Crna reka: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
poveznice, mrva
Sombrero (razgovor | doprinosi)
Redak 1:
{{Wikipedizirati}}
 
[[Crna Reka]], jedna je od najzanimljivijih tekućica u [[Makedonija|Makedoniji]] i po mnogočemu veoma lijepa i raznolika. Od svog izvora u masivu [[Demir HisaraHisar]]a (turcizam sa značenjem željezni kraj, pošto obiluje [[hematit]]nim nalazištima, pogodnim za proizvodnju [[Željezo|željeza]] u obrtničkoj [[Tehnologija|tehnologiji]], usmjeravalo se otvaranju rudnika [[Skoplje|skopske]] Želje zare. Na gornje podatke upućuju toponim tog kraja Železnec i Železnečka Reka, pritoka Crne Reke. Prije eksploatacije željeza i [[ugljen]]a, bila je jedna od naj bistrijih [[voda]] i po lijepom vremenu ne odviše brza, izuzev kod samog izvora. Tok kroz Demir Hisar, pretstavlja prekrasno slivno područje, gdje kao pritoke prima Bazerničku, Babinsku, Železnečku i druge vrlo ćudljive rijeke, koje nikad tijekom godine nisu potpuno presušile, dok u kišnom razdoblju postaju opasne bujice. Cijelo ovo područje bilo je prirodno poribljeno [[Potočna pastrva|potočnom pastrvom]], [[Mekousta pastrva|mekoustom pastrvom]], velikom endemskom mrenkom, [[Crvenperka|crvenperkom]], [[Jegulja|jeguljom]] i drugim vrstama riba, te potočnim [[rakovi]]ma,koji su bili i ostali naj pouzdaniji indikatori čistoće vode.
 
Narod tog kraja imao je izuzetan suživot sa prirodom. Drvo za [[Zima|zimu]] sjekli su u obližnjim [[šuma]]ma. Regulirali su [[lov]] putem lovačkih i ribolovnih društava i skupina, pri tom su aktivno suzbijali krivolov i devastaciju. U ovom prostranom području između [[Kičevo|Kičeva]], Makedonskog Broda i [[Bitola|Bitole]] u nekoj svježoj planinskoj klimi, putem kanala, poljoprivrednici natapaju svoja polja i nasade, te proizvode čuveni žvanski [[grah]], [[Bundeva|bundeve]] posebne delikatesne, razne povrtne kulture, jara [[Žito|žita]], [[kukuruz]] i [[voće]]. U ovom dijelu svog toka Crne Reka sakupi dosta vode i tako velika i snažna, spušta se u kotlinu [[Pelagonija|Pelagoniju]]. Tu prima nekoliko većih pritoka Šemnicu, Dragor i još neke da bi se 50 tih godina razlijevala južno od Bitole prema Lerinu (Florini) čineći veliko blato i leglo [[Komarac|komaraca]], a tim u ovom kraju pogubne [[Malarija|malarije]], zato se od [[1953.]] godine prišlo [[Melioracija|melioracionim]] zahvatima i stvorena je žitnica Makedonije. Crna Reka se uliva kod rano -[[Antika|antičkog]] lokaliteta Stobi u Vardar.
 
{{mrva-rij}}
 
[[Kategorija:Rijeke]]
[[Kategorija:Zemljopis Makedonije]]
{{kat?}}
 
<!-- interwiki -->