kulina, Plehan, dio Žeravca, dio Cera, dio Prnjavora Velikog – Sočanice) = 616 (2,8 %)
- Općina Bosanski Brod 1991. god. = 13.923
- Općina Bosanski Brod 2009. god. (župe: Bosanski Brod, Gornja Močila – Sijekovac, Kolibe, Koraće, Novo Selo, dio Brusnice, dio Žeravca) = 367 (2,6 %)
- Općina Doboj 1991. god. (u današnjim granicama) = 10.158
- Općina Doboj 2009. god. (župe: Dragalovci, Foča, dio Doboja, dio Cera, dio Prnjavora Velikog – Sočanice) = 682 (6,7 %)
- Općina Vukosavlje 1991. god. = 3440
- Općina Vukosavlje 2009. god. (župe: Pećnik) = 137 (4 %)
- Općina Bosanski Šamac 1991. god. (u današnjim granicama) = 7060
- Opština Bosanski Šamac 2009. god. (župe: Bosanski Šamac, Srednja Slatina, Hrvatska Tišina, dio Čardaka – Kornice) = 772 (10,9 %)
- Opština Pelagićevo 1991. god. (u današnjim granicama) = 7100
- Opština Pelagićevo 2009. god. (župe: Donja Tramošnica, Gornja Tramošnica, Turić, dio Gradačca) = 1000 (14,1 %)
Bijeljinska regija
uredi- Bijeljinska regija 1991. god. = 660
- Bijeljinska regija 2009. god. (župe: Bijeljina) = 241 (36,51 %)
Općina
uredi- Opština Zvornik 1991. god. (u današnjim granicama) = 105
- Općina Zvornik 2009. god. (župe: dio Srebrenice – Zvornika) = 16 (15,2 %)
- Opština Srebrenica 1991. god. = 38
- Općina Srebrenica 2009. god. (župe: dio Srebrenice – Zvornika) = 120 (315,8 %)
Istočnosarajevska regija
uredi- Istočnosarajevska regija 1991. god. = 125
- Istočnosarajevska regija 2009. god. = 15 (12 %)
Općina
urediTrebinjska regija
uredi- Trebinjska regija 1991. god. = 1022
- Trebinjska regija 2009. god. = 305 (29,9 %)
Općina
uredi- Opština Berkovići 1991. god. (u današnjim granicama) = 435
- Općina Berkovići 2009. god. (župe: Stjepan Križ5) = 0 (0 %)
5Također poznat pod nazivima: Stjepan Krst, Šćepan Križ i Šćepan Krst.
Brčko Distrikt
urediOsim dva entiteta i Brčko Distrikt ima autonomnu upravu i šalje predstavnike u organe države Bosne i Hercegovine. Nadležnosti uprave Brčko Distrikta su gotovo sve nadležnosti, koje pripadaju lokalnoj i entitetskoj vlasti. Za razliku od dva entiteta, Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine nema pravo sklapanja ugovora o posebnim odnosima s drugim zemljama.
Prirodni prirast
urediGodine 1914. Vrhbosanska nadbiskupija imala je 235.110 katolika. Banjolučka biskupija imala je 85.000 katolika, a biskupije Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska skupa su imale 102.000 katolika. Ukupno katolika: 422.110.[3]
Godine 1937. Vrhbosanska nadbiskupija imala je 328.281 katolika, Banjolučka biskupija imala je 129.132 katolika, Mostarsko-duvanjska biskupija imala je 157.962 katolika i Trebinjsko-mrkanska biskupija imala je 25.126 katolika. Ukupno katolika: 640.501.[3]
Godine 1973. Vrhbosanska nadbiskupija imala je 430.950 katolika, Banjolučka biskupija imala je 118.073 katolika, Mostarsko-duvanjska biskupija imala je 186.324 katolika i Trebinjsko-mrkanska biskupija imala je 19.866 katolika. Ukupno katolika: 755.213.[3]
Godine 1991. Vrhbosanska nadbiskupija imala je 529.049 katolika, Banjolučka biskupija imala je 96.700 katolika, Mostarsko-duvanjska biskupija imala je 171.371 katolika i Trebinjsko-mrkanska biskupija imala je 15.166 katolika. Ukupno katolika: 812.286.[3]
Godine 2014. Vrhbosanska nadbiskupija imala je 182.843 katolika, Banjolučka biskupija imala je 34.361 katolika, Mostarsko-duvanjska biskupija imala je 182.918 katolika i Trebinjsko-mrkanska biskupija imala je 20.172 katolika. Ukupno katolika: 420.294.[3]
Županije: Posavska, Tuzlanska, Zeničko-dobojska, Srednjobosanska (bez Jajca); Regije: Dobojska, Bijeljinska, Istočnosarajevska (bez Kalinovika i Foče); Distrikt Brčko, Općine: Prozor-Rama (Hercegovačko-neretvanska županija), Kupres (Hercegbosanska županija) | Županije: Unsko-sanska, Hercegbosanska (bez Kupresa); Regije: Prijedorska, Banjalučka; Općine: Jajce (Srednjobosanska županija) | Županije: Zapadnohercegovačka, Hercegovačko-neretvanska (bez Rame, Neuma, Stoca i Ravnog); Općine: Tomislavgrad (Hercegbosanska županija), Istočni Mostar, Nevesinje (Trebinjska regija), Kalinovik, Foča (Istočnosarajevska regija) | Regije: Trebinjska (bez Istočnog Mostara i Nevesinja); Općine: Neum, Stolac, Ravno (Hercegovačko-neretvanska županija) |
Srodni članci
urediUnutarnje poveznice
urediIzvori
uredi
|
|