Pantomima: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 8:
* umjetnost stava ili drzanja (kroz spoljasnji, tjelesni stav i pokrete jednog [[karaktera]], njegove osjecaje i unutrasnji stav jedne figure prikazati vidljivim)
 
* znakovi i pokreti iz svakodnevnog zivota u njenio uvelicanoj formi ([[mahanje]], [[pozdravljane]], itd)
 
* [[Iluziona tehnika]] (objasnjnjeobjasnjenje, spor covjeka sa njegovom okolinom kojekoja su sasamo cistim tjelesnim sredstvima prikazana)
 
Pantomima je umjetnost [[tišina|tišine]]; poezija visokog kultiviranog pokreta. Mimos ili mim od [[starogrčki|grč]]. mimos-podražavatelj, podražavanje; prvobitno je osobit način predstavljanja u [[antika|antičkom]] [[kazalište|kazalištu]]. Pantomima (panto-sve, mimos-podražavanje) spominje se još u [[Stara Grčka|staroj Grčkoj]] i [[Rimsko Carstvo|Rimu]], a i u zapisima putopisaca po [[Daleki Istok|Dalekom Istoku]].
Redak 19:
Pantomima antike i danasnja, [[moderna]] pantomima se razlikuje jedna od druge. Prva [[forma]] pantomime je nastala u anticko vrijeme. U Grckoj, glumci su igrali [[mitoloske]] tematike koje su gledaocima bile poznate. Hor koji se sastojao od 30 do 40 osoba je pjevao ili [[komentirao glumceve]] namjere na sceni. Arena je primala i do 20.000 posjetilaca, i glumci su koristili velike [[maske]] te stajali na visokim stapovima kako bi bio vidjen sa velikog odstojanja. Kasnije,u starom [[Rimu]] nastaje jedna teatar forma koja u srediste paznje stavlja nijemog solistu, pantomimicara. Pantomima je u starome rimu bila jako popularna, a glumci veoma cjenjeni.
 
Pocetak 17 vijeka je druga stanica u razvoju umjetnosti pantomime. Nastala je pod sasvim drugacijim okolnostima. Nekim teatrima, zakonom nije bilo dozvoljeno da govore, dok su neki teatri imali privilegije govora.Glumci koji su igrali u tisini, kroz pokrete su trazili nove teatralne puteve i na taj nacin uspjevali da izbjegnu zakon privilegiertihprivilegiranih. Italianska [[Commedia dell arte]] koja je sa svojim karakterima [[Arlekina]], [[Kolumbine]],[[Kapitana]],[[Pantalonea]] i sa svojim [[karakter maskama]] imala je najveci uticaj na teatre sirom Europe.
Pocetkom 18 vijeka, u Parizu je nastupao legendarni [[Jean Gaspard Deburau]] (Zan Gaspard Debiro) u ulozi [[Pierrot]] (Pjeroa) u [[Thèàtre des Funambules]]. Njegova figura je [[melanholicni]], vjecno [[zaljubljeni]] Pierrot sa dugim bijelim kostimom, koji u tisini podnosi bol neuzvracene ljubavi, stajala je tada u kontrastu sa karakterima [[Melodrame]] koje su tada bile u [[modi]].