Wikipedija

Koprivnički Bregi: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Redak 34:
== Povijest ==
Po obližnjem polju Seče - sjeverozapadno od današnjih Koprivničkih Bregi nazvana je eneolitička Seče-kultura (3500. - 3200. godine prije Krista).
SeloIme Bregi dolazi od imena "bereki", što na kajkavskom lokalnom govoru znači močvara i obilježavalo je uovo srednjemnekad močvarno područje. S vremenom se pri izgovoru naziv bereki postupno mijenjao i nastali su Bregi. Za srednjovjekovne Brege nema pouzdanih podataka, osim što se posredno zna da je vijekuto bio posjed zagrebačkih biskupa, a od 17. stoljeća sastavni dio političkog teritorija slobodnog kraljevskog grada Koprivnice iako su Bregovci živjeli seljačkim načinom života. Kraljevski sud u [[Požun]]u (današnja [[Bratislava]]) je [[19. prosinca]] [[1628.]] godine na temelju dokaza dosudio staroj vlasteli imanja što su ih zaposjeli vlaški naseljenici. [[Zagreb]]ačkom biskupu je tom prigodom priznato pravo na tri mjesta: Brege (koje još nije bilo naseljeno), Sv. [[Ladislav]] i Komarnicu (Bregh, Szent Laszlo et Komarnicza). Kako se [[1659.]] godine u Bregima spominje 40 kuća, možemo zaključiti da je selo najvjerojatnije imalo nekoliko stotina stanovnika. Selo još nije bilo naseljeno [[1638.]] godine, a [[1659.]] godine pouzdano postoji i ima stanovnike. Postavlja se pitanje kada je došlo do naseljavanja. Ukoliko kao izvor uzmemo Wincklerovu kartu [[Varaždin]]skog generalata iz [[1639.]] godine, na njoj je označeno selo "Berega", između Novigrada (Ney Schlos) i Koprivnice. Očito se radi o Bregima. Prema tome, možemo zaključiti da je ovo selo naseljeno oko [[1638.]] i [[1639.]] godine.▼
Ime Bregi dolazi od imena "bereki", što na kajkavskom lokalnom govoru znači močvara i obilježavalo je ovo nekad močvarno područje. S vremenom se pri izgovoru naziv bereki postupno mijenjao i nastali su Bregi.
▲Selo Bregi je u srednjem vijeku bio posjed zagrebačkih biskupa, a od 17. stoljeća sastavni dio političkog teritorija slobodnog kraljevskog grada Koprivnice iako su Bregovci živjeli seljačkim načinom života. Kraljevski sud u [[Požun]]u (današnja [[Bratislava]]) je [[19. prosinca]] [[1628.]] godine na temelju dokaza dosudio staroj vlasteli imanja što su ih zaposjeli vlaški naseljenici. [[Zagreb]]ačkom biskupu je tom prigodom priznato pravo na tri mjesta: Brege (koje još nije bilo naseljeno), Sv. [[Ladislav]] i Komarnicu (Bregh, Szent Laszlo et Komarnicza). Kako se [[1659.]] godine u Bregima spominje 40 kuća, možemo zaključiti da je selo najvjerojatnije imalo nekoliko stotina stanovnika. Selo još nije bilo naseljeno [[1638.]] godine, a [[1659.]] godine pouzdano postoji i ima stanovnike. Postavlja se pitanje kada je došlo do naseljavanja. Ukoliko kao izvor uzmemo Wincklerovu kartu [[Varaždin]]skog generalata iz [[1639.]] godine, na njoj je označeno selo "Berega", između Novigrada (Ney Schlos) i Koprivnice. Očito se radi o Bregima. Prema tome, možemo zaključiti da je ovo selo naseljeno oko [[1638.]] i [[1639.]] godine.
U zapisniku kanonskog pohoda iz [[1671.]] spominje se da je selo Bregi bilo pod upravom grada Koprivnice («in pago Bregi sub juridictione civitatis Capronchensis»), no izgleda da su još 1701. zagrebački biskupi polagali pravo na Brege.
Bregi su u drugoj polovici 17. stoljeća imali status sela (villa) i mjesnu samoupravu na čelu koje je bio seoski sudac. Npr. [[1677.]] je tu dužnost obnašao Ivan Podunajec («Ioannis Podunaiecz alias iudicis vilae Bregi in suburbio dictae civitatis Caproncensis et Comitatu Crisiensi existentis habitae»). Iako su Bregi imali status sela, izgleda da se dio stanovnika bavio zanatstvom poput [[1679.]] primjerice «Ioricze Husza, tkalcza iz Bregov» ili «Giurka tkalcza sene iz Bregov». Godine [[1714.]] u Bregima se spominje mlinar Martin Cheh. Bregi su se sastojali od ulica «Polanczy», «Sztara vulicza» i «Novoszelczy».
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Koprivnički_Bregi"