Inačica od 11. prosinca 2007. u 23:07 uredi Made in creative (razgovor \| doprinosi) 423 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 11. prosinca 2007. u 23:10 uredi ukloni ovu izmjenu Made in creative (razgovor \| doprinosi) 423 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 30: Industriska proizvodnja kobasica je približila kobasicu na [[trpeza\| trpezu]] kao svakodnevnu hranu . Iseljenici su širili svoj način ishrane i doprinjeli da se razne vrste kobasica nalaze u prodaji raznih dijelova svijeta. Zemlje ili regije su tradicionalno poznate kao ljubitelji kobasica. [[Nijemci]] su poznati kao veliki ljubitelji kobasica i u to ime su otvorili muzej kobasica u [[Holzhausen]]u, blizu Erfurta, regionalnog glavnog grada [[Thueringen]]a. Stari službeni dokument o "[[Bratwurst]]u" iz Thueringena pronađen [[2000]]. potaknuo je ideju o muzeju. Radi se o računu iz [[1404]]. kojeg je Thomas Mauer pronašao u Arnstadtu, gradu nedaleko Holzhausena. [[Francuzi]], [[Talijani]], [[Mađari]], [[Hrvati]], [[Srbi]], [[Poljaci]] ili pojedine regije dotičnih zemalja se tradicionalno povezuju sa dugogodišnjom tradicijom i poznavanjem umijeća kobasičarstva. Danas je kobasica nezaobilazni obrok svakog kutka svijeta. Pogotovo u zapadnom svijetu ponuda i varijacije su velike na temu kobasica. ===Skandinavske zemlje=== Hrenovke, švetski korv, prodaje se na ulici u malim kioscima ili kamp prikolicama. To je bila jedina brza hrana do [[1990]]-ih godina švetskih ulica.Večinom su to hrenovke brzo kuhane ili pečene na [[roštilju]], prodaju se u kiflici sa [[senf]]om i [[kečap]]om ili kod [[Danci\|Danaca]] poznata hrenovka u crvenom ovitku, danski ~~plse~~pølse. [[Šveđani]] imaju svoju tradicionalnu kobasicu [[Falukorv]], naziv je dobila prema mjestu proizvodnje [[Falun]]u koja industriskom proizvodnjom liči na parizer. [[Prinskorv]] je mala hrenovka do 5 cm dužine koja se tradicionalno služi za Božičnih blagdana. == Izvori ==

Kobasica: razlika između inačica