Inačica od 11. siječnja 2008. u 10:03 uredi Doncsecz~hrwiki (razgovor \| doprinosi) 2.959 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 13. siječnja 2008. u 05:31 uredi ukloni ovu izmjenu Kurtelacić (razgovor \| doprinosi) 9.319 edits m Uklonjena promjena suradnika Doncsecz, vraćeno na zadnju inačicu suradnika SashatoBot Novija izmjena →
Redak 1: [[Slika:Košičevi grob.JPG\|thumb\|right\|200px\|Košičevi grob.]] '''Jožef Košič''' ([[mađarski jezik\|mađ]].: '''Kossics József''') ([[Bogojina]] ili ''Bagonya'', [[Mađarska]], danas [[Slovenija]], oko [[9. listopada]] [[1788]]. - [[Gornji Senik]] ili ''Felsőszölnök'', [[Mađarska]], [[26. prosinca]] [[1867]].) [[Slovenija\|slovenski]] je pisac, [[etnolog]], pjesnik, povjesničar i [[Rimokatolička Crkva\|rimokatolički]] svećenik, ~~bio~~ [[Hrvati\|hrvatskog]] podrijetla. Rođen je u [[Prekmurje\|Prekmurju]], u [[Mađarska\|Mađarskoj]]. Njegov otac je bio [[Jožef Košič]] [[Varaždin\|varaždinski]] školmeštar (učitelj), brat Franje Košiča, također svećenika iz [[Zagreb]]a. Majka mu je bila Ana Kregar, niža plemkinja iz [[Ivanec\|Ivanca]]. Pohađao je [[gimnazija\|gimnaziju]] u [[Kiseg]]u (mađ. ''Kőszeg'') i [[Sambotel]]u (mađ. ''Szombathely''). Bio je kapelan u [[Prekmurje\|Prekmurju]], [[Beltinci\|Beltincu]] (''Belatinc''), [[Turnišće\|Turnišću]] (''Bántornya''), [[Rogašovci\|Rogašovcima]] (''Szarvaslak''), i [[Sveti Juraj (Prekmurje)\|Svetom Jurju]] (''Vízlendva''). Svećeničku službu isprva je obavljao u [[Donji Senik\|Donjem Seniku]] (''Alsószölnök''; [[1816]].-[[1829]].), a zatim i u [[Gornji Senik\|Gornjem Seniku]] (''Felsőszölnök'' [[1829]].-[[1867]].) gdje je i umro u 80. godini života. Na groblju se nalazi njegov grob s pločom i natpisom na mađarskom jeziku. U crkvi mu je postavljena spomen ploča, a i seniška osnovna škola nazvana je po njemu. Ta činjenica ima veliku važnost za očuvanje nacionalne svijesti u mađarskih Slovenaca. Košič se dosta zanimao za povijest, a pogotovo povijest [[Prekmurje\|Perkmurja]]. Redak 8: Prvo svoje djelo napisao je na mađarskom, a naslovio ga je „Jesu li u Mađarskoj Vandali?“ (''Vannak e Magyar Országban Vandalusok?''), jer je držao da su Slovenci u Mađarskoj potomci Vandala. Monografija ''O Vendima i Totima u Mađarskoj'' (''A Magyar Országi Vendus-Tótokról'' [[1824]].-[[1828\|28]].) prvo se pojavila anonimno u [[Beč]]u [[1824]]. godine, a zatim pod pravim imenom u novinama "Tudmányos gyűjtemény" (''Znanstvena zbirka'') [[1828]]. godine. [[1829]]. godine pojavila se i na [[njemački jezik\|njemačkom]]. Na slovenskom jeziku pojavila se tek [[~~1992~~1998]]. godine. Djelo govori također o Slovencima u Mađarskoj. Košič se u svojim djelima služio štajerskim govorom i [[Kajkavsko narječje\|kajkavskim narječjem]]. Redak 18: * '''Križni put u 14 postaja''' (''Križna paut na XIV. štácie ali postojališča'', [[1843]].) * '''Starine Železnih i Zalaskih Slovenaca''' (''Starine železnih ino salaskih Slovencov'', [[1845]].) * ''~~'Obrađen Slovenac i Slovenka pored Muro i Rabo''' ''(~~Zborisani Sloven in Slovenka med Műrov in Rábov'', [[1845]].-[[1848\|48]].) * '''Povijest mađarskog kraljevstva''' (''Zgodbe vogerskoga kralestva'', [[1848]].) * '''Isuse, moja žudnjo''' (''Jezuš moje poželenje [[1851]].'') Redak 26: [[Kategorija:Katolički svećenici\|Košič, Jožef]] [[Kategorija:Slovenski ~~pisci i pjesnici u Mađarskoj~~književnici\|Košič, Jožef]] [[Kategorija:Mađarski književnici\|Košič, Jožef]]

Jožef Košič: razlika između inačica