Porez na dodanu vrijednost
Porez na dodanu vrijednost (PDV) suvremeni je oblik oporezivanja potrošnje. Njegovo širenje započelo je šezdesetih godina 20. stoljeća, a do 2023. primjenjivao se u 175 od 193 zemlje članice Ujedinjenih naroda.[1] Prva ga je uvela Francuska 1958. godine, a zatim i Finska 1964. godine. Ubrzo se proširio na ostale zemlje Europske unije. Od razvijenih zemalja PDV ne primjenjuju Sjedinjene Američke Države.
PDV je svefazni porez na promet koji se obračunava u svakoj fazi proizvodno-prodajnog ciklusa, ali samo za iznos dodane vrijednosti.
U Hrvatskoj, opća stopa PDV-a od 1. ožujka 2012. iznosi 25 %, dok se za određene proizvode i usluge primjenjuju niže stope od 13 % i 5 %.[2]
Oblici
uredi- proizvodni PDV postoji u slučaju kada porezni obveznik pri prodaji svog proizvoda ne može odbiti trošak nabave kapitalnih dobara niti trošak amortizacije
- dohodovni PDV u kojem se dopušta odbitak troška amortizacije prilikom prodaje
- potrošni PDV u kojem se dozvoljava odbitak ukupnog iznosa utrošenog na bruto investicije (kapitalna dobra + amortizacija) prilikom prodaje proizvoda.
Metode obračunavanja
uredi- Metoda zbrajanja
- Porezna osnovica se utvrđuje na način da se zbroje svi elementi cijene u oporezovanoj fazi koji formiraju dodanu vrijednost. PDV će biti jednak umnošku dobivene dodane vrijednosti i porezne stope.
- Metoda oduzimanja
- Od vrijednosti prodaje se oduzima vrijednost kupnje i na dobivenu razliku se primjenjuje stopa PDV-a.
- Kreditna metoda
- Vrijednost PDV-a plaćenog na inpute se oduzima od vrijednosti PDV-a kojeg treba platiti na vrijednost prodaje. Smatra se najboljom metodom.[tko kaže?]
Načela kod oporezivanja PDV-om
uredi- Načelo porijekla robe
- oporezuje se izvoz, a uvoz ne
- Načelo odredišta robe
- ne oporezuje se izvoz, nego uvoz
Hrvatska primjenjuje načelo odredišta robe, tj. izvoz je oslobođen plaćanja PDV-a.
Razine poreznih stopa
urediU nekim sustavima postoji više stopa PDV-a, na primjer:
- opća (standardna)
- niža, za živežne namirnice
- viša, za luksuzne proizvode
- nulta, za proizvode na koje se ne plaća PDV
Napomena: Nulta stopa različita je od poreznog oslobođenja. Kod nulte stope proizvođači prilikom isporuke svojim proizvoda ne obračunavaju PDV, ali imaju pravo odbiti pretporez koji je sadržan u ulaznim računima dobavljača. Stoga je nulta stopa bolja od poreznog oslobođenja.
Prednosti
uredi- Ubire se u svakoj pojedinoj fazi ciklusa dok se jednofazni ubire jednokratno.
- Nema prikrivene izvozne premije i prikrivene uvozne carine kao kod jednofaznog poreza na promet.
- Izdašnost: PDV je najizdašniji porezni prihod proračuna (2/3 proračunskih prihoda).[gdje?]
Nedostatci
uredi- Složena pravila, osobito kod primjenjivanja različitih stopa, i onih proizvoda koji su oslobođeni od PDV-a
- PDV je regresivni porez, najviše pogađa osobe koja imaju niska primanja a ne one s visokim primanjima
- Povišeni trošak i rad za tvrke, i pravne osobe koje prikupljaju porez u ime države. Osobito za manje tvrtke
- Primanja od PDV-a su sukladna prema privrednoj aktivnosti unutar države, padom prometa i manjim privrednim rastom umanjiva se i prihod PDV u državi
Neutralnost PDV-a
uredi- u odnosu na vanjskotrgovinsku razmjenu → jer ne djeluje na domaću proizvodnju i potrošnju.
- neutralan je na upotrebljene proizvodne metode.
- ne iskrivljuje cijene jer osigurava optimalnu alokaciju resursa na tržištu.
Izračun PDV-a
urediCijena koja ne uključuje PDV često se naziva neto cijena ili osnovica, dok se cijena koja uključuje PDV često naziva bruto cijena.
U jednadžbama izračuna „C” označava bruto cijenu (s PDV-om), „O” označava neto cijenu (bez PDV-a, tj. osnovicu), „p” označava poreznu stopu, dok „P” označava iznos PDV-a.
Izračun iznosa PDV-a na temelju bruto cijene (koja uključuje PDV)
urediIznos sadržanog PDV-a u ukupnoj cijeni dobivamo tzv. izbijanjem PDV-a, umnoškom ukupne cijene s preračunatom stopom PDV-a.
Primjer: Kupite proizvod čija je cijena 100 €. PDV, ovisno o primijenjenoj stopi, iznosi:
Stopa | Preračunata stopa | Izračun |
---|---|---|
25 % | 0,20 | |
13 % | 0,115044 | |
5 % | 0,047619 |
Izračun neto cijene (bez PDV-a, tj. osnovice) na temelju bruto cijene (koja uključuje PDV)
urediNeto cijena se dobiva dijeljenjem bruto cijene zbrojem sume broja jedan i stope PDV-a.
Primjer: Kupite proizvod od 100 €, osnovica, ovisno o primijenjenoj stopi, iznosi:
Stopa | Izračun |
---|---|
25 % | |
13 % | |
5 % |
Izračun iznosa PDV-a na temelju neto cijene (bez PDV-a, tj. osnovice)
urediPDV se dobiva umnoškom osnovice i stope PDV-a.
Primjer: Cijena bez PDV-a (osnovica) iznosi 100 €. PDV, ovisno o primijenjenoj stopi, iznosi
Stopa | Izračun |
---|---|
25 % | |
13 % | |
5 % |
Izračun bruto cijena (koja uključuje PDV) na temelju neto cijene (bez PDV-a, tj. osnovice)
urediBruto cijena dobiva se umnoškom osnovice i sume broja jedan i stope PDV-a
Primjer: Cijena koja uključuje PDV izračunata iz cijene koja ne sadrži PDV (osnovice) od 100 €, ovisno o primijenjenoj stopi, iznosi:
Stopa | Izračun |
---|---|
25 % | |
13 % | |
5 % |
Stope PDV-a u Europskoj uniji
urediDržava | Stopa (redovna) [%] | Stopa/e (snižene) [%] | Skrać. | Naziv |
---|---|---|---|---|
Austrija | 20 | 13 i 10 | njem. MwSt., USt. | njem. Mehrwertsteuer, Umsatzsteuer |
Belgija | 21 [3] | 12 i 6 | niz. BTW; franc. TVA; njem. MWSt | niz. Belasting over de toegevoegde waarde; franc. Taxe sur la Valeur Ajoutée; njem. Mehrwertsteuer |
Bugarska | 20 | 9 [4] | bug. ДДС | bug. Данък върху добавената стойност (Danăk vărhu dobavenata stojnost) |
19 [5] | 9 i 5 [4] | grč. ΦΠΑ | grč. Φόρος Προστιθέμενης Αξίας (Fóros Prastithémenes Axías) | |
Češka | 21 | 12 | češ. DPH | češ. Daň z přidané hodnoty |
Hrvatska | 25 | 13 i 5 | hrv. PDV | hrv. Porez na dodanu vrijednost |
Danska | 25 | nema | dan. moms | dan. Meromsætningsafgift |
Estonija | 22 [6] | 9 i 5 | est. km | est. käibemaks |
Finska | 25,5 [7] | 14 i 10 | fin. ALV; šved. Moms | fin. Arvonlisävero; šved. Mervärdesskatt |
20 [8] | 10; 5,5 i 2,1 | franc. TVA | franc. Taxe sur la valeur ajoutée | |
Njemačka | 19 [9][10] | 7 [9][10] | njem. MwSt. USt. | njem. Mehrwertsteuer / Umsatzsteuer |
Grčka | 24 [11] | 13 i 6 [12] | grč. ΦΠΑ | grč. Φόρος Προστιθέμενης Αξίας (Fóros Prostithémenis Axías) |
Mađarska | 27 | 18 i 5 [4] | mađ. ÁFA | mađ. általános forgalmi adó |
Irska | 23 [13] | 13,5; 9; 4,8 i 0 | eng. VAT; irs. CBL | eng. Value Added Tax; irs. Cáin Bhreisluacha |
Italija | 22 [14] | 10; 5 i 4 [15] | tal. IVA | tal. Imposta sul Valore Aggiunto |
Latvija | 21 [16] | 12 i 5 | lat. PVN | lat. Pievienotās vērtības nodoklis |
Litva | 21 | 9 i 5 | lit. PVM | lit. Pridėtinės vertės mokestis |
Luksemburg | 17 [17] | 14; 8 i 3 | franc. TVA | franc. Taxe sur la Valeur Ajoutée |
Malta | 18 | 7; 5 i 0 [4] | eng. VAT | malt. Taxxa fuq il-Valur Miżjud; eng. Value Added Tax |
Nizozemska | 21 [18] | 9 i 0 | niz. BTW | niz. Belasting toegevoegde waarde / Omzetbelasting |
Poljska | 23 | 8; 5 [4] i 0 [19] | polj. PTU | polj. Podatek od towarów i usług |
port. IVA | port. Imposto sobre o Valor Acrescentado | |||
Rumunjska | 19 | 9; 8 i 5 [4] | rum. TVA | rum. Taxa pe valoarea adăugată |
Slovačka | 20 | 10 | slov. DPH | slov. Daň z pridanej hodnoty |
Slovenija | 22 | 9,5 i 5 | slov. DDV | slov. Davek na dodano vrednost |
Španjolska | 21 [22] | 10 i 4 [22] | španj. IVA | španj. Impuesto sobre el valor añadido |
Švedska | 25 | 12 i 6 | šved. Moms | šved. Mervärdesskatt |
PDV područje Europske unije
urediEU PDV područje sastoji se od svih država članica Europske unije i nekih drugih zemalja koje slijede pravila unije o PDV-u.[23][24] Princip vrijedi i za druge posebne poreze kao npr. na alkohol i duhan.
Sve države članice EU dio su PDV područja, međutim neka područja država članica su izuzeta:
Područja izvan EU koja su uključena
urediUključeno u Republiku Cipar sa stopom 19%:
- Akrotiri i Dhekelia (Britansko prekomorsko područje)
Uključeno u Francusku sa stopom 20%:
- Monako (samostalna država)
Primjenjuje se na stopu 20% Ujedinjenog Kraljevstva:
- Ujedinjeno Kraljevstvo usklađeno je s pravilima o PDV-u EU područja samo na robu.[25][26] (prema protokolu o Sjevernoj Irskoj).
Područja unutar EU koja su isključena
uredi- Ålandski otoci[27] (lokalni PDV)
- Francuska Gijana[27] (bez PDV-a)
- Gvadalupa[27] (lokalni PDV)
- Martinik[27] (lokalni PDV)
- Mayotte[27] (bez PDV-a)
- Réunion[27] (lokalni PDV)
- Sveti Martin (otok)[27] (lokalni PDV)
- Büsingen am Hochrhein[27][28] (enklava unutar Švicarske; primjenjuje se švicarski PDV)
- Helgoland[27] (maleni njemački arhipelag u Sjevernom moru; bez PDV-a)
- Sveta Gora[27] (bez PDV-a)
- Campione d'Italia i talijanske vode jezera Lugano[27] (enklava unutar Švicarske; bez PDV-a, lokalni porez na potrošnju jednak je švicarskom)
- Livigno (alpski grad oslobođen PDV-a zbog izoliranosti )[29][30]
- Kanari[27][31] (bez PDV-a, primjenjuje se lokalni porez na potrošnju)
- Ceuta[27] (područje bez primjene PDV-a u Africi)
- Melilla[27] (područje bez primjene PDV-a u Africi)
Područja koja su povezana ili graniče s EU PDV područjem koja nisu uključena
urediIzvori
uredi- ↑ Caragher, Author: Jacinta. 19. kolovoza 2024. How many countries have VAT or GST? 175 - vatcalc.com (engleski). Pristupljeno 10. rujna 2024.
- ↑ Pravilnik o izmjenama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost. narodne-novine.nn.hr. Pristupljeno 11. rujna 2024.
- ↑ AGN VAT Tax Brochure 2016 – A European Comparison (PDF). AGN International – Europe Limited. Srpanj 2016. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 9. listopada 2016. Pristupljeno 6. listopada 2016.
- ↑ a b c d e f VAT Rates Applied in the Member States of the European Union (PDF). European Commission: Taxation and Customs Union. 1. siječnja 2016. Pristupljeno 24. svibnja 2016.
- ↑ Cyprus raises VAT to 19% by 2014 - Avalara VATLive. 11. prosinca 2012.
- ↑ VAT rates and supply exempt from tax | Estonian Tax and Customs Board
- ↑ Rates of VAT. vero.fi</
- ↑ Internet, eCommerce and VAT - Avalara
- ↑ a b Update: What you should know about Germany's VAT cut. Srpanj 2020
- ↑ a b Change in VAT | Deutsche Post. Deutschepost.de. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. srpnja 2020. Pristupljeno 15. ožujka 2021.
- ↑ 2014 European Union EU VAT rates. VAT Live. Pristupljeno 29. siječnja 2012.
- ↑ Greece new VAT rises in creditor talks. VAT Live. Pristupljeno 10. srpnja 2015.
- ↑ VAT rates: current and historic, Irska porezna uprava
- ↑ VAT rise postponed until October. ANSA. Pristupljeno 26. lipnja 2013.
- ↑ Ottaviano, Gennaro. 5. listopada 2022. Cos'è l'IVA, come funziona e quando si paga. Partitaiva.it (talijanski). Pristupljeno 4. srpnja 2024.
- ↑ Three governments, one prime minister, The Baltic Times, 27 June 2012
- ↑ Taux nationaux applicables. 28. prosinca 2023.
- ↑ "Netherlands raises VAT from 19% to 21% October 2012," VAT Live (27 April 2012). Retrieved 28 May 2013.
- ↑ Asquith, Author: Richard. 14. prosinca 2022. Poland emergency VAT cuts update - vatcalc.com
- ↑ a b c d e VAT in Portugal. www.tmf-group.com
- ↑ Portugal Azores reduced VAT rates decreased - Avalara VATLive. 22. kolovoza 2015.
- ↑ a b Editorial, Reuters. 11. srpnja 2012. Spain unveils new austerity under European pressure. Reuters
|url-status=dead
zahtijeva|archive-url=
(pomoć) - ↑ VAT in Europe - EU VAT Rates, Formats, Thresholds & Registration | VAT Global. www.vatglobal.com. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. listopada 2019. Pristupljeno 11. studenoga 2019.
- ↑ Taxation and Customs Union -> Frequently Asked Questions. Europska komisija. Pristupljeno 19. veljače 2013.
- ↑ VAT – Trade between Ireland and Northern Ireland. www.revenue.ie (engleski). Government of Ireland. Pristupljeno 2. veljače 2022.
- ↑ Changes to accounting for VAT for Northern Ireland and Great Britain from 1 January 2021. GOV.UK (engleski). HM Government. Pristupljeno 2. veljače 2022.
- ↑ a b c d e f g h i j k l m n Areas excluded from VAT area by Article 6 of Council Directive 2006/112/EC of 28 November 2006 (as amended) on the common system of value added tax (EUR-Lex).
- ↑ Wirtschaftsförderung - Gemeinde Büsingen. Buesingen.de. Pristupljeno 14. siječnja 2020.
- ↑ EUR-Lex
- ↑ EUR-Lex
- ↑ Spain: Related Information – Canary Islands Special Zone. Wolters Kluwer. 2019. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. studenoga 2019. Pristupljeno 8. studenoga 2019.
- ↑ Isključeni iz Europske unije na temelju članka 355. stavka 5. točke (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
- ↑ Određen kao prekomorska zemlje i teritorij Europske unije (što znači da nije dio EU), a također nije odlučio sudjelovati u području PDV-a.
Napomene
uredi
Vanjske poveznice
uredi- [1] Porez na dodanu vrijednost, Institut za javne financije
- [2] Porezni vodič za PDV, Institut za javne financije
- [3] Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. ožujka 2016. (Wayback Machine) Hrvatski zakon o porezu na dodanu vrijednost