Mirela Slukan Altić: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
sitnice
Redak 1:
'''Mirela Slukan Altić''' ([[Zagreb]], [[27. ožujka]] [[1969.]]), suvremena [[hrvatska]] povjesničarka.
diplomirala je geografiju 1992. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Doktorirala je na istom Odsjeku 1999. godine. Od tada se bavi historijskom geografijom i historijskom kartografijom. Uže područje njenog znanstvenog djelovanja jest povijesna geografija jugoistočne Europe s težištem na povijest granica i upravno-teritorijalnog ustroja, razvoj naselja kao i proučavanje starih zemljopisnih karata te njihova interpretacija kao izvora za povijest.
 
diplomiralaDiplomirala je geografiju 1992. na [[PMF|Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu]]. Doktorirala je na istom Odsjeku 1999. godine. Od tada se bavi historijskom geografijom i historijskom kartografijom. Uže područje njenog znanstvenog djelovanja jest povijesna geografija jugoistočne Europe s težištem na povijest granica i upravno-teritorijalnog ustroja, razvoj naselja kao i proučavanje starih zemljopisnih karata te njihova interpretacija kao izvora za povijest.
Od [[1994.]] do [[2004.]] u statusu znanstvenog novaka radila je u Hrvatskom državnom arhivu, prvo kao voditelj Kartografske zbirke i Odsjeka za gradivo Državne geodetske uprave, a zatim kao pročelnik Zavoda za arhivistiku, pomoćne povijesne znanosti i filmologiju. Od [[2005.]] godine u statusu znanstvenog suradnika za područje povijesnih znanosti zaposlena je u Institutu društvenih znanosti [[Ivo Pilar]].
 
Od [[1994.]] do [[2004.]] u statusu znanstvenog novaka radila je u [[Hrvatski državni arhiv|Hrvatskom državnom arhivu]], prvo kao voditelj Kartografske zbirke i Odsjeka za gradivo Državne geodetske uprave, a zatim kao pročelnik Zavoda za arhivistiku, pomoćne povijesne znanosti i filmologiju. Od [[2005.]] godine u statusu znanstvenog suradnika za područje povijesnih znanosti zaposlena je u Institutu društvenih znanosti [[Ivo Pilar]].
Na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, drži nastavu kolegija “Uvod u čitanje starih karata» te «Kartografski izvori za europsku i hrvatsku povijest novoga vijeka” te sudjeluje u nastavi poslijediplomskog studija Odsjeka za povijest. Na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Puli predaje kolegij pod naslovom «Povijesna geografija i kartografija» a na poslijediplomskom studiju etnologije kolegij «Povijesna kartografija u etnologiji». Povremeno predaje na stranim sveučilištima. Kao glavni istraživač vodila je projekt Ministarstva znanosti i tehnologije RH «Prva sustavna katastarska izmjera Hrvatske i Slavonije i njezina vrijednost kao izvor za hrvatsku povijest». Od 2002. godine kao glavni istraživač vodi projekt «Povijesni atlas hrvatskih gradova» koji je odbio i međunarodnu potporu. U sklopu navednog projekta, autor je knjiga o gradovima (povijesni atlasi gradova): [[Bjelovar]], [[Sisak]] i [[Koprivnica]]. Osim toga, do danas je objavila više desetaka znanstvenih i stručnih radova, devet knjiga te sudjelovala u više domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova. Godine 2004. nagrađena je godišnjom nagradom za znanost «Oton Kučera» koja joj je dodijeljena za knjigu «Povijesna kartografija - kartografski izvori u povijesnim znanostima». Član je međunarodne komisije za povijest kartografije (Commission on the History of Cartography).
 
Na Odsjeku za povijest [[FFZG|Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu]], drži nastavu kolegija “Uvod u čitanje starih karata» te «Kartografski izvori za europsku i hrvatsku povijest novoga vijeka” te sudjeluje u nastavi poslijediplomskog studija Odsjeka za povijest. Na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Puli predaje kolegij pod naslovom «Povijesna geografija i kartografija» a na poslijediplomskom studiju etnologije kolegij «Povijesna kartografija u etnologiji». Povremeno predaje na stranim sveučilištima. Kao glavni istraživač vodila je projekt Ministarstva znanosti i tehnologije RH «Prva sustavna katastarska izmjera Hrvatske i Slavonije i njezina vrijednost kao izvor za hrvatsku povijest». Od 2002. godine kao glavni istraživač vodi projekt «Povijesni atlas hrvatskih gradova» koji je odbio i međunarodnu potporu. U sklopu navednog projekta, autor je knjiga o gradovima (povijesni atlasi gradova): [[Bjelovar]], [[Sisak]] i [[Koprivnica]]. Osim toga, do danas je objavila više desetaka znanstvenih i stručnih radova, devet knjiga te sudjelovala u više domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova. Godine 2004. nagrađena je godišnjom nagradom za znanost «Oton Kučera» koja joj je dodijeljena za knjigu «Povijesna kartografija - kartografski izvori u povijesnim znanostima». Član je međunarodne komisije za povijest kartografije (Commission on the History of Cartography).
 
{{DEFAULTSORT:Slukan Altić, Mirela}}
[[Kategorija: Suvremeni hrvatski povjesničari]]