Porez na dodanu vrijednost

PDV, punim imenom porez na dodanu vrijednost je suvremeni oblik oporezivanja potrošnje i njegovo širenje je započelo šezdesetih godina 20. stoljeća. Do danas se proširio na oko 60 zemalja širom svijeta. Prva ga je uvela Francuska 1958. godine, a zatim i Finska 1964. godine. Ubrzo se proširio na ostale zemlje Europske unije. Od razvijenih zemalja ga nema SAD.

PDV je svefazni porez na promet koji se obračunava u svakoj fazi proizvodno - prodajnog ciklusa, ali samo za iznos dodane vrijednosti.

Opća stopa PDV-a u Hrvatskoj od 1. ožujka 2012. iznosi 25%, dok se za određene proizvode i usluge primjenjuju niže stope od 13% i 5%.

Oblici PDV-a

1. proizvodni → postoji u slučaju kada porezni obveznik pri prodaji svog proizvoda ne može odbiti trošak nabave kapitalnih dobara niti trošak amortizacije.
2. dohodovni → dozvoljava se odbitak troška amortizacije prilikom prodaje.
3. potrošni → dozvoljava se odbitak ukupnog iznosa utrošenog na bruto investicije (kapitalna dobra + amortizacija) prilikom prodaje proizvoda.

Metode obračunavanja

1. metoda zbrajanja

Porezna osnovica se utvrđuje na način da se zbroje svi elementi cijene u oporezovanoj fazi koji formiraju dodanu vrijednost. PDV će biti jednak umnošku dobivene dodane vrijednosti i porezne stope.

1. metoda oduzimanja

Od vrijednosti prodaje se oduzima vrijednost kupnje i na dobivenu razliku se primjenjuje stopa PDV-a.

1. kreditna metoda

Vrijednost PDV-a plaćenog na inpute se oduzima od vrijednosti PDV-a kojeg treba platiti na vrijednost prodaje → smatra se najboljom metodom.

Načela kod oporezivanja PDV-a

1. načelo porijekla robe → oporezuje se izvoz, a uvoz ne
2. načelo odredišta robe → ne oporezuje se izvoz, nego uvoz

Hrvatska primjenjuje načelo odredišta robe, tj. izvoz je oslobođen plaćanja PDV-a.

Razine poreznih stopa

• opća (standardna)
• niža → za živežne namirnice
• viša → luksuzni proizvodi
• nulta → proizvodi na koje se ne plaća PDV

Napomena : Nulta stopa je različito od poreznog oslobođenja. Kod nulte stope proizvođači prilikom isporuke svojim proizvoda ne obračunavaju PDV, ali imaju pravo odbiti pretporez koji je sadržan u ulaznim računima dobavljača. Stoga je nulta stopa bolja od poreznog oslobođenja.

Prednosti PDV-a

• ubire se u svakoj pojedinoj fazi ciklusa dok se jednofazni ubire jednokratno.
• Nema prikrivene izvozne premije i prikrivene uvozne carine kao kod jednofaznog poreza na promet.
• izdašnost → najizdašniji porezni prihod proračuna (2/3 proračunskih prihoda).

Nedostatci PDV-a

• Složena pravila, osobito kod primjenjivanja različitih stopa, i onih proizvoda koji su oslobođeni od PDV-a
• PDV je regresivni porez, najviše pogađa osobe koja imaju niska primanja a ne one s visokim primanjima
• Povišeni trošak i rad za tvrke, i pravne osobe koje prikupljaju porez u ime države. Osobito za manje tvrtke
• Primanja od PDV-a su sukladna prema privrednoj aktivnosti unutar države, padom prometa i manjim privrednim rastom umanjiva se i prihod PDV u državi

Neutralnost PDV-a

• u odnosu na vanjskotrgovinsku razmjenu → jer ne djeluje na domaću proizvodnju i potrošnju.
• neutralan je na upotrebljene proizvodne metode.
• ne iskrivljuje cijene jer osigurava optimalnu alokaciju resursa na tržištu.

Stope PDV-a u EU

Stope PDV-a (u %) u Europskoj uniji (stanje lipanj 2013.)

Država	Standardna stopa	Između	Smanjena	Vrlo smanjena	Usluga	Bez PDV-a
Belgija	21	12	70006000000000000006	–	–	da
Bugarska	20	–	70009000000000000009	–	–	da
Danska	25	–	–	–	–	da
Njemačka	19	–	70007000000000000007	–	–	da
Estonija	20	–	70009000000000000009	–	–	da
Finska	24	–	14	–	10	da
Francuska	19,6	7	70005500000000000005,5	2,1	–	ne
Grčka	23	–	13	–	6,5	da
Irska	23	–	13,5	4,8	12	da
Italija	22	6	10	4	–	ne
Hrvatska	25	–	13	5	–	ne
Litva	21	–	12	–	–	da
Latvija	21	–	70009000000000000009	5	–	ne
Luksemburg	15	12	70006000000000000006	3	–	ne
Malta	18	–	70005000000000000005	–	–	da
Nizozemska	21	–	70006000000000000006	–	–	ne
Austrija	20	12	10	–	–	da
Poljska	23	–	70008000000000000008	–	5	da
Portugal	23	–	13	6	–	ne
Rumunjska	24	–	70009000000000000009	–	–	ne
Švedska	25	–	12	–	6	da
Slovačka	20	–	10	–	–	ne
Slovenija	22	–	70009500000000000009,5	–	–	ne
Španjolska	21	–	700110000000000000010	4	–	ne
Češka	21	–	15	–	–	ne
Mađarska	27	–	18	-	–	da
Ujedinjeno Kraljevstvo	20	–	70005000000000000005	–	–	da
Cipar	18	–	–	5	8	da

Vanjske poveznice

• [1] Porez na dodanu vrijednost → Institut za javne financije
• [2] Porezni vodič → PDV
• [3]  Inačica izvorne stranice arhivirana 5. ožujka 2016. Zakon o porezu na dodanu vrijednost