Čvrstoća: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
umetnuta slika |
dpona opisa |
||
Redak 1:
[[
Veličina najveće moguće ili dopuštene kohezione sile među molekulama ili kristalima materijala u čvrstom agregatnom stanju.
Izražava se jedinicama sile koja opterećuje materijal, po jedinici površine presjeka u kome se ta sila ispoljava (tzv. naprezanje|'''naprezanje materijala'''), u karakterističnim točkama dijagrama čvrstoće.
Uobičajene su izvedene jedinice za naprezanje i čvrstoću: <math> kp/mm^2 </math> (kilopond po kvadratnom mm presjeka) ili N/<
Čvrstoća spada među najvažnije karakteristike tehničkih materijala, od kojih se grade strojevi, alati, građevije ili predmeti svakodnevne uporabe.
Redak 15:
Slika prikazuje tipičnu krivulju rastezanja uobičajenih čeličnih materijala.
Pčetni dio krivulje je linearan, tj. produženje epruvete proporcionalno je sili rastezanja do točke E, koju zovemo '''granicom elasticiteta'''. Ako se obustavi rastezanje bilo gdje u području između 0 i E, epruveta će se vratiti na prvobitnu dužinu bez ikakvih trajnih deformacija, tj. u rasponu naprezanja 0 - E materijal se ponaša potpuno elastično.
Prekoračenjem točke E, rastezanjem u uzdužnom smjeru uzrokuje se suženje epruvete na najslabijem mjestu (što je posljedica nehomogenosti materijala), što se na dijagramu čvrrstoće reflektira koljenom iza točke E.
Daljnje povećanje opterećenja uzrokuje daljnji porast dužine epruvete, međutim područje E - M više nije elastično, tj. u slučaju prekida pokusa epruveta će se nešto skratiti, ali će ipak ostati trajno deformirana. To se stoga zove područjem plastične deformacije.
Najveće dstgnuto opterećenje kome odgovara točka M bilježi se kao maksimalna čvrstoća materijala, koja međutim u slučaju trgovačkih čelika nema praktične vrijednosti. Nakon dosizanja točke M, epruveta se produžuje čak i ako opterećenje smanjujemo.
[[Kategorija: Tehnika]]
| |||