Orguljaš
Pridružio/pridružila se 5. prosinca 2015.
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
→L'Inferno: novi odlomak |
→Sudčije: novi odlomak |
||
Redak 433:
|}<!-- Predložak:Napomena-prebačeno -->
--<span style="margin-left: 5px;"> [[user:Bonč|Bonč]] <small>([[User talk:Bonč|razgovor]])</small> • ''Tagline: <font color="#008000">Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati.</font>'' • </span> 02:58, 27. rujna 2016. (CEST)
== Sudčije ==
Bok {{s|Orguljaš|Orguljašu}},
članak nije dobro naslovljen, a bilo bi poželjno rabiti hrvatske izvore kao uzore u bilo kojem slučaju imenovanja članaka na hrvatskoj wikipediji.
Razvidno je da je suradnik koji je rabio riječ <span class="plainlinks">[http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=el9kWxk%3D&keyword=judikat judikat]</span> u značenju <span class="plainlinks">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kraljevina_Sardinija&diff=next&oldid=3243291 ''Judikat'' Arboreja]</span> loše načinio. Trebalo je samo pregledati u povijesnim [[WP:NI|izvorima]] i [[WP:L|literaturi]].
Kao što današnji pravopisi ([[Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje|'''''Hrvatski pravopis''''' Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje]]), tako je i u prošlim vremenima bilo pisano sudac, tog sudca, oj sudče, sa sudcem, tih sudaca; sudčev; sudački.
Izvori donose:
* [[Vladimir Mažuranić]], ''Prinosi za hrvatski pravno-povjestni rječnik'', Pretisak, 2. sv. : P ‒ Ž, »Informator«, Zagreb, 1975., str. 1396. donosi:
** '''sudčija,''' f., judicatus itd., zvanje sudčevo i područje, kojemu koji sudac sudi ili stoji na čelu. Belost. — 1. Župe, knežije, knežtva, bratstva diele se i na sudčije ; <font color="darkblue">'''['''...''']'''</font> — 2. I pojedina obćina, kojoj je sudac na čelu, nazivlje sama sebe ''sudčija''.
* ur. Stjepan Musulin, ''<font face="Monotype corsiva" size="3" style="color:#000000;color:black">Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika</font>'', pregledali i odobrili Dragutin Boranić i Petar Skok, Dio 16. : (2. spasti – 1. sunce), Sv. 70. : 4 × ¼ šesnaestoga dijela : (stresti – 1. sunce), Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1958., str. 875.
** '''1. SUČIJA,''' ''f.'', sudačko zvańe ili područje, sud, vlast. U zapadnim krajevima od XVI vijeka. U rječniku Habdelićevu (sudčija u varašeh velikeh, praetura), u Vitezovićevu (dictatura; sudčija, gradska sudčija), u Bjelostjenčevu (sudčija; praetura, censura, judicatus; — sudčija najvekša, consulatus) i u Jambrešićevu (praetura; glavarstvo, sudčija, sudctvo; Schultheissen-Amt, Richter-Amt). Mažuranić (Prinosi 1396) daje značeńa (uz lat. judicatus): zvańe sučevo, područje, kojemu koji sudac sudi; pojedina općina. <font color="darkblue">'''['''...''']'''</font>
Kako je ovdje riječ o prošlosti bilo bi dobro rabiti i riječi koje su se u hrvatskom jeziku rabile u vrlo sličnom kontekstu, a kraljevi su bili ''"vrhovni nosioci sudske vlasti — vrhovni suci"''.
Habdelić ima imenicu dvorčija, zapisano kao ''Dvorchia'' u značenju lat. ''Dictatura'', zapisano Szudecz u varaſeh velikeh nayvexi. (moj prijevod: sudec u varašeh velikeh najvekši), kako je postojao i veliki sudac, tako vjerojatno i velike sudčije.
Riječ sučija može označivati čast, službu i položaj sudca, ali i sušicu (tuberkulozu; sičija, sučija, tižika, tišika), stoga bi bilo uputno rabiti riječ sudčija u kontekstu teritorija kojm ''vlada'' sudac. Ipak ne opstoji zemlja <span class="plainlinks">[http://www.iusinfo.si/DnevneVsebine/Kolumna.aspx?id=10681 ''Judeksija'']</span>.
Na čelu tih sardinijskih sudčija je sudac, sudec, sodec ili ako baš treba ''judeks'', a posljednja nositeljica vlasti bi prije bila sudica nego sutkinja, suditeljica, sudinja je u Vitezovića zabilježena 1708. (rabio je i August Šenoa), a sudilja je prije proročica. Riječ sutkinja izgleda nije zabilježena u rječnicima prije 1979. godine. Nadam se kako sam pomogao. Lijep pozdrav, -- [[suradnik: Nesmir Kudilovic|Nesmir Kudilovič]] <small>([[razgovor sa suradnikom: Nesmir Kudilovic|razgovor]])</small> 3,55; 27. rujna 2016. (SEV)
| |||