Ignjat Martinović: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
m Htjeo -> htio
Redak 3:
Bio je profesor [[filozofija|filozofije]] i [[matematika|matematike]] u franjevačkom samostanu u Pešti te profesor [[fizika|fizike]] na Akademiji odnosno Sveučilištu u [[Lavov]]u i prvi dekan tamošnjeg Filozofskog fakluteta. Bio je pripadnik [[Franjevci|franjevačkog reda]] i svjetovni svećenik. Od 1791. pod utjecajem ideja [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]], počinje se baviti [[politika|politikom]] i javno deklarira kao ateist. U spisu "Status Regni Hungariae" razradio je plan o reformi ustava, zalažući se za dovdomni sustav, uklanjanje klera iz svih svjetovnih službi, [[sekularizacija|sekularizaciju]] crkvenih imanja i izjednačavanje prava svih ljudi bez razliku u vjeri i narodnosti. Njegovo političko djelovanje popraćeno je brojim kontroverzama i nejasnoćama, posebno veze s biskupom [[Maksimilijan Vrhovec|Vrhovcem]]. Nakon što je u Beču [[1794.]] organizirao dva tajna politička društva, uhićen je kao [[jakobinci|jakobinac]] i osuđen na smrt. U znanosti je bio pod utjecajem [[Isaac Newton|Newtonove]] i [[Ruđer Bošković|Boškovićeve]] teorije. Bavio je problemima mikrometra, visinom atmosfere, dugom, frakcijskom destilacijom nafte, zračnom sisaljkom za kemijske pokuse. Autor je i mnogih izuma (stroj za rezanje duhana).
 
Smaknut je 20. svibnja 1755. na Krvavoj poljani, u Pešti, sa skupinom urotnika, jer je htjeohtio "sprovesti demokratsku revoluciju i ostvariti federativnu ugarsku republiku".<ref>[http://www.freemasonry-croatia.org/povijest.htm Povijest hrvatskog slobodnog zidarstva] </ref>
 
== Reference ==