Inačica od 30. siječnja 2008. u 00:10 uredi Zrinski (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 985 edits osnovna uloga		Inačica od 30. siječnja 2008. u 00:18 uredi ukloni ovu izmjenu Zrinski (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 985 edits m ispravke Novija izmjena →
Redak 1: '''Platni promet''' ''(engl. payments system, njem. Zahlungsverkehr)'' predstavlja sva plaćanja između [[pravna osoba\|pravnih]] i [[~~fozička~~fizička osoba\|fizičkih osoba]] učinjena sa svrhom podmirenja novčanih [[dug\|dugova]], odnosno naplate novčanih [[tražbina]]. Manjim dijelom je [[gotovina\|gotovinski]], a najvećim dijelom obavlja se knjižnim prijenosom novčanih svota od dužnika vjerovniku. == Tuzemni i međunarodni platni promet == Redak 8: == Razvoj platnog prometa u Hrvatskoj == Nakon [[1962]]. u Hrvatskoj (kao i u cijeloj bivšoj [[Jugoslavija#Druga Jugoslavija (1945.-1991.)\|Jugoslaviji]]) su [[poduzeće\|poduzeća]] obvezatno vodila svoja [[dinar\|dinarska]] sredstva kod '''Službe društvenog knjigovodstva''' (SDK) koja ih je evidentirala kao depozite pojedinih banaka – depozitora s kojima su poduzeća prethodno sklopila ugovor. U skladu s tim, domaći platni promet za sve pravne osobe organizirala je i obavljala SDK, a ~~nakon~~godine ~~1991~~[[1993]]. ova institucija transformirana je u '''Zavod za platni promet''' (ZAP) s tim da su u obavljanje unutarnjog platnog prometa uključene i banke i štedne depozitne institucije.<ref>SDK i ZAP u Leksikonu limun.hr http://www.limun.hr/main.aspx?id=22599 </ref> ~~Sredinom~~Godine ~~90tih~~[[2002]]. ZAP se preustrojava u [[FINA (agencija)\|Financijsku agenciju]] (FINA). Uloga FINA-e je obavljanje transakcija u platnom prometu, prijevozom gotova novca, pružanjem poslovnih informacija i elektroničkih servisa. FINA je u međuvremenu postala jedna od najvećih hrvatskih tvrtki. == Središnja uloga HNB-a u platnom prometu == Redak 19: Hrvatska narodna banka vodi račune banaka i račune [[RH\|Republike Hrvatske]] te obavlja platni promet po tim računima, a banke vode račune [[poslovni subjekt\|poslovnih subjekata]] i građana i obavljaju platni promet po tim računima. Banka sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužna je otvoriti račun u Hrvatskoj narodnoj banci. Hrvatska narodna banka propisuje i nadzire sustave za obračun '''međubankovnih platnih transakcija''' te načine namire na računima banaka na osnovi plaćanja izvršenih '''preko međubankovnih sustava'''. Hrvatska narodna banka izdaje odobrenje za rad međubankovnih platnih sustava, određuje sudionike i plaćanja koja se izvršavaju preko njih, te utvrđuje odnosno odobrava naknadu za plaćanja izvršena posredovanjem međubankovnih platnih sustava. Hrvatska narodna banka može biti vlasnik međubankovnih platnih sustava.<ref>Uloga HNB-a u platnom prometu http://www.hnb.hr/platni-promet/hplatni-promet.htm</ref> == Izvori == Redak 39: [[de:Zahlungsverkehr]] [[en:Payment system]] [[lt:Mokėjimo sistema]] [[ru:Платёжная система]]

Platni promet: razlika između inačica