Razlika između inačica stranice »Neretvanska kneževina«

bez sažetka
 
Za razliku od susjednih krajeva, stanovnici Neretvanske kneževine su zbog jake izoliranosti i smatranja da je kršćanstvo sredstvo prisile, imali raširenu pogansku, nekršćansku vjeru, tako da su ovi Hrvati dobili ime "pogani", a zemlja "Poganska", lat. Pagania.
Stanovništvo se većinom bavilo ribolovom te uzgojem [[smokva|smokava]] i [[maslina]].Međutim najunosniji posao je bilo gusarenje.Mletački trgovački brodovi prolazili su Jadran hrvatskom obalom jer je lakša za plovidbu od talijanske, a to iskoristili neretvani[[Neretvani]] i svojim brzim [[sagena|sagenama]] pljačkali sve strane brodove, pogotovo mletačke, ia to je par puta uzrokovalo rat. Neretvane je tek smirio kralj [[Petar Krešimir IV.]][[Slika:Pagania.png|thumb]]
 
== Povijest ==
Zbog iste je mletački dužd [[Urso Patricijak]] u siječnju 880. bio prinuđen na obnovu savezništva sa [[Franci]]ma, sklopivši ugovor sa kraljem [[Karlo III. Debeli|Karlom III. Debelim]], sve u cilju borbe protiv Neretvana.
 
[[887.]] dolazi do legendarne [[bitka kod Makarske 18. rujna 887.|bitke kod Makarske]] između NeretljanaNeretvana i Mlečana, predvođenih duždom [[Petar Kandijan|Petrom Kandijanom]]. [[18. rujna]] [[887.]], nakon početnih uspjeha Mletaka, neretvanski Hrvati u žestokom protuudaru razbijaju mletačku plovu i postrojbe na kopnu, pri čemu pogiba i sam mletački vođa. OvojOvaj datum se obilježeva kao Dan [[Hrvatska ratna mornarica|Hrvatske ratne mornarice]], čime se želi posebno istaknuti hrvatska pomorska tradicija.
 
Nakon te bitke, sve do pred [[11. stoljeće]], mletački napadi su utihnuli, a pored svega toga, Mlečani su morali plaćati svake godine danak Hrvatima.
53

uređivanja