|
* M. GRGIĆ i dr., Biblijski leksikon, KS, Zagreb, 1972.
== Neenciklopedijski tekstovi ==
Dino, molim te pročitaj još jednom što je [[Wikipedija]] i [[WP:NOT|što ona nije]], jer većina tvojih doprinosa nije prihvatljiva. Lijep pozdrav :-) --[[Suradnik:Roberta F.|<font color="Aqua">'''Roberta'''</font>]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''<font color="Turquoise">F.</font>''']] 23:57, 5. siječanj 2008. (CET)
== slika ==
{{NS-commons1|}}--'''[[Suradnik:Dalibor Bosits|<font color="Maroon" face="Bookman Old Style" size="2">D<font color=#ffcc66>alibo<font color=#FFD70 face="Bookman Old Style" size="2">r <font color="Maroon" face="Bookman Old Style" size="2">B<font color=#ffcc66>osits<font color="silver">]] [[Razgovor sa suradnikom:Dalibor Bosits|<font color="black" size="3"><sup> ©</font></sup>]]''' 01:27, 7. siječanj 2008. (CET)
'''Raznolikosti religioznog iskustva'''
'''William James
Deseto predavanje'''
Dino-Josip Ključarić
Uvod
Obraćenje se događa trenutno uvijeno u eksplozivno jake emocije i potpuno radikalno mijenja čovjeka... Je li ono produkt dokazanih transmarginalne ili subliminalne svijesti te podsvjesno potisnutih tzv. ukliještenih afekata koji se pojavljuju kao automatizmi? Ako jest tako opipljivo u naravnom svijetu da ga možemo gotovo definirati preko osjećaja, izbacujemo li tada intervenciju nadnravnog reda u ovom doživljaju nutrine čovjeka? Psihološki i teološki, svakako nije razborito, kaže James, isključiti nazočnost božanskog... Kako i čime to potkrepljuje, kakve primjere koristi i što nam ovaj puta ostavlja kao kosti za zaključak, vidjet ćemo u desetom predavanju: Obraćenje-Svršetak.
OBRAĆENJE – Svršetak
Za razumijevanje ovog predavanja nužno je približiti neke, tada aktualnije, psihološke pojmove kojima se autor služi kako bi opisao nutarnje stanje čovjeka. Unatoć tome što je danas govor o podsvijesti neprihvatljiv, u ovom predavanju se opisuje ključno i ishodišno stanje za događaj obraćenja neke individue koje podrazumjeva njezin paralelni život ispod razine vlastite budnosti. –To znači da čovjek, npr. pod utjecajem neke stresne situacije nesvijesno podliježe anksioznosti u kojoj će najvjerojatnije činiti neke situacije koje on sam ne uočava kao bitne i suvisle, a upravo one okarakterizivaju ovo stanje. Kad tjeskoba prijeđe određenu granicu senzibilnosti, čovjek reagira afektivno. Tražeći opravdanje za takve postupke, često sam sebi nameće odgovore koji ne odgovaraju realnosti, a možda i upućuju na nadnaravno! –U oba se slučaja ne mogu opravdati! Proces koji je opisan jest jedna vrsta automatizma. No, tko kaže da je automatizam uzrok negativnih osjećaja i duhovne bijede koja prethodi obraćenju? Nije li odviše smjelo postaviti ovaj determinizam kao definiciju religiozno-iskustvenih problema? Ako je tako, koji će nam faktor u samom obraćenju afirmirati permanentnost promjene životnih navika, razumijevanja i mentaliteta, na dobro? Ovo pitanje James ostavlja vašem osobnom oabiru, uz preporuku – svatko je nevin dok se ne dokaže krivnja- ili , drugim riječima: ostavite mjesta istini! Primjer automatizma je u predavanju opisan slučajem hipnoze, no tu se ne treba nakon izrečenog previše zadržavati.
Kao i obično, James konkretnim primjerima ocrtava temu predavanja. Nama će Pavlov lik biti najbliži za razumijevanje trenutnog obraćenja u kojemu, citiram: „...usred silne emotivne uzbuđenosti i osjetilne zbrke stari (se) i novi život u tren oka potpuno razdvajaju.“ Slučajevi opisuju emotivnu krizu koja prethodi obraćenju. Logično, za svijest o nadnaravnom i beskonačnom dobru potrebna je poniznost i glad za milošću što nastupa uslijed svijesti o vlastitoj nemoći... Upravo su tu postavljene diferencijalne točke za potpuno obraćenje, tj. za udahnuće nove naravi u nas: -To su silina doživljaja koja izlazi iz Božje supstancije i s druge strane, trenutak događaja.
O «polju svijesti», str. 156. i subliminalnoj svijesti
Čovjekova moć razuma jest u tome što može apstrahirati, stvarati opće generalne pojmove. U ovom pojmovlju dolazi do sinteza koje ishode zakljućcima, tj. istinama. Čim je veći uvid, veće je polje svijesti pa ispada da ljudi koji su se pokazali genijima društva posjeduju moć organizacije. Oni svojim prostranijim poljima mentalnog viđenja mogu apstrahirati unaprijed kompleksnije određene smjerove djelovanja. Jasno je da ova polja predpostavljaju granice spoznaje i memoriranja (Širi vidici-veće neznanje). Iza ovih granica leži naša upamćena, «zapisana» prošlost iz koje živi ta neka drugotna aktivna svijest koja je istovremeno izvan granica primarne svijesti postoji izvan polja, tj. subliminalno. Ova svijest je odgovorna u nekim slučajevima za religijska iskustva. U ovoj se svijesti nalaze potisnuti afekti koji kad se ukliješte, izbijaju u prodorima u svijest silnom energijom, a g. Myers ih naziva automatizmima (usp. str.158.), o kojima sam govorio sa polja suvremene psihologije na početku ovog izlaganja.
Profesor George A. Coe u svojoj knjizi the spiritual life (New York, 1990.) iznosi analizu povezanosti subliminalnog jastva s trenutnim obraćenjem nad 77 ispitanika. Rezultati izvandredno potvrđuju stajalište koje govori da je naglo obraćenje povezano s posjedovanjem subliminalnog jastva. Coe potvrđuje rezultatima da krajnji test religioznih vrijednosti nije nešto psihološko, već etičko. Zato možemo samo nagađati uzroke i način tih događaja, a definicija ostaje ograničena samo na ishod, tj. Trajno pozitivno življenje...
Dakle, ranije dva navedena faktora su odbačeni. Slijede tri nova koja nisu definicije već hipoteza vjerojatnosti obraćenja, to su:
1. izražena emocionalna senzibilnost;
2. sklonost automatizmima;
3. sugestivnost pasivnog tipa.
-Nakon ovog poklapanja, u trenutku će osobnost biti posve promjenjena.
James kaže da navedeno ne dokida intervenciju nadnaravnog, a što Vi mislite o tome?
| 