Inačica od 10. prosinca 2007. u 21:29 uredi F.G. (razgovor \| doprinosi) 524 edits m Uklanjanje izmjene 1001480 što ju je unio/unijela 78.1.123.74 (Razgovor sa suradnikom:78.1.123.74) // xD ← Starija izmjena		Inačica od 11. prosinca 2007. u 00:45 uredi ukloni ovu izmjenu Dnik (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 3.395 edits malo sredio već čuvenu stranicu Novija izmjena →
Redak 1: {{pravopis}} [[Slika:Knacker vorm raeuchern.jpg\|thumb\|Dimljene kobasice]] '''Kobasica''' je tradicionalni naziv za prerađevinu [[mljeveno meso\|mljevenog mesa]] s dodatkom [[začin\|začina]] koje se stavlja u tanko prirodno [[životinjsko crijevo]] ili sintetičko crijevo. Kobasice se razlikuju prema geografskom položaju podrijekla ukusa lokalnog stanovništva koja je poprimila tradiciju naziva. Primjer su: Slavonska, Sremska, Istarska, Kranjska, Debrecinska. Postoje i razne druge kobasice, npr. čajna kobasica. ~~Primjer je i čajna kobasica. Nju proizvodi firma, a ove druge se radiju doma.~~ U Hrvatskoj se ~~rade~~također izrađuju [[krvavice]], ~~i one su~~ tamno-crvene boje, a Nijemci su poznati po [[bijele kobasice\|bijelim kobasicama.]]. == Kobasica s Hrvatskih područja == Line 25 ⟶ 28: == Kobasica u svijetu == Industriska proizvodnja kobasica je približila kobasicu na [[trpeza\| trpezu]] kao svakodnevnu hranu . Iseljenici su širili svoj način ishrane i doprinjeli da se razne vrste kobasica nalaze u prodaji raznih dijelova svijeta. Zemlje ili regije su tradicionalno poznate kao ljubitelji kobasica. [[~~Njemci~~Nijemci]] su poznati kao veliki ljubitelji kobasica i u to ime su otvorili muzej kobasica u [[Holzhausen]]u, blizu Erfurta, regionalnog glavnog grada [[Thueringen]]a. Stari službeni dokument o "[[Bratwurst]]u" iz Thueringena pronađen [[2000]]. potaknuo je ideju o muzeju. Radi se o računu iz [[1404]]. kojeg je Thomas Mauer pronašao u Arnstadtu, gradu nedaleko Holzhausena. [[Francuzi]], [[Talijani]], [[Mađari]], [[Hrvati]], [[Srbi]], [[Poljaci]] ili pojedine regije dotičnih zemalja se tradicionalno povezuju sa dugogodišnjom tradicijom i poznavanjem umijeća kobasičarstva. Danas je kobasica nezaobilazni obrok svakog kutka svijeta. Pogotovo u zapadnom svijetu ponuda i varijacije su velike na temu kobasica. ===Skandinavske zemlje=== Hrenovke, švetski korv, prodaje se na ulici u malim kioscima ili kamp prikolicama. To je bila jedina brza hrana do [[1990]]-ih godina švetskih ulica.Večinom su to hrenovke brzo kuhane ili pečene na [[roštilju]], prodaju se u kiflici sa [[senf]]om i [[kečap]]om ili kod [[Danci\|Danaca]] poznata hrenovka u crvenom ovitku, danski polse. [[Šveđani]] imaju svoju tradicionalnu kobasicu [[Falukorv]], naziv je dobila prema mjestu proizvodnje [[Falun]]u koja industriskom proizvodnjom liči na parizer. [[Princkorv]] je mala hrenovka do 5 cm dužine koja se tradicionalno služi za Božičnih blagdana. == Izvori == http://www2.hgk.hr/znakovi/izvorno/baranjski_kulen.asp [[Kategorija:Hrana]] [[Kategorija:Valpovački leksikon]]

Kobasica: razlika između inačica