Joseph Pulitzer: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
SieBot (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: nl:Joseph Pulitzer
sređivanje
Redak 1:
{{mergetalk}}
[[Slika:Joseph Pulitzer.jpg|thumb|'''Joseph Pulitzer''']]
'''Joseph Pulitzer''' ([[mađarski]]: ''József Pulitzer''; [[Makó]], [[Mađarska]], [[10. travnja]] [[1847]]. - [[Charleston]], [[SAD]], [[29. listopada]] [[1911]].), [[SAD|američki]] novinar i publicist
 
'''Joseph Pulitzer''' ([[mađarski]]: ''József Pulitzer''; [[Makó]], [[Mađarska]], [[10. travnja]] [[1847]]. - [[Charleston]], [[SAD]], [[29. listopada]] [[1911]].), [[SAD|američki]] novinar i publicist, istaknuto je ime američkoga novinarstva
Istaknuto je ime američkoga novinarstva. U Ameriku se iselio kao vrlo mlad, te sudjelovao u [[Američki građanski rat|američkom građanskom ratu]]. Postaje vlasnikom mnogih novinskih izdavačkih kuća, a biran je i u [[kongres]] SAD-a. Ustanovio je nagradu za [[novinarstvo]] koja nosi njegovo ime: [[Pulitzerova nagrada]], a u Sjedinjenim Državama se i danas dodjeljuje svake godine za najbolje ostvarenje u novinarstvu, književnosti i karikaturi.
 
== Životopis ==
Pulitzer je priželjkivao vojnu karijeru ali ga austrijska vojska odbila primiti u svoje redove zbog slabog zdravlja i lošeg vida. Godine [[1864]]. emigrirao je u SAD kako bi učestvovao u Američkom građanskom ratu. Po završetku rata nastanjuje se u [[St. Louis]]u, [[Missouri]], gdje [[1868]]. godine počinje raditi za ''Westliche Post'', dnevne novine na njemačkom jeziku. Pridružuje se [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanskoj stranci]]{{newdsm}} i [[1869]]. godine postaje članom skupštine države Missuri. [[1872]]. Pulitzer kupuje ''Westliche Post'' za 3.000 dolara. Godine [[1878]]. kupuje i ''St. Louis Dispatch'' za 2.700 dolara, spajajući ova dva dnevnika u [[St. Louis Post-Dispatch]], koji do današnjih dana ostaje najvažnijim dnevnim listom St. Missourija.
 
Rođen je u Makou u Mađarskoj, kao najstariji sin mađarskog [[Židovi|Židova]]. Njegov otac Filip je bio uspješni i prosperitetni trgovac žitom, koji je umro kad je Joseph imao 11 godina. Nekoliko godina kasnije njegova majka se udala za Maxa Blaua, biznismena. Pulitzer se obrazovao u privatnoj školi u [[Budimpešta|Budimpešti]]. [[1864]]. godine (kao 17-ogodišnjak) emigrirao je iz Mađarske u SAD, u Castle Garden bez imalo novca.
Godine [[1883]]. Pulitzer, tada već bogat čovjek, kupuje [[New York World]], novine koje su poslovale s 40.000 dolara gubitka godišnje. Skandali, ljudske priče, senzacije postaju fokus Pulitzerovog interesovanja. Godine [[1885]]. na samo nekoliko mjeseci član je Donjeg doma američkog parlamenta. Odustaje od članstva, smatrajući da politika nije za njega. Godine [[1887]]. u svoje novinarske redove regrutira [[Nellie Bly|Nellie Blya]], čuvenog novinara istraživačkog novinarstva. Godine [[1895]]. ''World'' predstavlja iznimno popularnog ''Yellow Kida'', autora [[Richard F. Outcault|Richarda F. Outcaulta]]. [[Yellow Kid]] bio je prvi strip tiskan u boji. Pod vodstvom Pulitzera tiraža je s 15.000 primjeraka porasla na 600.000 što ga je učinilo najvećom tiskovinom u zemlji.
 
=== Služba u vojsci ===
Urednik rivalskog [[New York Sun]]a [[1890]]. u novinama je prozvao Pulitzera nazivajući ga „Židovom koji je izdao svoju vjeru“ (Pulitzerov otac je bio [[Židovi|Židov]], majka [[Katolici|katolkinja]], a žena Kate Davis pripadnica [[Episkopalna crkva|episkopalne crkve]]).
[[1895]]. [[William Randolph Hearst]] kupuje [[New York Journal]], čime započinje neprestano rivalstvo. Upravo utrka s Hearstom, naročito tijekom izvještavanja prije i tijekom [[Španjolsko-američki rat|Španjolsko-američkog rata]], povezuju Pulitzerovo ime s [[Žuto novinarstvo|žutim novinarstvom]].
 
Austrijska vojska ga je odbila zbog slabog vida, a nije ga prihvatila ni Francuska legija stranaca, ali je u novoj zemlji radio u I brigadi Prve New York Lincoln konjice sve do kraja građanskog rata. Pulitzer je tečno govorio [[njemački]], [[francuski]] i [[mađarski]] ali je u početku imao problema sa engleskim jezikom. Poslije rata Pulitzer je otišao na zapad u potrazi za srećom.
[[1892]]. Pulitzer je [[Seth Low]]u, ravnatelju [[sveučilište Columbia|sveučilišta Columbia]] ponudio novac za otvaranje prve škole novinarstva u svijetu. Sveučilište je prvotno novac odbilo, očito neimpresionirano Pulitzerovim bezskrupuloznim karakterom. [[1902]]. [[Nicholas Murray Butler]], novi ravnatelj sveučilišta imao je više sluha kako za školu tako i za nagrade, ali ispunjenje Pulitzerova sna neće zaživjeti za Pulitzerova života. Pulitzer je oporučno sveučilištu ostavio 2 milijuna dolara čija je realizacija ostvarena [[1912]]. godine, kada je [[sveučilište Missuri]] već imalo svoju prvu školu novinarstva. Ali škola novinarstva Columbia sveučilišta postala je jedna od najprestižnijih u svijetu.
 
=== Prvi poslovi ===
 
Njegov prvi posao utovarivača brodova u St. Louisu je propao- Pulitzer je radio kao konobar, sahranjivao je umrle od kolere [[1866]]. na otoku ''Arsenal'', zatim je radio kao reporter, prvo u novinama St Louisa ''Westliche Post'', koje su izlazile na njemačkom jeziku. “Bio je rođeni reporter”, rekao je za njega jedan od njegovih kolega kasnije. Kasnije, [[1872]]. Pulitzer kupuje ''Westliche Post'' za 3.000 dolara. Tijekom 1860-ih on je sudjelovao u političkom životu i studirao pravo, ali veoma kratko. Pridružuje se [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanskoj stranci]] i [[1869]]. godine postaje članom skupštine države Missuri. 1874. Pulitzer je prešao u Washington, gdje je radio kao korespondent SUN-a iz New Yorka. 1877. oženio se s Kate Davis, nećakom Jeffersona Davisa.
 
Godine [[1878]]. kupuje i ''St. Louis Dispatch'' za 2.700 dolara, spajajući ova dva dnevnika (Westliche Post) u ''St. Louis Post-Dispatch'', koji do današnjih dana ostaje najvažnijim dnevnim listom St. Missourija.
 
Godine [[1883]]. Pulitzer, tada već bogat čovjek, kupuje [[''New York World]]'', novine koje su poslovale s 40.000 dolara gubitka godišnje. Skandali, ljudske priče, senzacije postaju fokus Pulitzerovog interesovanja. Godine [[1885]]. na samo nekoliko mjeseci član je Donjeg doma američkog parlamenta. Odustaje od članstva, smatrajući da politika nije za njega. Godine [[1887]]. u svoje novinarske redove regrutira [[Nellie Bly|Nellie Blya]], čuvenog novinara istraživačkog novinarstva. Godine [[1895]]. ''World'' predstavlja iznimno popularnog ''Yellow Kida'', autora [[Richard F. Outcault|Richarda F. Outcaulta]]. [[''Yellow Kid]]'' bio je prvi strip tiskan u boji. Pod vodstvom Pulitzera tiraža je s 15.000 primjeraka porasla na 600.000 što ga je učinilo najvećom tiskovinom u zemlji.
 
Urednik rivalskog [[New York Sun]]a [[1890]]. u novinama je prozvao Pulitzera nazivajući ga „Židovom koji je izdao svoju vjeru“ (Pulitzerov otac je bio [[Židovi|Židov]], majka [[Katolici|katolkinja]], a žena Kate Davis pripadnica [[Episkopalna crkva|episkopalne crkve]]). [[1895]]. [[William Randolph Hearst]] kupuje [[New York Journal]], čime započinje neprestano rivalstvo. Upravo utrka s Hearstom, naročito tijekom izvještavanja prije i tijekom [[Španjolsko-američki rat|Španjolsko-američkog rata]], povezuju Pulitzerovo ime s žutim novinarstvom.
 
=== Zaklada ===
 
[[1892]]. Pulitzer je [[SethSethu Low]]uLowu, ravnatelju [[sveučilište Columbia|sveučilišta Columbia]] ponudio novac za otvaranje prve škole novinarstva u svijetu. Sveučilište je prvotno novac odbilo, očito neimpresionirano Pulitzerovim bezskrupuloznimbeskrupuloznim karakterom. [[1902]]. [[Nicholas Murray Butler]], novi ravnatelj sveučilišta imao je više sluha kako za školu tako i za nagrade, ali ispunjenje Pulitzerova sna neće zaživjeti za Pulitzerova života. Pulitzer je oporučno sveučilištu ostavio 2 milijuna dolara čija je realizacija ostvarena [[1912]]. godine, kada je [[sveučilište Missuri]] već imalo svoju prvu školu novinarstva. Ali škola novinarstva Columbia sveučilišta postala je jedna od najprestižnijih u svijetu.
 
Joseph Pulitzer je umro na svojoj jahti u luci Charleston. Pokopan je na groblju Woodlawn u [[Bronx]]u, [[New York]]. Godine [[1917]]. prema Pulitzerovoj želji prvi put je dodijeljena [[Pulitzerova nagrada]].
 
[[Kategorija:Američki novinari|Pulitzer, Joseph]]
 
<!-- interwiki -->
 
[[bs:Joseph Pulitzer]]