|
POREMEĆAJI SPAVANJA
{{Infobolesti
| 01-KOD = G47.0
| 01-NAZIV =
| 02-KOD = F51.0
| 02-NAZIV = Neorganska insomnija
| 03-KOD =
| 03-NAZIV =
}}
'''Nesanica''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''insomnia'') je nedovoljno [[spavanje]]. Dijeli se prema vrsti poremećaja spavanja i trajanju.
Nesanica se dijeli na:
* teškoće uspavljivanja (nesanica na početku spavanja)
* učestalo i stalno buđenje (teškoće održavanja spavanja)
* trajnu pospanost unatoč odgovarajućoj duljini spavanja (neodmarajuće spavanje)
== Vrste nesanice po trajanju ==
Postoje 4 faze spavanja: I. Faza = najpovršnija faza
* '''Prolazna nesanica''' je nesanica koja traje od jedne do nekoliko noći (u okviru jedne epizode). Prolazna nesanica je obično posljedica [[stres]]a ili promjena radnog ili okolinskog rasporeda, npr. promjena [[Vremenska zona|vremenskih zona]] prilikom putovanja.
II. faza = dublja faza
* '''Kratkotrajna nesanica''' traje od nekoliko dana do 3 tjedna. Poremećaji takva trajanja obično su uzrokovani produljenim stresom, kao što je oporavak od [[Kirurgija|kirurškog zahvata]] ili kratkotrajne [[bolest]]i, nakon teškog ispita, [[smrt]]i bliske osobe, početka rada na novom ili odgovornijem radnom mjestu itd.
III. faza = još dublja faza
* '''Dugotrajna nesanica''' traje mjesecima ili godinama i obično je odraz [[psihijatrijskih]] ili dugotrajnih zdravstvenih poremećaja, lijekova ili osnovnih poremećaja spavanja. Dugotrajna nesanica može biti trajna ili s izmjenama epizoda nesanice i urednog spavanja. Nekoliko noći slabog spavanja, obično uzrokovane stresom ili uzbuđenjem, uobičajena je i česta pojava i ne ostavlja trajnih posljedica na čovjeka. Dugotrajna nesanica, međutim, ima znatne štetne posljedice u obliku nemogućnosti obavljanja dnevnih obveza, poremećaja raspoloženja, poremećaja odnosa u obitelji i povećanja rizika od dnevnih ozljeda uzrokovanih smanjenom pozornošću i oprezom zbog pospanosti.
IV. faza = najdublja faza sna
Iz III. i IV. faze čovjeka je najteže probuditi. Ako čovjeka probudimo on je dezorijentiran, ne zna koliko je sati ni gdje se nalazi. Iz IV. Faze čovjek ulazi u fazu REM-a. U REM fazi javlja se brzo micanje očnih jabučica što je znak da čovjek sanja. U fazi REM-a čovjek je paraliziran. Također karakteristično za REM fazu kod muškaraca je erekcija penisa neovisno o sadržaju sna. Dokazano je da pred jutro više sanjamo i ukoliko čovjeka probudimo u REM fazi sjećat će se sna!
NESANICA (insomnija): najčešći je poremećaj spavanja. Razlikujemo primarnu i sekundarnu nesvjesticu. Sekundarna nesvjestica posljedica je neke druge bolesti npr. depresije, anksioznosti. Primarna nesvjestica nema poznatog uzroka. Čovjek ne može
== Vrste nesanice po uzroku ==
zaspati i budi se u noći (pred jutro).
Osobi koja ima NESANICU savjetovat ćemo da:
*provodi mjere higijene spavanja
*da se uvijek ustaju u isto vrijeme
*da izbace kofein ukoliko ga konzumiraju
*da iz sobe izbace sve ( TV, novine) da im ona služi isključivo za spavanje
*da soba u kojoj spavaju bude hladna
*neka koriste lijekove za spavanje, ali samo privremeno
*osoba ne smije biti aktivna prije spavanja, ali dobro je da provodi vježbe relaksacije
NOĆNE MORE: čovjek se iz sna budi prestrašen i sretan što je to bio samo san. Češće su pred jutro. Mogu nastati pod utjecajem druge bolesti nakon (PTSP-a), stresnih događaja, u vrućici te kod intoksikacije alkoholom. Ako su to uzroci liječenje se usmjeruje na tu bolest, a ne na noćne more.
=== Psihofiziološka nesanica ===
NOĆNI STRAHOVI: javljaju se kod djece. Dijete spava sjedi, vrišti, plače ne može ga se smiriti. Drugo jutro dijete se ne sjeća što je bilo. Javlja se u dubokim fazama spavanja u prvoj polovici noći. Dijete treba poleći, umiriti, ne razbuđivati i nikako ga ujutro ne podsjećati na to! Kada je to često i dijete je izmoreno daju se anksiolitici ili antidepresivi.
Dugotrajna nesanica ovog tipa je poremećaj [[Ponašanje|ponašanja]] pri kojem su bolesnici zaokupljeni očekivanjem da ne mogu zaspati. Poremećaj spavanja obično počinje kao posljedica emocionalnog stresa te se nastavlja dugo nakon što stresno razdoblje završi. Osobe koje pate od ovog poremećaja previše su zaokupljene trajnim nastojanjem da zaspu i ova nesanica je, prema tome, uvjetovan ili naučen odgovor. Osobe s ovim poremećajem lakše zaspu u vrijeme kada se ne trude zaspati i izvan kuće. Kod ovih je bolesnika izražena teškoća usnivanja, a često i noćna buđenja. U liječenju su obično korisne vježbe opuštanja u osoba kod kojih je izražena jaka tjelesna napetost. U početku liječenja mogu se uzimati lijekovi za potpomaganje usnivanja, ali samo kratkotrajno.
MJESEČARENJE (somnambulizam): kod ovog poremećaja čovjeku se razbudi motorika. Češće je i normalno u djece. Javlja se u dubokim fazama spavanja. Osobu treba usmjeriti prema krevetu da nastavi spavati. Osigurat kuću da se ne ozljedi. Ako se javi u odraslih osoba nakon traumatskih događaja ili epilepsije treba napraviti EEG.
Pozornost se mora posvetiti i izvanjskim učincima i higijeni spavanja te izbjegavanju štetnih, podražujućih podražaja prije spavanja.
NARKOLEPSIJA: osoba usred dana odjednom zaspe, (vozi po cesti i zaspe ili jede i zaspe) što je osnovni simptom narkolepsije. Drugi simptom je katapleksija: osoba gubi mišićni tonus i pada. Javljaju se i halucinacije pri buđenju ili uspavljivanju. Osoba nakon buđenja-osjeća da je paralizirana. Narkolepsija je vrlo rijetka.
=== "Vanjska" nesanica ===
POREMEĆAJI CIRKADIURNOG RITMA SPAVANJA: čovjek ne spava uobičajeno vrijeme. Uzroci su rad u smjenama ili odlazak u drugu vremensku zonu. Zbog toga se javljaju glavobolje, napetost, smanjena cirkulacija, razdražljivost. Terapija je da se osoba što prije prilagodi na novu vremensku zonu i da pokuša što prije san vratiti u normalu nakon rada u smjenama.
Vanjski čimbenici mogu uzrokovati nesanicu. Prilagodbeni poremećaji spavanja koji se još nazivaju privremena nesanica uzrokovana okolinom, mogu se pojaviti nakon promjene okoline u kojoj spavamo (npr. pri spavanju u hotelu ili bolničkom krevetu) te prije ili poslije važnog događaja u životu, kao što su promjena zanimanja, gubitak voljene osobe, bolest ili stres zbog rokova na poslu ili ispita, nekog važnog događaja koji iščekujemo (vjenčanje, prva vožnja avionom, putovanje). Poremećaj se može iskazati kao otežano uspavljivanje, često buđenje ili buđenje rano ujutro. Oporavak je obično vrlo brz i nastupa nakon 2-3 tjedna.
Neodgovarajuća higijena spavanja odnosi se na neodgovarajući način ponašanja prije spavanja i/ili okolinu koja je nepovoljna za spavanje. Npr. neki bolesnici pokušavaju spavati ispred [[Televizija|televizije]] koju ostavljaju upaljenu cijelu noć ili pokušavaju zaspati neposredno nakon dolaska s posla u ponoć. Buka i/ili [[svjetlost]] može utjecati na nemogućnost uspavljivanja, a isto tako i partner s kojim se spava ako za vrijeme spavanja povremeno ima trzaje noge ili tijela ili ako glasno hrče.
Satovi kojima svijetle kazaljke ili brojke mogu razbuditi bolesnika i povećati nervozu jer bolesnik gleda kako prolazi vrijeme, kasno je, a on/ona ne može zaspati. Različiti lijekovi, obilna jela, naporno vježbanje ili tuširanje u vrućoj vodi neposredno prije spavanja mogu omesti usnivanje.
Osobe s ovim poremećajem spavanja trebaju razviti opuštajuće rituale prije spavanja te pripremiti i očuvati ugodnu okolinu za spavanje. Isto tako bi i vrijeme buđenja trebalo biti jednako. Trebalo bi izbjegavati neredovito odlaženje na spavanje, a vrijeme u krevetu ograničiti na vrijeme za koje se spava.
=== Visinska nesanica ===
Boravak na velikim visinama uobičajeno je povezan s poremećajima spavanja. Čest je poremećaj tzv. periodično disanje za koje je odgovorna smanjena koncentracija [[kisik]]a na velikim visinama. Česta buđenja i loša kvaliteta spavanja tipični su za visinsku nesanicu koja je obično najteža prvih nekoliko dana, ali takvo stanje može i potrajati. Određenim vrstama lijekova moguće je spriječiti pojavu visinske nesanice
{{Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja}}
[[kategorija: Psihijatrija]]
[[Kategorija: Psihologija]]
[[en:Insomnia]]
[[he:נדודי שינה]]
[[nl:Slapeloosheid]]
[[pt:insônia]]
[[ru:Бессонница]]
[[fi:Unettomuus]]
[[sv:Sömnlöshet]]
[[vi:Mất ngủ]]
[[tr:İnsomnia]]
[[zh:失眠]]
| 