Portal:Europa/Redizajn2
 |
Ovaj predložak koristi TemplateStyles: |
| Glavna | Zemljopis | Projekti |
Portal:Europe/Uvod Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipiscing elit, sed do eiusmod tempor incididunt ut labore et dolore magna aliqua. Ut enim ad minim veniam, quis nostrud exercitation ullamco laboris nisi ut aliquip ex ea commodo consequat. Duis aute irure dolor in reprehenderit in voluptate velit esse cillum dolore eu fugiat nulla pariatur. Excepteur sint occaecat cupidatat non proident, sunt in culpa qui officia deserunt mollit anim id est laborum. Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipiscing elit, sed do eiusmod tempor incididunt ut labore et dolore magna aliqua. Ut enim ad minim veniam, quis nostrud exercitation ullamco laboris nisi ut aliquip ex ea commodo consequat. Duis aute irure dolor in reprehenderit in voluptate velit esse cillum dolore eu fugiat nulla pariatur. Excepteur sint occaecat cupidatat non proident, sunt in culpa qui officia deserunt mollit anim id est laborum. Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipiscing elit, sed do eiusmod tempor incididunt ut labore et dolore magna aliqua. Ut enim ad minim veniam, quis nostrud exercitation ullamco laboris nisi ut aliquip ex ea commodo consequat. Duis aute irure dolor in reprehenderit in voluptate velit esse cillum dolore eu fugiat nulla pariatur. Excepteur sint occaecat cupidatat non proident, sunt in culpa qui officia deserunt mollit anim id est laborum. Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipiscing elit, sed do eiusmod tempor incididunt ut labore et dolore magna aliqua. Ut enim ad minim veniam, quis nostrud exercitation ullamco laboris nisi ut aliquip ex ea commodo consequat. Duis aute irure dolor in reprehenderit in voluptate velit esse cillum dolore eu fugiat nulla pariatur. Excepteur sint occaecat cupidatat non proident, sunt in culpa qui officia deserunt mollit anim id est laborum.
.jpg)
.jpeg)
.jpg)
 Izabrani članak |
||
| uredi | ||
 Europski sud (engl. Court of Justice) jedan je od sudova unutar Suda Europske unije, institucija Europske unije. Tumači odredbe osnivačkih ugovora i rješava sporove po tužbama država članica i građana čija su prava povrijeđena nekom od odluka tijela Unije. Europski sud je osnovan 1952. godine i ima sjedište u Luxembourgu. Zbog preopterećenosti Suda EZ-a, 1988. godine osnovan je Prvostupanjski sud Europskih zajednica (danas Opći sud). Sve do Ugovora iz Nice 2001. godine, ovaj je Sud djelovao kao pridruženo tijelo Europskog suda, a ne kao zaseban sud. Europski sud sastoji se od po jednog suca iz svake države članice (dakle 27) i sedam općih pravobranitelja (engl. Advocates General). Suce i nezavisne odvjetnike imenuju vlade država članica zajedničkom suglasnošću na razdoblje od šest godina, nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom, iz redova osoba čija je neovisnost neupitna i koji ispunjavaju uvjete koji se u njihovim zemljama zahtijevaju za obavljanje najviših sudačkih dužnosti ili koji su priznati pravni stručnjaci. Suci i nezavisni odvjetnici kojima je istekla dužnost mogu biti ponovno imenovani. Svake tri godine provodi se djelomična zamjena sudaca i nezavisnih odvjetnika. | ||
| Izdvojeni grad |
||
| uredi | ||
 Bratislava, glavni je i s otprilike 460.000 stanovnika najveći grad Slovačke i sjedište Bratislavske pokrajine. Udaljena je samo 60 km od Beča, a prije Prvog svjetskog rata njegovo je predgrađe bilo povezano s Bratislavom električnim tramvajem. S obzirom na međusobnu udaljenost, Beč i Bratislava su najbliži glavni gradovi u Europi. Granice grada gotovo dosežu državne granice s Austrijom (4 km) i Mađarskom (13 km). Na istočnoj obali Dunava nalazi se znamenita povijesna jezgra, a na zapadnoj se smjestio moderni dio grada. Nekada poznat kao njemački Pressburg, mađarski Pozsony ili hrvatski Požun oduvijek je bio jedno od kulturnih središta Srednje Europe. Kao središte višestoljetne povijesti bio je raskrižje brojnih kultura i trgovinskih putova. Danas je najvažnije industrijsko i kulturno središte Slovačke. Kao središte višestoljetne kulture Bratislava obiluje brojnim kulturno povijesnim građevinama koje su većinom smještene u starom dijelu grada koje je glavno mjesto bogatih kulturnih događanja tijekom cijele godine. | ||
| Jeste li znali? |
||
| uredi | ||
| Poznati Europljanin |
||
| uredi | ||
 Fabiola Gianotti (Rim, 29. listopada 1960.) talijanska je fizičarka elementarnih čestica, glavna direktorica Europskoga vijeća za nuklearna istraživanja (CERN) u Švicarskoj i prva žena na tom položaju. Prvi je mandat započeo 1. siječnja 2016. i trajao je pet godina. Na svojoj 195. sjednici 2019. Vijeće CERN-a izglasalo je Fabioli Gianotti drugi mandat na istom položaju, koji je započeo 1. siječnja 2021. i traje do 2025. Ovo je prvi put u povijesti CERN-a da je jedan glavni direktor imenovan na puni drugi mandat. Od 1996. Fabiola Gianotti je radila u CERN-u, počevši od položaja stipendista i nastavljajući kao fizičar istraživač s punim radnim vremenom. Godine 2009. napredovala je na položaj voditelja projekta i glasnogovornika eksperimenta ATLAS. Radila je također na eksperimentima WA70, UA2 i ALEPH u CERN-u, gdje je bila uključena u razvoj detektora, softvera i analizu podataka. Godine 2016. izabrana je za prvu žensku glavnu direktoricu CERN-a. Od tada je ponovno imenovana za drugi mandat, koji će završiti 2025. Bila je članica nekoliko međunarodnih odbora, poput Znanstvenog vijeća CNRS-a u Francuskoj, Savjetodavnog odbora za fiziku Fermilaba u SAD-u, Vijeća Europskog društva fizičara, Znanstvenog vijeća istraživačkog centra DESY u Njemačkoj, te Znanstveni savjetodavni odbor NIKHEF-a u Nizozemskoj. Članica je Znanstvenog savjetodavnog odbora. Fabiola Gianotti je također članica Talijanske akademije znanosti (Accademia Nazionale dei Lincei), inozemni pridruženi član Nacionalne akademije znanosti SAD-a i inozemni suradnik Francuske akademije znanosti. Izabrana je i za članicu Američkog filozofskog društva 2019. Od 2013. godine počasna je profesorica na Sveučilištu u Edinburghu. Surađuje s eksperimentalnom grupom za fiziku čestica na Fakultetu fizike i astronomije, te također članica Međunarodnog savjetodavnog odbora Higgsovog centra za teorijsku fiziku na Sveučilištu u Edinburghu. Gianotti se također pojavila u dokumentarnom filmu Groznica čestica iz 2013. o radu na Velikom hadronskom sudaraču u CERN-u.
| ||
| Vaš doprinos |
||
| uredi | ||
|
Sudjelujte u dopuni članaka prema pravilima wikipedije Države: Irska · Grčka · Švedska · San Marino Gradovi: Kopenhagen · Tallinn · Helsinki · Riga · Vilnius · Oslo · Stockholm Mora: Tirensko more · Egejsko more · Sredozemno more · Atlantski ocean · Arktički ocean Potrebni članci: Vantaa (grad) · Falster (otok) · Møn (otok) · Kotlin (otok) · Ljusterö (otok) · Stora Karlsö (otok) · Väddö (otok) · Värmdön (otok) · Gdanjski zaljev · Šćećinski zaljev · Libečki zaljev · Kielski zaljev · Pregola (rijeka) · Pasleka (rijeka) · Radunja (rijeka) · Reda (rijeka) · Leba (rijeka) · Slupia (rijeka) · Viepža (rijeka) · Parseta (rijeka) · Rega (rijeka) · Pine (rijeka) · Varnov (rijeka) · Kemi (rijeka) · Lule (rijeka) · Trave (rijeka) · Alandsko more · Glittertind (vrh) · Nacionalni park Hardangervidda Na dnu članka poželjno postaviti predložak Portal Europa Srodni projekti: Wikiprojekt Europa | ||
| Vanjske poveznice |
||
| uredi | ||
| Države |
||
| uredi | ||
|
Albanija · Andora · Austrija · Azerbajdžan · Belgija · Bjelorusija · Bosna i Hercegovina · Bugarska · Cipar · Crna Gora · Češka · Danska · Estonija · Finska · Francuska · Grčka · Gruzija · Hrvatska · Irska · Island · Italija · Kazahstan · Kosovo · Latvija · Lihtenštajn · Litva · Luksemburg · Mađarska · Sjeverna Makedonija · Malta · Moldavija · Monako · Nizozemska · Norveška · Njemačka · Poljska · Portugal · Rumunjska · Rusija · San Marino · Slovačka · Slovenija · Srbija · Španjolska · Švedska · Švicarska · Turska · Ukrajina · Ujedinjeno Kraljevstvo · Vatikan | ||
 Ostali portali na hrvatskoj wikipediji
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
