Wikipedija

Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini

Dio serije članaka o
Demografiji Hrvata
Bosne i Hercegovine
Prvi popis  | Sarajevo  | Mostar
1879.  | 1885.  | 1895.  | 1910.
1921.  | 1931.  | 1948.  | 1953.
1961.  | 1971.  | 1981.  | 1991.
Katolici 1996. - 2012.  | 2013.

Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini obavlja se krajem svake stare i početkom nove godine, prigodom blagoslova kuća. Ovdje su dostupni cjelokupni podaci po župama, općinama, županijama i entitetima za popis kućanstava izrađen krajem 2008. i početkom 2009. godine (u obzir je uzeta i 2007.).

Na površini od 51.129 km2, 2009. godine u Bosni i Hercegovini, živjelo je 473.242 Hrvata ili 62,6 % u odnosu na 755.883, koliko ih je bilo 1991. godine.2017 godine u Bosni i Hercegovini živjelo je 376.591 Hrvata(Katolika)

Broj katoličkih vjernika u Bosni i Hercegovini kreće se ovako: 1996. – 424.915, 1997. – 451.385, 1998. – 451.208, 1999. – 448.186, 2000. – 456.058., 2001. – 458.110, 2002. – 463.687, 2003. – 464.821, 2004. – 464.694., 2005. – 462.690, 2006. – 463.131., 2007. – 459.102, 2008. – 454.921, 2009. – 448.147, 2010. – 443.013, 2011. – 443.084, 2012. – 435.562,[1] 2013. – 432.177,[2] 2014. – 420.294.[3]

Vidi: Demografsko stanje i procesi katolika u Bosni i Hercegovini od 1996. do 2014. (Katolička tiskovna agencija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine)

Grafički prikaz kretanja broja katoličkih vjernika u BiH od 1996. do 2011. Grafički prikaz kretanja broja katoličkih vjernika u BiH od 1996. do 2011.
Grafički prikaz kretanja broja katoličkih vjernika u BiH od 1996. do 2011.
Grafički prikaz kretanja krštenih i umrlih katolika u BiH od 1996. do 2011.


 Objašnjenje popisa: Na slici je prikazana upravna podjela Federacije Bosne i Hercegovine i statistička podjela Republike Srpske iz 2005., po kojoj su razvrstani podaci o broju Hrvata katolika, prikupljeni pri popisu katoličkih kućanstava krajem 2008. i početkom 2009. godine.

Federacija Bosne i Hercegovine se sastoji od sljedećih županija: Unsko-sanske, Posavske, Tuzlanske, Zeničko-dobojske, Bosansko-podrinjske, Srednjobosanske, Hercegovačko-neretvanske, Zapadnohercegovačke, Sarajevske i Hercegbosanske županije.

U tom razdoblju (2005.), Republika Srpska se sastojala od sljedećih statističkih regija: Banjalučke, Dobojske, Bijeljinjske, Vlaseničke, Sarajevsko-romanijske, Fočanske i Trebinjske. U međuvremenu, Republika Srpska je izradila novi prostorni plan 2008. godine.

Navedenim dokumentom, od općine Prijedor i dvije sjevernije i dvije zapadnije te jedne južnije općine od Prijedora, nastala je Prijedorska regija. Općina Teslić je iz Banjalučke prešla u Dobojsku regiju. Vlasenička, Sarajevsko-romanijska i Fočanska regija ujedinjene su u Istočnosarajevsku regiju.

Distrikt Brčko predstavlja poseban kondominij, koji ne pripada niti jednom od dvaju entiteta nego isključivo državi Bosni i Hercegovini. Distrikt ima gotovo sve nadležnosti, koje pripadaju lokalnoj i entitetskoj vlasti.

Gornji brojevi u popisu, koji slijedi, predstavljaju broj Hrvata iz 1991. godine i povezani su s brojem stanovnika iz 1991. godine po pojedinoj općini. Donji podebljani brojevi i postotak predstavljaju broj Hrvata iz 2009. i udio Hrvata u odnosu na 1991. godinu.

Bosna i Hercegovina uredi

 
BiH – 473.242 Hrvata

Ustavom Bosne i Hercegovine regulirane su nadležnosti i odnosi između institucija države i entiteta. Osnovne nadležnosti državne vlasti uključuju sljedeće aktivnosti: vanjska politika, vanjska trgovina, monetarna politika, financiranje institucija i međunarodnih obveza, politika useljavanja, izbjeglica i azila, provođenje međunarodnih i međuentitetskih krivičnopravnih propisa, postavljanje i rad komunikacijskih uređaja, kontrola zračnog prometa, Brčko Distrikt, Oružane snage Bosne i Hercegovine.

Federacija Bosne i Hercegovine uredi

 
Federacija BiH – 455.032 Hrvata

Svaki od entiteta ima vlastitu zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlast. U Federaciji Bosne i Hercegovine, znatan dio nadležnosti entiteta prenesen je na županijsku vlast. Svaka županija, kao upravna podjedinica, ima vlastitu zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlast. Županijski sistem je predstavljao svojevrsnu obranu kako bi se spriječila dominacija jednog naroda nad drugim.

Unsko-sanska županija uredi

 
  Unsko-sanska županija – 3429 Hrvata
 
  Posavska županija – 30.481 Hrvat
 
  Tuzlanska županija – 29.801 Hrvata

Općine uredi

Posavska županija uredi

  • Posavska županija 1991. god. = 43.912
    • Posavska županija 2009. god. = 30.481 (69,4 %)

Općine uredi

Tuzlanska županija uredi

  • Tuzlanska županija 1991. god. = 32.888

Općine uredi

Zeničko-dobojska županija uredi

 
  Zeničko-dobojska županija – 40.303 Hrvata

Općine uredi

 
  Bosansko-podrinjska županija Goražde – 50 Hrvata

Bosansko-podrinjska županija Goražde uredi

Općine uredi

Županija Središnja Bosna uredi

 
  Županija Središnja Bosna – 84.880 Hrvata

Općine uredi

Hercegovačko-neretvanska županija uredi

 
  Hercegovačko-neretvanska županija – 123.281 Hrvat

Općine uredi

Zapadnohercegovačka županija uredi

 
  Zapadnohercegovačka županija – 82.364 Hrvata

Općine uredi

Sarajevska županija uredi

 
  Sarajevska županija – 16.793 Hrvata

Općine uredi

1dio katolika u Sarajevu ne izjašnjava se Hrvatima (oko 3000), ali postoji i dio Hrvata ateista (oko 3000), tako se dobije približno gore navedeni broj Hrvata[4]

Hercegbosanska županija uredi

 
  Hercegbosanska županija – 43.650 Hrvata

Općine uredi

Republika Srpska uredi

 
Republika Srpska – 11.453 Hrvata

U Republici Srpskoj, najviša jedinica lokalne uprave je općina, tj. ne postoje upravne podjedinice. Po praktičnim potrebama, prostor Republike Srpske -a moguće je podijeliti na različite funkcionalne ili fizionomske regije. Prostornim planom, navedeni entitet je podijeljen na šest regija. Regije nemaju upravnu funkciju nego služe isključivo u svrhu prikupljanja i razvrstavanja statističkih podataka.

Prijedorska regija uredi

 
  Prijedorska regija – 1377 Hrvata (također obuhvaća četiri općine sjeverno i zapadno te jednu južno od općine Prijedor)
 
  Banjalučka regija – 5654 Hrvata (ne obuhvaća šest navedenih općina, koje pripadaju Prijedorskoj regiji i općinu Teslić, koja pripada Dobojskoj regiji)
  • Prijedorska regija 1991. god = 7978

Općine uredi

Banjalučka regija uredi

Općine uredi

2Od 484 katolika, 218 je Talijana, a 266 Hrvata.

3Od 228 katolika, 10 je Talijana, a 218 Hrvata.

 
  Dobojska regija – 3861 Hrvat (obuhvaća i općinu Teslić, južno od zapadnih granica regije)
 
  Bijeljinska regija – 241 Hrvat
 
  Istočnosarajevska regija – 15 Hrvata (obuhvaća i dvije cjeline do Bijeljinske odnosno Trebinjske regije)

4Od 545 katolika, 160 je Talijana, a 385 Hrvata.

Dobojska regija uredi

  • Dobojska regija 1991. god. = 71.557

Općine uredi

Bijeljinska regija uredi

Općina uredi

Istočnosarajevska regija uredi

Općina uredi

 
  Trebinjska regija – 305 Hrvata

Trebinjska regija uredi

Općina uredi

5Također poznat pod nazivima: Stjepan Krst, Šćepan Križ i Šćepan Krst.

Brčko Distrikt uredi

 
DB – 6757 Hrvata

Osim dva entiteta i Brčko Distrikt ima autonomnu upravu i šalje predstavnike u organe države Bosne i Hercegovine. Nadležnosti uprave Brčko Distrikta su gotovo sve nadležnosti, koje pripadaju lokalnoj i entitetskoj vlasti. Za razliku od dva entiteta, Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine nema pravo sklapanja ugovora o posebnim odnosima s drugim zemljama.

Prirodni prirast uredi

Godine 1914. Vrhbosanska nadbiskupija imala je 235.110 katolika. Banjolučka biskupija imala je 85.000 katolika, a biskupije Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska skupa su imale 102.000 katolika. Ukupno katolika: 422.110.[3]

Godine 1937. Vrhbosanska nadbiskupija imala je 328.281 katolika, Banjolučka biskupija imala je 129.132 katolika, Mostarsko-duvanjska biskupija imala je 157.962 katolika i Trebinjsko-mrkanska biskupija imala je 25.126 katolika. Ukupno katolika: 640.501.[3]

Godine 1973. Vrhbosanska nadbiskupija imala je 430.950 katolika, Banjolučka biskupija imala je 118.073 katolika, Mostarsko-duvanjska biskupija imala je 186.324 katolika i Trebinjsko-mrkanska biskupija imala je 19.866 katolika. Ukupno katolika: 755.213.[3]

Godine 1991. Vrhbosanska nadbiskupija imala je 529.049 katolika, Banjolučka biskupija imala je 96.700 katolika, Mostarsko-duvanjska biskupija imala je 171.371 katolika i Trebinjsko-mrkanska biskupija imala je 15.166 katolika. Ukupno katolika: 812.286.[3]

Godine 2014. Vrhbosanska nadbiskupija imala je 182.843 katolika, Banjolučka biskupija imala je 34.361 katolika, Mostarsko-duvanjska biskupija imala je 182.918 katolika i Trebinjsko-mrkanska biskupija imala je 20.172 katolika. Ukupno katolika: 420.294.[3]

   

██ Vrhbosanska nadbiskupija

Županije: Posavska, Tuzlanska, Zeničko-dobojska, Srednjobosanska (bez Jajca); Regije: Dobojska, Bijeljinska, Istočnosarajevska (bez Kalinovika i Foče); Distrikt Brčko, Općine: Prozor-Rama (Hercegovačko-neretvanska županija), Kupres (Hercegbosanska županija)

██ Banjolučka biskupija

Županije: Unsko-sanska, Hercegbosanska (bez Kupresa); Regije: Prijedorska, Banjalučka; Općine: Jajce (Srednjobosanska županija)

██ Mostarsko-duvanjska biskupija

Županije: Zapadnohercegovačka, Hercegovačko-neretvanska (bez Rame, Neuma, Stoca i Ravnog); Općine: Tomislavgrad (Hercegbosanska županija), Istočni Mostar, Nevesinje (Trebinjska regija), Kalinovik, Foča (Istočnosarajevska regija)

██ Trebinjsko-mrkanska biskupija

Regije: Trebinjska (bez Istočnog Mostara i Nevesinja); Općine: Neum, Stolac, Ravno (Hercegovačko-neretvanska županija)

Srodni članci uredi

Unutarnje poveznice uredi

Izvori uredi

  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva – Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
  • internet – izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" – FZS.ba  Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. listopada 2013. (Wayback Machine)
  • HercegBosna.org Korigirani popis stanovništva iz 1991. godine (bez osoba na privremenom radu u inozemstvu i članova njihovih obitelji, koji borave u inozemstvu s njima)
  • Poskok.info Broj Hrvata/katolika u Bosni i Hercegovini po općinama, županijama i entitetima (Izrađen na temelju blagoslova obitelji u 2007., 2008. i 2009.)
  • Podaci za 2009. godinu su preuzeti od Katoličke tiskovne agencije BK BiH, same Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, župnih ureda te iz Glasa koncila, Katoličkog tjednika i Crkve na kamenu
  1. ↑ Katolička tiskovna agencija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine Statistički pogled na stanje katolika u Bosni i Hercegovini na kraju 2012. godine
  2. ↑ Bljesak.info U BiH živi 432 tisuće katolika 1. travnja 2014.
  3. ↑ a b c d e f Bljesak.info Broj Hrvata – katolika opasno se smanjuje 24. veljače 2015.
  4. ↑ a b c d Glas Koncila

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Popis_katoličkih_kućanstava_i_vjernika_u_Bosni_i_Hercegovini&oldid=6894062"