Inačica od 18. siječnja 2008. u 21:29 uredi Ivan Bajlo (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 3.802 edits m +sl ← Starija izmjena		Inačica od 27. siječnja 2008. u 05:52 uredi ukloni ovu izmjenu 78.3.35.122 (razgovor) Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 4: '''Milan Moguš''' ([[Senj]], [[27. travnja]] [[1927.]]) [[hrvatska\|hrvatski]] lingvist, akademik, predsjednik [[HAZU\|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]]. Rođen u Senju, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Godine 1948./1949. upisao se na Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (VIII. grupa: narodni jezik i književnost) gdje je diplomirao 1953. Iste je godine izabran za asistenta u Akademijinu institutu za jezik, a 1956. prelazi u istom svojstvu na Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu na Katedru za dijalektologiju i povijest hrvatskoga jezika. Od 1961. do 1963. bio je lektor hrvatskoga jezika na Sveučilištu u Varšavi. Doktorat filoloških znanosti stekao je 1962. na Sveučilištu u Zagrebu. Godine 1964. izabran je za docenta, 1969. za izvanrednoga profesora, a 1975. za redovitoga sveučilišnoga profesora. Od 1965. do umirovljenja 1992. godine bio je šef Katedre za dijalektologiju i povijest hrvatskoga jezika. Šk. god. 1970/71. i 1971/72. bio je prodekan Filozofskoga fakulteta. Na istom fakultetu od 1976. predavao je na poslijediplomskom studiju smjera lingvistike, a od 1979. do 1985. bio je voditelj toga poslijediplomskoga studija. Od 1983. do 1992. predstojnik je Zavoda za lingvistiku Filozofskoga fakulteta u kojem je vodio nekoliko značajnih istraživačkih projekata.[[Slika:Sisak oil refinery1.JPG\|thumb\|right\|250px\|Postrojenja Rafinerije nafte u Sisku]] '''Benzine''' su tekuća goriva dobivena raznim postupcima u [[Industrija\|industriji]] [[nafta\|nafte]]. Osnovna namjena im je pokretanje klipnih [[motor]]a s unutarnjim izgaranjem, benzinjača. Eksploatacijsko-tehnički zahtjevi koje benzine moraju zadovoljiti su: što mirnije izgaranje u cilindru motora, bez čađenja i lupanja; benzina mora biti dovoljno isparljiv radi stvaranja smjese goriva i [[zrak]]a u raznim uvjetima rada; prevelika isparljivost je nepodobna kako se u cijevima, [[rasplinjač]]u ili u [[pumpa\|pumpi]] za benzinu ne bi stvarali plinski čepovi; ne smiju sadržavati nesagorive dijelove; [[isparavanje]]m ne smiju ostavljati tragove smola u sustavima i instalaciji. Po [[Kemija\|kemijskom]] sastavu benzini su smjese, vrelišta već od 30°C, sastavljene iz ugljikovodika između C<sub>4</sub> do C<sub>12</sub> [[atom]]a u [[molekula\|molekuli]]. '''Avionske benzine''' koriste se za pogon avionskih motora s unutarnjim izgaranjem. Uvjeti u kojim ti motori rade teži su nego kod automobilskih motora pa moraju zadovoljiti više kriterije. Dva osnovna režima rada avio- motora su: uzlijetanje i penjanje [[zrakoplov]]a kada motor zahtjeva bogatu smjesu goriva i [[zrak]]a i let zrakoplova na postavljenoj visini kada motor radi sa siromašnijom smjesom. Radi rada pod različitim [[atmosfera\|atmosferskim tlakovima]], pored visoke [[oktanska vrijednost benzina\|oktanske vrijednosti]] određena je i isparljivost i tlak para. Lako isparljivi [[ugljikovodici]] svedeni su na minimum jer bi na većim visinama gdje je tlak smanjen izazvali smetnje i prestanak rada motora. [[Kategorija:Goriva]] [[af:Petrol]] [[ar:بنزين (وقود)]] [[bg:Бензин]] [[bs:Benzin]] [[ca:Gasolina]] [[cs:Benzín]] [[da:Benzin]] [[de:Benzin]] [[el:Βενζίνη]] [[en:Gasoline]] [[eo:Benzino]] [[es:Gasolina]] [[fi:Bensiini]] [[fr:Essence (hydrocarbure)]] [[gd:Peatrail]] [[gl:Gasolina]] [[he:בנזין]] [[hu:Benzin]] [[id:Petrol]] [[it:Benzina]] [[ja:ガソリン]] [[lt:Benzinas]] [[nl:Benzine]] [[nn:Bensin]] [[no:Bensin]] [[pl:Benzyna]] [[pt:Gasolina]] [[ro:Benzină]] [[ru:Бензин]] [[simple:Gasoline]] [[sk:Benzín]] [[sl:Bencin]] [[sv:Bensin]] [[tg:Бензин]] [[tr:Benzin]] [[uk:Бензин]] [[vi:Xăng]] [[yi:גאזאלין]] [[zh:汽油]] Predavao je kao gostujući profesor na svečilišima u Kölnu i Mannheimu. Sudjelovao je na mnogim međunarodnim skupovima i kongresima u zemlji i inozemstvu. Bio je dugogodišnji član Međunarodnoga komiteta za onomastičke znanosti u Leuvenu, član Međunarodnoga komiteta za fonetiku i fonologiju slavenskih jezika u Moskvi i predsjednik Međuakademijskoga odbora za onomastiku (Zagreb). Godine 1997. izabran je za člana Central European Academy of Science and Art. Od 1998. do 2002. bio je predsjednikom Hrvatskoga povjerenstva za UNESCO.

Milan Moguš: razlika između inačica