Inačica od 8. siječnja 2008. u 15:13 uredi Argo Navis (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Birokrati, IP blok iznimke, Ophoditelji, Administratori 228.773 edits mNema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 30. siječnja 2008. u 20:19 uredi ukloni ovu izmjenu Nk3003 (razgovor \| doprinosi) 15 edits m manje gramatičke pogreške te pogreške u pisanju Novija izmjena →
Redak 17: [[Cjeloglavke\|Holocephali]] }} '''Hrskavičnjače''' (Chondrichtyes) su [[razred (biologija)\|razred]] u skupini [[čeljustouste\|čeljustoustih]] (Gnathostomata). Najpoznatiji ~~pretstavnici~~predstavnici tog razreda su [[morski psi]] (Selachii) i [[ražovke]] (Batoidea). Skelet hrskavičnjača građen je od [[hrskavica\|hrskavice]] koja~~, međutim,~~ zbog taloženja [[kalcij]]a može biti vrlo čvrsta. [[Koža]] [[cjeloglavke\|cjeloglavki]] je glatka, a [[prečnouste\|prečnousti]] imaju kožu prekrivenu sitnim, oštrim [[krljušt]]ima sa [[zub]]olikim nastavcima, koje na dodir ~~potsjećaju~~podsjećaju na [[brusni papir]]. Hrskavičnjače nemaju [[plivaći mjehur]]. Mala ~~težinja~~težina njihovog [[skelet]]a, ~~velika~~te [[anatomija\|jetra]] bogata [[ulja\|uljem]] omogućava im regulaciju plovnosti a mnoge [[pelagijalna vrsta\|pelagijalne vrste]] imaju velike prsne [[peraja\|peraje]] koje potpomažu ~~potisak~~uzgon. ==Kontroverze u sistematici== Uobičajeno se smatra da su hrskavičnjače sestrinska skupina [[koštunjače\|koštunjača]] u okviru [[čeljustouste\|čeljustoustih]]. No u novije vrijeme usporedna [[gen]]etička istraživanja dovode ovu hipotezu u pitanje. Prema njima, hrskavičnjače su se razvile u okviru koštunjača, pa bi prema tome trebale biti sestrinska grupa [[zrakoperke\|zrakoperki]] (Actinopterygii) ([[štitonoše]] i [[novozrakoperke]]) kao jednom i [[mesoperke\|mesoperki]] (Sarcopterygii) ([[mnogoperke\|mnogoperki]] i [[dvodihalice\|dvodihalica]]) kao drugom [[takson]]u. To bi imalo značajne posljedice u odnosu na prihvaćeno vrednovanje njihovih mnogih vanjskih značajki. Tako bi na primjer zadnji zajednički predak sve tri skupine morao imati organ pluća odnosno ribljeg mjehura kao i [[kost\|koštani]] [[škrge\|škržni]] poklopac, koji su zatim ~~koštunjače~~hrskavičnjače ponovo reducirale, odnosno izgubile. Sa stanovišta [[evolucija\|evolucije]], mnoge osobine hrskavičnjača mogu se interpretirati kao prilagodba načinu života i okolišu u dubinama otvorenog mora. Tako se reduciranje koštanog skeleta može tumačiti potrebom smanjivanja specifične težine, a razvoj električnih osjetila prilagodbom na nedostatak [[svjetlo\|svjetla]]. Unutrašnja oplodnja i relativno nizak broj potomaka se, pored drugih [[morfologija\|morfoloških]] i [[fiziologija\|fizioloških]] osobina, mogu se razumjeti kao prilagodba. Prema tom tumačenju, da danas [[recentna vrsta\|recentni]] morski psi nastanjuju i pliće obalne vode, može se smatrati sekundarnim osvajanjem novog okoliša.

Hrskavičnjače: razlika između inačica