Otvori glavni izbornik

Portal:Glazba/Odabrani članak/01. 2014.

Zabavna glazba je naziv za vrstu glazbe kojoj pripadaju nepretenciozna glazbena djela namijenjena zabavi i razonodi. Iako u najširem smislu postoji oduvijek, zabavnu glazbu – kao pojam i pojavu u povijesti glazbe – sustavnije se prati od sredine 19. stoljeća. U mnogočemu je srodna plesnoj i narodnoj glazbi, posebice u svojoj društvenoj ulozi, a s pojavom i razvojem radija i televizije sve se više komercijalizirala. Zajedno s pop-glazbom, pod čime se u početku podrazumijevala i najjednostavnija rock’n’roll-glazba uz električne gitare, zabavna je glazba danas predmet posebnih studija.

Pročitaj cijeli članak | Ostali odabrani članci


{{Portal:Glazba/Odabrani članak/01. 2014.}} osvježi, izmjene, uredi)



Portal:Glazba/Odabrani članak/02. 2014.

Ernestine Schumann-Heink pjeva pjesmu By the Waters of Minnetonka Thurlowa Lieurancea (snimka iz 1926.)

Alt (lat. altus = visok; njem. Alt, engl. i tal. contralto, franc. haute-contre) je najdublji ženski ili dječji (dječački) glas uobičajenoga opsega od a do e2. Kad govorimo o altu kao pjevačkom glasu, ima slučajeva da je spomenuti opseg i veći: od e ili d pa čak do h2, ali tu je, dakako, riječ o sasvim osobitim iznimkama i individualnim razlikama. S obzirom na položinu, boju i karakter glasa, moguće je razlikovati čak tri podvrste alta: koloraturni, lirski i dramski (duboki alt). U stručnoj literaturi autori često navode različite opsege za pojedine pjevačke glasove pa je tako, u ovom slučaju, i s altom. Ta razlika proizlazi iz povijesnih i stilskih odrednica glazbene prakse i vremena u kojemu su pojedini skladatelji živjeli i djelovali.

Pročitaj cijeli članak | Ostali odabrani članci


{{Portal:Glazba/Odabrani članak/02. 2014.}} osvježi, izmjene, uredi)



Portal:Glazba/Odabrani članak/03. 2014.

Prizor iz opere

Mila Gojsalića povijesna je glazbena drama hrvatskog skladatelja Jakova Gotovca, za koju je libreto prema vlastitoj istoimenoj poemi priredio Danko Angjelinović. Gotovca je – jednako kao i Angjelinovića – osobito nadahnula legenda o mladoj Mili Gojsalić, koja je 1530. u borbi protiv turskih osvajača hrabro žrtvovala svoj život za slobodu Poljica. Ova je opera praizvedena 18. svibnja 1952. u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu: Gotovac je ravnao solistima, zborom i orkestrom, režirao je Tito Strozzi, a scenografiju i kostimografiju osmislio je i izradio Ljubo Babić. Naslovnu ulogu pjevala je Marijana Radev.

Pročitaj cijeli članak | Ostali odabrani članci


{{Portal:Glazba/Odabrani članak/03. 2014.}} osvježi, izmjene, uredi)



Portal:Glazba/Odabrani članak/04. 2014.

Dvije zvučničke kutije

Zvučnik je elektromehanički pretvarač koji pobuđen električnim signalom proizvodi zvuk frekvencijskog opsega od 20 do 20.000 Hz, odnosno zvuk namijenjen ljudskom uhu. Pojam zvučnik se također često koristi i za zvučničku kutiju u kojoj se nalazi jedna ili više zvučničkih jedinica (zvučnika u užem smislu). Prvi je zvučnik bila telefonska slušalica koju je 1876. patentirao Alexander Graham Bell. 1878. uslijedila je poboljšana verzija Ernsta Siemensa u Njemačkoj i Engleskoj. Vjeruje se da je sličnu napravu 1881. stvorio i Nikola Tesla. Modernu konstrukciju zvučnika s pomičnom zavojnicom ostvario je 1898. Britanac Oliver Lodge. Tridesetak godina poslije njegov je sunarodnjak Paul Voigt sklopio prvi zvučnik koji je mogao učinkovito reproducirati cijeli raspon frekvencija, a također je razvio i prvi sustav za kućnu uporabu.

Pročitaj cijeli članak | Ostali odabrani članci


{{Portal:Glazba/Odabrani članak/04. 2014.}} osvježi, izmjene, uredi)



Portal:Glazba/Odabrani članak/05. 2014.

Sir Simon Rattle i Berlinski filharmoničari

Berlinski filharmoničari su jedan od najpoznatijih i najboljih njemačkih i svjetskih simfonijskih orkestara. Još od 1867. godine u Berlinu je djelovao orkestar koji je utemeljio njemački dirigent i skladatelj Johann Ernst Benjamin Bilse. Bilseov je orkestar redovito nastupao u novoj koncertnoj dvorani u Lajpciškoj ulici (njem.Leipziger Straße), a berlinska je publika vrlo rado posjećivala njihove koncerte. No 1882. došlo je do razmirica u orkestru: nezadovoljni uvjetima rada i plaćom, 54 su glazbenika napustila Bilsea te 1. svibnja iste godine službeno osnovali svoj orkestar, zavjetovavši se na "međusobno neraskidivo zajedništvo" i obvezavši se osobno brinuti o financijama novoga orkestra. Ispočetka su nastupali kao »Negdašnji Bilseov orkestar«, a nakon što je brigu o organizaciji i poslovanju orkestra istoga ljeta 1882. preuzeo Hermann Wolff, dobili su i novo ime: Orkestar berlinske Filharmonije. To su ime službeno zadržali sve do 2002., kada je dužnost šefa dirigenta Berlinskih filharmoničara i umjetničkoga ravnatelja berlinske Filharmonije preuzeo Sir Simon Rattle. On je svoj angažman uvjetovao reorganizacijom Orkestra i preobrazbom Filharmonije u samostalnu javnu zakladu. Njegovim se zahtjevima udovoljilo pa je Orkestar berlinske Filharmonije od 1. siječnja 2002. i službeno preimenovan u Zakladu »Berlinski filharmoničari« (njem. Stiftung Berliner Philharmoniker) koja je tako i pravno ostvarila svoju umjetničku i financijsku neovisnost.

Pročitaj cijeli članak | Ostali odabrani članci


{{Portal:Glazba/Odabrani članak/05. 2014.}} osvježi, izmjene, uredi)



Portal:Glazba/Odabrani članak/06. 2014.

Klasična gitara

Gitara je glazbalo sa žicama kod kojega se zvuk proizvodi okidanjem žica desnom rukom, dok se pritiskanjem žica uz vrat gitare lijevom rukom mijenja visina tona. Korijene vuče još od antike, a danas se rabi u gotovo svim glazbenim stilovima. Najčešće ima šest žica, ali postoje i modeli s četiri, sedam, osam, deset i dvanaest žica. Gitara je vrlo često jedno od primarnih glazbala u bluesu, countryu, flamencu i rocku, te mnogim drugim oblicima pop glazbe. Također se često rabi i kao solističko glazbalo. Zvuk se na akustičnoj gitari dobiva vibracijom žice i moduliranjem od šupljine tijela ili pak pomoću pickupa i pojačala gdje se zvukom manipulira elektronički. Akustična se gitara nije previše mijenjala sve do 20. stoljeća kada se, najčešće u raznim plesnim prigodama, počinju upotrebljavati metalne žice po uzoru na bendžo. Početak je to sve značajnije uloge gitare u popularnoj glazbi, što pak s vremenom dovodi do izuma poluakustične gitare, kao i suvremenih električnih gitara.

Pročitaj cijeli članak | Ostali odabrani članci


{{Portal:Glazba/Odabrani članak/06. 2014.}} osvježi, izmjene, uredi)



Portal:Glazba/Odabrani članak/07. 2014.

Slavonska tambura samica.jpg
Dangubica.jpg
Slavonska i lička tambura samica

Tamburu samicu su u hrvatske krajeve s istoka donijeli Turci u doba svojih osvajanja. Kasnije su je proširili nomadi, a najviše se zadržala u predjelima Slavonije i Baranje. To tradicijsko narodno glazbalo zovu još i samica, danguba, dangubica, kuterevka, kozarica, potpalac, razbibriga, tikvara ili jednostavno tamburica. Osim u Slavoniji, Baranji i Lici, samicu i njoj sličnu vrstu tambura danas možemo naći i u sjevernoj Hrvatskoj oko Bjelovara, Kordunu, Gorskom kotaru i Dalmaciji oko Sinja. Hrvati u Bosanskoj Posavini svoju šargiju i danas katkada nazivaju tamburom samicom.
Samica je u prošlosti bila prisutna u raznim prigodama: čobani su njome kratili vrijeme dok su čuvali stoku na ispaši, svirala se na čijalu i sijelu, po prelima i komušalištima, uz nju se pjevalo i veselilo prilikom završetka poljskih radova... U vremenu prije Paje Kolarića i razvoja tambure i tamburaške glazbe samica je bila čest pratilac lirske narodne pjesme i plesa.

Pročitaj cijeli članak | Ostali odabrani članci


{{Portal:Glazba/Odabrani članak/07. 2014.}} osvježi, izmjene, uredi)



Portal:Glazba/Odabrani članak/08. 2014.

Mreža mjernih uređaja za osluškivanje infrazvučnih signala u Qaanaaqu na Grenlandu

Infrazvuk je naziv za duboki zvuk frekvencije manje je od 16 Hz koji ljudsko uho ne može čuti. Izvor takvoga zvuka su vjetroturbine i razni drugi strojevi poput automobila, zrakoplova, vlakova, itd. Prirodni izvori infrazvuka su oluje, valovi, snježne lavine, zemljotresi, vulkani, vodopadi, lomovi ledenjaka, polarna svjetlost, munje i turbulencije vjetra. Infrazvuk postaje opasan po ljudsko zdravlje ako stalno djeluje na čovjeka jačinom od 130 dB. Mjerenja u vjetroelektranama pokazala su da ta vrijednost nikada nije dosegnuta. Kod ljudi izloženih infrazvuku javlja se osjećaj straha, nadnaravne jeze, potištenosti i tjeskobe, što bi moglo objasniti paranormalne pojave poput viđenja duhova. Pomoću infrazvuka se još u Prvom svjetskom ratu određivao položaj topništva. Jedan od začetnika proučavanja infrazvuka je bio francuski znanstvenik Vladimir Gavreau (rođen u Rusiji kao Vladimir Gavronski), koji je eksperimentirao je i s infrazvučnom zviždaljkom nalik kakvoj ogromnoj cijevi orgulja.

Pročitaj cijeli članak | Ostali odabrani članci


{{Portal:Glazba/Odabrani članak/08. 2014.}} osvježi, izmjene, uredi)



Portal:Glazba/Odabrani članak/09. 2014.

Dinamički mikrofon

Mikrofon je mehanoelektrični pretvarač koji pretvara zvuk u električni signal. Mikrofoni imaju više primjena, primjerice u telefonima, snimačima, radijskim i televizijskim studijima, računalima, VoIP tehnologiji, itd.

Riječ mikrofon potječe od engleske riječi microphone (koja pak potječe od dvije grčke riječi – mikros što znači mali, i phone što znači zvuk). Kao izumitelj mikrofona spominje se Emile Berliner, no prvi je kvalitetniji mikrofon izradio Alexander Graham Bell. Postoji više vrsta mikrofona, primjerice ugljeni, dinamički, kondenzatorski, kristalni ili piezoelektrični mikrofon, i drugi. Razlikuju se po usmjernim karakteristikama, dinamičkom opsegu, jačini nelinearnih izobličenja, osjetljivosti, impedanciji i prijenosnom frekvencijskom opsegu.

Pročitaj cijeli članak | Ostali odabrani članci


{{Portal:Glazba/Odabrani članak/09. 2014.}} osvježi, izmjene, uredi)



Portal:Glazba/Odabrani članak/10. 2014.

Fender Precision Bass.jpg

Fender Precision Bass prva je bas gitara ikada napravljena i promovirana na tržištu. Model se pojavio 1951., a svoj prepoznatljiv dizajn, koji i danas ima, dobio je 1956. godine. To glazbalo izradio je Leo Fender koji je želio napraviti instrument manji od kontrabasa, a kojega bi glazbenici mogli transportirati u automobilu. Bas gitara je zauvijek promijenila glazbu, a model Precision se i danas pojavljuje u svim glazbenim žanrovima. To je model jednostavne konstrukcije: ima samo jedan elektromagnet i dva regulatora jakosti i boje zvuka. Zbog jednostavnosti i dizajna, vrlo je često glazbalo u mnogim trendovima popularne i zabavne glazbe.

Pročitaj cijeli članak | Ostali odabrani članci


{{Portal:Glazba/Odabrani članak/10. 2014.}} osvježi, izmjene, uredi)



Portal:Glazba/Odabrani članak/11. 2014.

Hvataljka gitare

Hvataljka je važan dio većine glazbala sa žicama: to je tanka, uska i uzdužna ploha ravnoga ili zaobljenoga oblika zalijepljena na prednjem dijelu vrata glazbala. Najčešće je izrađena od drveta i u nju se utiskuju pragovi, odnosno prečnice. Iznad hvataljke na vratu glazbala napete su žice koje glazbenik prstima pritišće na hvataljku: tako se skraćivanjem duljine žice koja vibrira od mjesta pritiska do konjića određuje visina tona. U nekim se jezicima hvataljka kao izraz rabi i u uputama za izvođenje: primjerice, u glazbi se talijanska oznaka sul tasto kod gudača odnosi na željeni položaj gudala iznad hvataljke kako bi se dobila specifična boja tona. Gitaristima ta oznaka sugerira položaj desne ruke iznad hvataljke, tj. upućuje ih na istu skladateljevu želju glede zvukovne interpretacije. Uslijed svoje tvrdoće, hvataljka ujedno štiti vrat glazbala od mogućih oštećenja.

Pročitaj cijeli članak | Ostali odabrani članci


{{Portal:Glazba/Odabrani članak/11. 2014.}} osvježi, izmjene, uredi)



Portal:Glazba/Odabrani članak/12. 2014.

Opamptransistorlevelcolored.png

Niskofrekventno pojačalo snage
Pojam pojačala obuhvaća mnoštvo vrlo različitih elektroničkih sklopova koji se razlikuju s obzirom na namjenu, konstrukciju i svojstva. U elektroakustici taj se pojam djelomično odnosi na niskofrekventna (audio) pretpojačala koja djeluju kao naponska pojačala predviđena za priključak drugih elektroničkih sklopova u elektroakustičkom lancu reprodukcije, te na pojačala koja su konstrukcijski predviđena za priključak opterećenja vrlo malog električnog otpora, odnosno impedancije, primjerice dinamički zvučnik.

Pročitaj cijeli članak | Ostali odabrani članci


{{Portal:Glazba/Odabrani članak/12. 2014.}} osvježi, izmjene, uredi)