Organela: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
E.coli (razgovor | doprinosi)
kategorija
E.coli (razgovor | doprinosi)
prerada, ostatak podataka će biti ukomponiran u zasebne članke o organelima
Redak 1:
'''Organel''' je u [[stanična biologija|staničnoj biologiji]] specijalizirana podjedinica [[stanica|stanice]] koja je funkcionalno izdvojena od ostatka stanice vlastitom [[lipid]]nom [[membrana|membranom]].
Organeli [[stanica|stanična]] tijela (strukture) koje imaju određenu ulogu.
[[Slika:biological cell.svg|thumb|right|350px|Tipična životinjska stanica. Organeli i stanične strukture unutar [[citoplazma|citoplazme]]: (1) [[jezgrica]] (2) [[stanična jezgra|jezgra]] (3) [[ribosom]] (4) [[vezikul]] (5) hrapavi [[endoplazmatski retikulum]] (6) [[Golgijev aparat]] (7) [[citoskeleton]] (8) glatki endoplazmatski retikulum (9) [[mitohondrij]] (10) [[vakuola]] (11) [[citosol]] (12) [[lizosom]] (13) [[centriol]]]]
 
Naziv ''organel'' je nastao analogijom staničnih struktura s tjelesnim [[organ]]ima, o čemu svjedoče najraniji objavljeni radovi u kojima se spominje isključivo [[latinski]] naziv "organum". Prvi koji je upotrijebio [[deminutiv]]ni oblik "organulum" bio je [[Njemačka|njemački]] [[zoologija|zoolog]] [[Karl August Möbius]] ([[1884]].). Iz konteksta njegova rada se može iščitati da se pri izboru naziva ipak ograničio na reproduktivne strukture [[jednostaničari|jednostaničnih organizama]].
[[Stanična stijenka]] (samo u [[biljna stanica|biljnoj stanici]]), okružuje i štiti [[plazmatska membrana|plazmatsku membranu]] i stanicu, daje joj oblik te omogućuje stanici upijanje [[voda|vode]] i bubrenje bez pucanja. Njezine pore omogućuju izmjenu materijala s okolinom.
 
Termin organel se uvriježio tek nekoliko godina kasnije obuhvativši i stanične strukture [[višestaničar]]a, o čemu svjedoči djelo Bengta Lidforssa iz [[1915]]. "Organi ili organeli". 20-ih godina organeli su zadobili razna značenja, od pokretnih staničnih tvorbi (Kühn), do vanstaničnih i unutarstaničnih skeletnih sustava protista (Hartmann). Unatoč prijedlogu Alberta Frey-Wysslinga ([[1978]].) da se naziv odnosi samo na strukture koje pretvaraju [[energiju]] (centrosom, ribosom, jezgrica) i tvrdnjama zagovornika [[endosimbiontska teorija|endosimbiontske teorije]] prema kojoj organel mora sadržavati vlastitu nasljednu uputu (mitohondrij, kloroplast), zadržala se danas prihvaćena definicija.
[[Centralna vakuola]] obično zauzima većinu prostora u stanici te pohranjuje vodu, šećere, soli, [[protein]]e, [[pigment]]e i ostalo.
 
Organeli su vidljivi isključivo [[mikroskop]]ski, obrađeni metodom [[stanično frakcioniranje|frakcioniranja stanica]]. Najraznovrsnije tipove organela nalazimo u [[eukarioti|eukariotskim]] stanicama viših organizama, iako su nedavno dokazi o njihovu prisustvu pronađeni i u [[prokariot]]a. Uz navedene organele postoje i stanične strukture sastavljene od nakupina [[makromolekula]] koje provode određenu specifičnu funkciju, a za koje ne možemo upotrijebiti isti naziv.
[[Kloroplast]] pripada skupini [[plastidi|plastida]]. Sadrži vanjsku, unutarnju te tilakoidnu (nalaze se u [[strom]]i, negdje stvaraju naslage - grane) membranu, vlastitu [[DNK]]. U tilakoidnim membranama odvija se [[fotosinteza]], a sadrže bojila kao što su karoteni, [[ksantofil]]i i [[klorofil]], koji apsorbira svjetlosnu energiju (ona ulazi u molekule [[ATP]]-a).
 
==Organeli eukariota==
Ostali tipovi plastida su: [[protoplastid]]i, iz kojih su se razvili svi ostali plastidi, kromoplasti, koji sadrže samo [[karoten]]e i daju boju plodovima, [[leukoplast]]i, koji ne sadrže bojila, pretvaraju [[šećer]] u [[škrob]], te [[etioplast]]i, koji su bezbojni, a iz kojih će se na svjetlosti razviti kloroplasti.
[[Eukarioti]] su strukturno najsloženiji tip stanica, po definiciji organizirani u manje odjeljke zatvorene lipidnim membranama koje odgovaraju [[stanična membrana|staničnoj membrani]]. Veće se organele (npr. [[stanična jezgra|jezgra]] i [[vakuola|vakuole]]) raspoznaju već pod [[svjetlosni mikroskop|svjetlosnim mikroskopom]], pa spadaju među prva otkrića nakon izuma [[mikroskop]]a.
 
Dolje navedene organele iako su univerzalne ipak nemaju sve eukariotske stanice. Uz ovisnost o [[vrsta (biologija)|vrsti]], postoje i iznimke u broju membrana ili broju istovrsnih organela.
Staničnu stijenku, vakuolu i plastide sadrže samo biljne stanice.
 
{| class="wikitable" align="center"
[[Mitohondrij]], energetski izvor stanice, nalazi se u citoplazmi eukariotske stanice, te procesom [[stanično disanje|staničnog disanja]] iz produkata fotosinteze stvara molekule ATP-a (adenozin trifosfat, zaliha energije). Sadrže DNA, glatku vanjsku membranu, unutarnju membranu i matriks popunjen tekućinom.
|+'''''Veći eukariotski organeli'''''
!Organel
!Glavna funkcija
!Građa
!Organizmi
!
|-
|[[kloroplast]] ([[plastid]])||[[fotosinteza]]||dvomembranski||biljke, protisti||sadrži neke gene
|-
|[[endoplazmatski retikulum]]||translacija i zavijanje proteina (hrapavi ER), metabolizam lipida (glatki ER)||jednomembranski||svi eukarioti||hrapavi ER je prekriven ribosomima, u obliku je ploćastih vreća; glatki ER je tubularnog oblika
|-
|[[Golgijev aparat]]||sortiranje i modificiranje proteina||jednomembranski||svi eukarioti||cis-lice najbliže ER-u; trans-lice najdalje od ER-a
|-
|[[mitohondrij]]||proizvodnja energije||dvomembranski||većina eukariota||sadrži neke gene
|-
|[[vakuola]]||pohrana, [[homeostaza]]||jednomembranski||eukarioti||
|-
|[[stanična jezgra|jezgra]]||održavanje DNA, [[transkripcija]] RNA||jednomembranski||svi eukarioti ||sadrži [[genom]]
|-
|}
 
{| class="wikitable" align="center"
[[Endoplazmatska mrežica]] proizvodi i transportira tvari. Hrapava EM prenosi, te pomoću enzima, veže proteine u paketiće. Glatka EM sudjeluje u sintezi lipida.
|+'''''Manji eukariotski organeli i stanične sastavnice'''''
!Organel / Makromolekula
!Glavna funkcija
!Građa
!Organizmi
|-
|[[akrosom]]||pomaže fuziju spermatozoe s jajetom||jednomembranski||većina životinja
|-
|[[autofagija|autofagosom]]||odvaja citoplazmatski materijal pred razgradnju||dvomembranski||svi eukarioti
|-
|[[centriol]]||polazište [[citoskeleton]]a||tubularni proteini||životinje
|-
|[[trepetljika]] (cilium)||gibanje u vanjskom mediju||tubularni protein||životinje, protisti, neke biljke
|-
|[[glikosom]]||provodi [[glikoliza|glikolizu]]||jednomembranski||[[protozoa]]
|-
|[[glioksisom]]||pretvaranje masti u šećere||jednomembranski||plants
|-
|[[hidrogenosom]]||proizvodnja energije i vodika||dvomembranski||neki jednostanični eukarioti
|-
|[[lizosom]]||razgradnja makromolekula||jednomembranski||većina eukariota
|-
|[[melanosom]]||pohrana pigmenta||jednomembranski||životinje
|-
|[[mitosom]]||nepoznato||dvomembranski||neki jednostanični eukarioti
|-
|[[miofibril]]||kontrakcija mišića||filamenti||životinje
|-
|[[jezgrica]]||proizvodnja ribosoma||protein-DNA-RNA||većina eukariota
|-
|[[parentesom]]||nepoznato||nepoznato||gljive
|-
|[[peroksisom]]||razgradnja vodikova peroksida||jednomembranski||svi eukarioti
|-
|[[ribosom]]||[[translacija]]||RNA-protein|| eukarioti, prokarioti
|-
|[[vezikul]]||transport tvari||jednomembranski||svi eukarioti
|}
 
Ostale strukture:
[[Golgijevo tijelo]] pohranjuje, pakira i distribuira proteine i lipide te proizvodi polisaharide.
* [[citosol]]
* [[endomembranski sustav]]
* [[nukleosom]]
* [[mikrotubul]]
* [[stanična membrana]]
 
==Organeli prokariota==
[[Ribosom]]i koriste genetske upute iz RNA za vezanje određenih aminokiselina u proteine.
[[Prokarioti]] ne pokazuju eukariotski stupanj složenosti, pa se prije držalo da odražavaju jako oskudnu unutarnju organizaciju, tj. da nemaju unutarnje membranom zatvorene strukture. Te su tvrdnje u pitanje dovela nedavna otkrića proteinskih ''mikroodjeljaka'' i lipidnih ''magnetosoma''.
 
[[Stanična jezgra]] nosi staničnu genetsku uputu koja određuje razvoj organizma. Okružena je s dvije membrane (jezgrinom ovojnicom), sastavljena od proteina i dva sloja lipida. Ona sadrži brojne rupice (jezgrine pore), koje propuštaju određene tvari iz jezgre i u jezgru. Jezgra sadrži jezgricu, koja proizvodi ribosome.
{| class="wikitable" align="center"
 
|+'''''Prokariotski organeli i stanične sastavnice'''''
[[Lizosom]]i se proizvode u hrapavoj EM. Oni sadrže enzime, koji ruše složene molekule u organizmu.
!Organel / Makromolekula
!Glavna funkcija
!Građa
!Organizmi
|-
|[[karboksisom]]||fiksiranje ugljika||proteinski omotač||neke bakterije
|-
|[[klorosom]]||[[fotosinteza]]||iskorištavanje svjetlosne energije||zelene sumporne bakterije
|-
|[[bič (stanica)|bič]] (flagelum)||gibanje u vanjskom mediju||proteinsko vlakno||neki prokarioti i eukarioti
|-
|[[magnetosom]]||magnetsko orijentiranje||anorganski kristal, lipidna membrana||magnetotaksne bakterije
|-
|[[nukleoid]]||održavanje DNA [[transkripcija]] u RNA||DNA-protein||prokarioti
|-
|[[plazmid]]||mijenjanje DNA||kružna DNA||neke bakterije
|-
|[[ribosom]]||[[translacija]]||RNA-protein|| eukarioti, prokarioti
|-
|[[tilakoid]]||[[fotosinteza]]||proteini fotosustava i pigmenti||uglavnom cijanobakterije|-
|}
 
{{Materija}}
 
{{Mrva-biol}}
[[Kategorija:Stanična biologija]]
 
[[ar:عضية]]
[[bg:Клетъчни органели]]
[[bn:অঙ্গাণু]]
[[ca:Orgànul]]
[[cs:Buněčné organely a struktury]]
[[da:Organel]]
[[de:Organell]]
[[en:Organelle]]
[[eo:Organeto]]
[[es:Orgánulo]]
[[et:Organell]]
[[fa:اندامک]]
[[fi:Soluelin]]
[[fr:Organite]]
[[gl:Orgánulo]]
[[he:אברון]]
[[hu:Sejtszervecske]]
[[id:Organel]]
[[is:Frumulíffæri]]
[[it:Organulo]]
[[ja:細胞小器官]]
[[ko:세포소기관]]
[[lb:Organell]]
[[lt:Organelės]]
[[lv:Šūnas organoīdi]]
[[mk:Органела]]
[[ms:Organel]]
[[nl:Organel]]
[[no:Organelle]]
[[oc:Organet]]
[[pl:Organellum]]
[[pt:Organelo]]
[[ro:Organite celulare]]
[[ru:Органоиды]]
[[simple:Organelle]]
[[sk:Organela]]
[[sl:Organel]]
[[su:Organél]]
[[sv:Organell]]
[[th:ออร์แกเนลล์]]
[[tr:Organel]]
[[uk:Органела]]
[[vi:Bào quan]]
[[zh:細胞器]]